{"id":30590,"date":"2018-12-11T15:19:08","date_gmt":"2018-12-11T14:19:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=30590"},"modified":"2018-12-11T15:46:18","modified_gmt":"2018-12-11T14:46:18","slug":"zadar-misa-za-prvog-hrvatskog-predsjednika-na-19-godisnjicu-smrti-dr-franje-tudmana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=30590","title":{"rendered":"ZADAR: MISA ZA PRVOG HRVATSKOG PREDSJEDNIKA NA 19. GODI\u0160NJICU SMRTI DR. FRANJE TU\u0110MANA"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Na 19. godi\u0161njicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu\u0111mana, misu za njegovu du\u0161u u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru u ponedjeljak 10. prosinca predvodio je katedralni \u017eupnik don Josip Radojica Pin\u010di\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>Don Josip je zahvalio Bogu za Tu\u0111mana naglasiv\u0161i da smo odgovorni u \u010duvanju sje\u0107anju na toga plemenitoga \u010dovjeka, da ne smijemo i nemamo pravo zaboraviti Tu\u0111manove \u017ertve, doprinose, zasluge i djela od kojih i danas imamo \u0161to nau\u010diti, pod \u010dijim je vodstvom u te\u0161kim doma\u0107im i inozemnim okolnostima stvarana hrvatska dr\u017eava. \u201eTu\u0111man je veliki \u010dovjek koji nas je u mnogo\u010demu zadu\u017eio. On i poslije svoje smrti na poseban na\u010din govori da je jako va\u017eno biti vjeran sin svoje domovine, da je jako va\u017eno biti domoljub, ljubiti svoju domovinu. Pa i onda kada nam neki poku\u0161avaju osporavati neke vrijednosti.<\/p>\n

\"\"<\/a>Biti uporni, ne dati se pokolebati, nego poput njega koji nam je zasvijetlio u danom vremenu, i mi se tako\u0111er u sada\u0161njem prostoru i na\u0161im sada\u0161njim prilikama trebamo znati izdi\u0107i iznad svih pote\u0161ko\u0107a. Jer na\u0161a dr\u017eava je jo\u0161 uvijek u stvaranju. Doprinesimo i mi ne\u0161to lijepo poput njega u nastajanju i stvaranju na\u0161e dr\u017eave, koja, iako ima punoljetne godine, nije punoljetna\u201c potaknuo je don Josip. U molitvi za pokoj njegove du\u0161e, po\u017eelio je da se od navedenoga ne\u0161to ostvari i u na\u0161em \u017eivotu i prilikama.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201ePredsjednik hrvatske dr\u017eave odgovorno predstavlja cjelokupnu hrvatsku stvarnost, vode\u0107i brigu da svojim pristupom i stavovima o\u010dituje ljubav prema domovini. To je prvo. Kako netko mo\u017ee biti na \u010delu domovine, ako je ne ljubi? Kako netko mo\u017ee biti otac i majka, ako ne ljubi svoju djecu? Upravo ljubav prema svemu \u0161to zovemo du\u0161om hrvatskog naroda i dr\u017eave jam\u010di da \u0107e se osoba kao predsjednik posvetiti vrijednostima na\u0161e nacije, promicanju sadr\u017eaja i simbola tih vrijednosti\u201c poru\u010dio je don Josip.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eTu\u0111man je dugo godina u sebi sazrijevao, upoznavaju\u0107i na\u0161u stvarnost. Tu\u0111man je radio na tome da se u Hrvatskoj ostvari ono \u0161to treba biti ideal svakog religijskog ili humanisti\u010dkog nazora. To je pomirenje. Strategija pomirenja nije kod njega samo pragmati\u010dne, nego i na\u010delne naravi. Pragmati\u010dnost je u tome \u0161to bez pomirenja nema samostalne hrvatske dr\u017eave, a to je cilj Tu\u0111manovog djelovanja. No pritom nipo\u0161to ne nasjeda na geslo da cilj opravdava sredstvo. Tu\u0111man vjeruje da se cilj mo\u017ee ostvariti po\u0161tenim putem, otkrivaju\u0107i istinu na\u0161e pro\u0161losti, pru\u017eaju\u0107i ruku pomirenja svima koji streme za istim ciljem\u201c rekao je don Josip, istaknuv\u0161i da \u201eTu\u0111man ne tra\u017ei samo politi\u010dki uspjeh, on tra\u017ei pobjedu istine. Ina\u010de bi postao politikant, a ne veliki politi\u010dar i dr\u017eavnik\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Propovjednik je istaknuo da \u201eTu\u0111manova ideja pomirenja nije bila po\u010detno motivirana njegovom kr\u0161\u0107anskom svije\u0161\u0107u. Kr\u0161\u0107anski na\u010din pomirenja jako je zahtjevan jer tra\u017ei temeljitu unutarnju preobrazbu. Kao znanstvenik sve vi\u0161e se pribli\u017eavao kr\u0161\u0107anskom modelu pomirenja. Iskreno je volio svoj narod. Prou\u010davao je povijest svog naroda. Vodio ga je u njegovoj sada\u0161njosti i utirao put za budu\u0107nost. Prou\u010davaju\u0107i njegovu povijest i rade\u0107i na njegovoj boljoj budu\u0107nosti, Tu\u0111man je osjetio da je kr\u0161\u0107anstvo bila snaga hrvatskog naroda i da to treba biti i u budu\u0107nosti\u201c istaknuo je don Josip, dodav\u0161i da je imao jako razvijen osje\u0107aj cjeline.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eOtuda i strast u tra\u017eenju na\u010dina kako sve to ostvariti. Tu\u0111man je govorio o hrvatskom bi\u0107u. Taj govor nadilazi \u010disto znanstvene prosudbe. Taj govor je nakon 1945. g. postupno nestao iz politi\u010dkog rje\u010dnika. Me\u0111u politi\u010darima se izgubio osje\u0107aj da to hrvatsko bi\u0107e treba \u010duvati. Izgubila se i odgovornost za hrvatski narod. Tu\u0111man je to bi\u0107e osjetio. Zato je mogao bez kolebanja oti\u0107i dalje od drugih, iako je ulazio u razne politi\u010dke situacije. Zato je mogao osjetiti \u017eelju ve\u0107ine hrvatskog naroda. On je bio u stanju formulirati tu \u017eelju kao svoj nacionalni program. Po Tu\u0111manovom mi\u0161ljenju, hrvatsko bi\u0107e nije imalo pravi okvir za rast. Trebalo ga je stvarati u samostalnoj dr\u017eavi. To bi\u0107e osje\u0107aju samo velikani i osjetio ga je i dr. Franjo Tu\u0111man\u201c istaknuo je don Josip.<\/p>\n

\"\"<\/a>Podsjetio je i na zasluge sv. Ivana Pavla II., jer je hrvatski narod osjetio da se i na njega mo\u017ee osloniti. \u201eTa komunikacija nadilazi svaku politi\u010dku temu. U svojoj ljubavi znali su priop\u0107iti narodu potrebno. Narod je prepoznao to \u0161to su im priop\u0107ili i uzvratio. Tu\u0111man uspijeva vidjeti i cijeniti prave vrijednosti na svim stranama. Budu\u0107i da se ostvarenje njegove ideje za samostalnom hrvatskom dr\u017eavom odvijalo u te\u0161ka ratna vremena, mogao je netko dobiti dojam da njegovo hrvatstvo i svjetonazor nisu u stanju mirno uspostavljati odnose s drugim nacijama i druga\u010dijim ideologijama. Na tu kartu mnogi danas igraju u domovini i inozemstvu, koji mu \u017eele osporiti prave dr\u017eavni\u010dke i demokratske kvalitete\u201c upozorio je don Josip.<\/p>\n

\"\"<\/a>Istaknuo je da se u Tu\u0111manovoj viziji hrvatske dr\u017eavnosti mogla lako prepoznati i cijeniti svaka prava vrijednost, bez obzira na njeno nacionalno, vjersko ili ideolo\u0161ko podrijetlo. \u201eNakon Tu\u0111mana, hrvatsko dru\u0161tvo u tom smislu imalo je prilike napredovati, ali zbog uljeza koji su poku\u0161ali osporiti mnoge vrednote koje je Tu\u0111man imao u svojoj zamisli, dobio se dojam da se nazadovalo\u201c upozorio je propovjednik.<\/p>\n

\"\"<\/a>Don Josip je podsjetio na veli\u010dinu Tu\u0111mana koja je do\u0161la do izra\u017eaja i kad se 28. listopada 1999. g. u Vatikanu odr\u017eala najve\u0107a hrvatska izlo\u017eba u inozemstvu ‘Hrvati \u2013 kr\u0161\u0107anstvo, kultura, umjetnost”. Otvorili su je dr. Tu\u0111man i kardinal Angelo Sodano, u ime pape Ivana Pavla II., u Vatikanskim muzejima, pred vi\u0161e od tisu\u0107u uzvanika.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eTu\u0111man je tada bio na bolesni\u010dkoj postelji, a izlo\u017eba je otvorena 40 dana prije njegove smrti. Iako su mu lije\u010dnici branili da ide na taj put, vjerojatno bi i bio odbio oti\u0107i da se radilo o ne\u010demu drugome, Tu\u0111man je u Vatikan i\u0161ao. To je bio put u sredi\u0161te kr\u0161\u0107anstva iz kojega je njegov hrvatski narod stolje\u0107ima dobivao sna\u017enu potporu. Ta je izlo\u017eba predstavila Hrvatsku u bogatstvu njene ba\u0161tine. To je bio susret s velikim prijateljem Hrvata i Hrvatske, sa sv. papom Ivanom Pavlom II.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dr. Tu\u0111man je i\u0161ao no\u0161en hodnicima kada je hodao prema Vatikanskim muzejima gdje je bila izlo\u017eba. Sli\u010dno kao \u0161to je papa, kroz svoju bolest i nemo\u0107, na svojim putovanjima o\u010ditovao svoju ljubav prema ljudima, pa i kada je dolazio u na\u0161u domovinu. Tako je i Tu\u0111man u tom trenutku jasno o\u010ditovao \u0161to je sve spreman u\u010diniti za svoj narod, iako je bio na samrtnoj postelji\u201c istaknuo je don Josip. Neki su Tu\u0111manov govor na otvaranju te izlo\u017ebe nazvali njegovom duhovnom oporukom. Tu\u0111man je tada rekao: \u201ePotpora Svete Stolice znanstvenom uzdizanju i djelovanju hrvatskih umjetnika i znanstvenika bila je trajna povijesna vrijednost za razvitak hrvatskog nacionalnog bi\u0107a. Ovakva velebna izlo\u017eba kojom se Hrvatska pokazuje svijetu, ne samo da se odr\u017eava u svom prirodnom ambijentu, Vatikanu, ve\u0107 je kruna i odli\u010dnih odnosa i razumijevanja koji nas me\u0111usobno povezuju\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Tragom navje\u0161taja Bo\u017eje rije\u010di po proroku Izaiji koji je prognanicima nasilno odvedenima u Babilon najavio povratak, da \u0107e se vratiti iz su\u017eanjstva u slobodu, iz strane dr\u017eave u domovinu, iz oskudice u obilje, iz \u017ealosti u radost, don Josip je rekao: \u201e\u010covjek bi trebao biti svjesatan da je su\u017eanjstvo najgore. Sje\u0107amo se i mi na\u0161eg su\u017eanjstva. Zahvaljuju\u0107i Tu\u0111manu iza\u0161li smo iz tog su\u017eanjstva. Zahvalni smo \u0161to smo imali takvoga \u010dovjeka, dr\u017eavnika i predsjednika. S osje\u0107ajem zahvalnosti i molitve okupili smo se obilje\u017eiti godi\u0161njicu njegove smrti i zahvaliti Bogu \u0161to nam je podario toga \u010dovjeka. \u0160to nas Bog nije ostavio same. \u0160to nam je iznjedrio vizionara za ono vrijeme, ali i za ovo vrijeme\u201c istaknuo je don Josip.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201ePredsjednik je upori\u0161na to\u010dka za \u010duvanje neovisnosti RH i nijednim svojim postupkom ne smije dovesti u pitanje njenu teritorijalnu cjelovitost, osobito ne davanjem ustupaka na ra\u010dun dr\u017eavne suverenosti radi postizanja kratkoro\u010dnih gospodarskih ili drugih ciljeva. U pripremanju ulaska Hrvatske u europske integracije i druge me\u0111unarodne suradnje, bila je obveza predsjednika prepoznati na koji na\u010din treba \u010duvati hrvatsku suverenost, prepoznatljivost i njene vrijednosti. Sve te odlike mogu se prepoznati u liku, \u017eivotu i djelovanju dr. Tu\u0111mana. Zato smo Bogu zahvalni \u0161to smo ga imali\u201c poru\u010dio je katedralni \u017eupnik Pin\u010di\u0107.<\/p>\n

U propovijedi je don Josip podsjetio i na poruku hrvatskih biskupa za jedne predsjedni\u010dke izbore koji su napisali kakav bi predsjednik trebao biti. \u201eMnogi su tu izjavu komentirali kao da su biskupi pred sobom imali odre\u0111enu osobu, kada su isticali kakav predsjednik ne bi smio biti. To su bila senzacionalisti\u010dka naga\u0111anja. Ali mnogi su se, tra\u017ee\u0107i osobine dobroga predsjednika dr. Tu\u0111mana, prisje\u0107ali jednoga kojega smo imali, za kojega smo Bogu zahvalni i za kojega molimo. Crkva smatra vrijednim hvale i po\u0161tovanja djelo osoba koje se radi slu\u017eenja ljudima posve\u0107uju dobru dr\u017eave i na sebe preuzimaju teret odgovornosti. U skladu s time i mi se, kada na izborima izabiremo kandidata koji treba stati na \u010delo dr\u017eave, zagledamo u onu osobu koja svojim \u017eivotom i javnim djelovanjem najvi\u0161e odra\u017eava dr\u017eavni\u010dku mudrost i sposobnost. O\u010dekuje se da upravo predsjednik mudro i dostojanstveno vrednuje vanjska o\u010ditovanja dr\u017eavnosti, osobito ujedinjuju\u0107i unutarnju snagu naroda u domovini i inozemstvu, davanjem va\u017enosti spomen danima, znakovlju i zalaganju da se drugima prenesu dragocjenosti na kojima je izgra\u0111ena suverena hrvatska dr\u017eava i njen nacionalni identitet. Predsjednik je jamstvo nacionalnog jedinstva, sloge, skladnog su\u017eivota svih gra\u0111ana. Zato moramo izbjegavati sve \u010dime bi se mogao stvoriti dojam da je predsjednik samo nekih gra\u0111ana, njihovih nazora, jer bi time zanemario cjelinu hrvatskog bi\u0107a izrasloga na kr\u0161\u0107anskoj ba\u0161tini\u201c poru\u010dio je katedralni \u017eupnik don Josip Radojica Pin\u010di\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na 19. godi\u0161njicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu\u0111mana, misu za njegovu du\u0161u u katedrali sv. Sto\u0161ije u Zadru …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":30591,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/P1015762.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30590"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30590"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30590\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30610,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30590\/revisions\/30610"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30591"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}