1. Slavimo svetkovinu Bezgrje\u0161noga za\u010de\u0107a BDM. Ovu svetkovinu utemeljio je papa Siksto IV. U XV. stolje\u0107u (1476.), a dogmu (istinu) o tomu proglasio je papa Pio IX., 8. prosinca 1854. godine. Ako bismo upitali prolaznike \u010diji blagdan danas slavimo i tko je subjekt ove svetkovine, \u010duli bismo vjerojatno razli\u010ditih odgovora. Jedva onaj pravi. Budu\u0107i da je arkan\u0111eo Gabrijel nazvao je Mariju kao onu koja je \u201cpunu milosti\u201d, katoli\u010dka ju je teologija opisivala kao \u201e\u017eenu koja je bez grijeha za\u010deta\u201c kako bi mogla biti Spasiteljevom Majkom\u201c. Tu vjersku istinu, koju je Crkva tijekom stolje\u0107a ispovijedala, proglasio je papa Pijo IX. 1854. godine rije\u010dima da je \u201eprebla\u017eena Djevica Marija u trenutku svoga za\u010de\u0107a, milo\u0161\u0107u i povlasticom Svemogu\u0107ega bila o\u010duvana od svake ljage isto\u010dnoga grijeha\u201c. I tako je postala \u201ezorom Novoga zavjeta, koja je davno navije\u0161tena i ispri\u010dana na stranicama Knjige Postanka, kao \u201e\u017eena koja satire glavu zmiji\u201c. A tu \u017eenu slikovito je opisao Ivan u Otkrivenju u obliku znamenja na nebu: \u201e\u017dena zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od 12 zvijezda\u201c. S njom zapravo zapo\u010dinje novi, \u201ebolji svijet kako je to zapisano u Gospinom sveti\u0161tu na Tr\u0161kom vrhu, u doba kad je hrvatsko kraljevstvo bilo svedeno na \u201ereliquiae reliquiarum\u201c. U tom trenutku hrvatska je hodo\u010dasni\u010dka du\u0161a zapisala da je \u201eMarija po\u010detak boljeg svijeta\u201c (1761). \u010car i ljepotu ovoga blagdana izri\u010du i divni tekstovi \u010ditanja koja smo upravo slu\u0161ali.<\/p>\n
Tu obe\u0107anu zoru spasenja proroci je navje\u0161\u0107ivali kao djevi\u010dansku majku i k\u0107i sionsku, punu milosti i blagoslovljenu me\u0111u \u017eenama. Ona je ‘najve\u0107a novost pod suncem’ i ‘\u010dudo nad \u010dudesima’ kako je pisao Ivan Dama\u0161\u0107anski. U brevijaru danas \u010ditamo kako biskup sveti Anzelmo pi\u0161e: ‘Nebo, zvijezde, zemlja, rijeka, dani i no\u0107i, sve se, Gospo\u0111o, raduje jer je po tebi obnovljeno i obdareno neizrecivom milinom.. \u017deno, puna i prepuna milosti, tvojim blagoslovom blagoslovljena je sva priroda..’ Zdravo Marijo milosti puna, Gospodin s tobom.. To je odgovor vjerni\u010dkog puka. To je molitva onoj koja je sveta i puna milosti. To je vapaj nas prognanih ‘sinova Evinih’. ‘Sva si lijepa, o Marijo. I ljage isto\u010dne nema na Tebi. Ti si slava Jeruzalema, ti si radost Izraela’.<\/p>\n
2. Dvije su biblijske slike iz liturgijskih \u010ditanja koje nas uvode u otajstvo ovoga blagdana: – Prva slika jest opis Adama i Eve pred izgon iz raja. Otu\u0111eni nakon grijeha i izgubljeni optu\u017euju, prigovaraju, zavode i predbacuju: \u017eena na ra\u010dun zmije, \u010dovjek na ra\u010dun \u017eene. Svak svakome kriv. I nitko nikoga ne pravda i ne ispri\u010dava, ve\u0107 sudi i osu\u0111uje. Pravi pakao na zemlji. – Druga slika jest evan\u0111eoski opis susreta dviju divnih \u017eena: Marije i Elizabete, koji prolazi u ozra\u010dju radosti, molitve, pohvale i zahvale. Prekrasna slika molitvenog stava i zanosa. Slikovito bismo mogli re\u0107i po\u010detak raja u ovoj dolini suza.<\/p>\n
Bezgrje\u0161na, koju danas slavimo, veli\u010danstvena je duga mira koja se pojavila nakon op\u0107eg potopa kao jamstvo da \u0107e se \u010dovjek izmirit s Bogom i opet postati odabrano dijete Bo\u017eje. Kao sjajna zvijezda mora ona rasvjetljuje brodolomcima put u luku spasenja. Zbog toga je ona uz Isusa u sredi\u0161tu Crkve. Nju se \u0161tuje i do\u017eivljava kao mati, koja nas njeguje, pazi, \u0161titi. Otuda i oni brojni naslovi u litanijama: Majko dobrog savjeta, Djevice vjerna i milostivna, vrata nebeska, pomo\u0107nica kr\u0161\u0107ana, zdravlje bolesnih, uto\u010di\u0161te gre\u0161nika.<\/p>\n
3. Sveci, mu\u010denici i nau\u010ditelji Crkve posebice su cijenili ulogu BDM u povijesti spasenja. Sveti Franjo Asi\u0161ki naziva Mariju \u201evrhovnom glavaricom\u201c, a sv. Ivan Marija Vianey je isticao kako ga u njegovom radu krijepi njegova \u201eVelika Gospo\u0111a\u201c, kako ju je od dragosti nazivao. I mi smo kao narod osobito odani njezini \u0161tovatelji. Njoj se utje\u010demo i iz srca pjevajmo: ‘Sva si lijepa o Marijo. I ljage isto\u010dne nema na Tebi. Ti si slava Jeruzalema. Ti si radost Izraela’. Mariju valja ne samo \u0161tovati, diviti se njezinom odabranju i njezinoj suradnji u djelu spasenja. Mariju treba i nasljedovati u njezinoj vjeri, molitvi, poniznosti i poslu\u0161nosti. Uz ovaj veliki Gospin blagdan i mi danas kli\u010demo i zahvaljujemo sa psalmistom \u0161to \u201csvi krajevi svijeta vidje\u0161e spasenje Boga na\u0161ega\u201d. A on nas sve \u201czamilova u Ljubljenome\u201d, kako veli sv. Pavao.<\/p>\n
Ovo je doista posebna liturgijska svetkovina. Zapravo, ovo je doga\u0111aj povijesti spasenja i povelja o ljudskoj \u010dasti i dostojanstvu. U tom vidu i mi s Pavlom ponavljamo \u201eneka je blagoslovljen Bog i Otac Gospodina na\u0161ega Isusa Krista, koji nam je dao ovaj blagdan, te na dana\u0161nji dan stvorio i od grijeha o\u010duvao Bla\u017eenu Djevicu Mariju. Neka je blagoslovljena i Marija koja je spremno sura\u0111ivala u djelu spasenja, pa i nama omogu\u0107ila zaslugom njezinog Sina postati djecom Bo\u017ejom. S pravom, dakle, apostol Pavao u poslanici Efe\u017eanima kli\u010de neka je \u201cblagoslovljen Bog koji nas blagoslovi svakim blagoslovom duhovnim u nebesima\u201c. Jer \u201cu Kristu. nas sebi izabra prije postanka svijeta da budemo sveti i bez mane pred njim\u201d (Ef 1, 11). Njemu slava u vijeke vjekova. Amen.<\/p>\n
Mons. \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n
Sjemeni\u0161te, 8. prosinca 2018.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"