{"id":29836,"date":"2018-11-11T10:23:43","date_gmt":"2018-11-11T09:23:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=29836"},"modified":"2018-11-11T10:28:05","modified_gmt":"2018-11-11T09:28:05","slug":"predsjednik-hbk-mons-zelimir-puljic-prijepis-cijelog-razgovora-povodom-pohoda-ad-limina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=29836","title":{"rendered":"PREDSJEDNIK HBK, mons. \u017dELIMIR PULJI\u0106 – PRIJEPIS CIJELOG RAZGOVORA POVODOM POHODA ‘AD LIMINA’"},"content":{"rendered":"

Povodom pohoda hrvatskih biskupa ‘Ad limina apostolorum’ apostolskim pragovima, Svetom ocu Franji, Dr\u017eavnom tajni\u0161tvu, vatikanskim kongregacijama i papinskim vije\u0107ima od 12. do 17. studenoga u Rimu, objavljujemo cjeloviti tekst razgovora s predsjednikom HBK, zadarskim nadbiskupom \u017delimirom Pulji\u0107em, kojega je Hrvatski katoli\u010dki radio emitirao u nedjelju 11. studenoga.<\/em> <\/strong><\/p>\n

O\u010de nadbiskupe, \u0161to je pohod Ad limina?<\/strong><\/p>\n

Ta je rije\u010d ve\u0107 od prvih stolje\u0107a upotrebljavana, u drugom kontekstu nego danas. Rije\u010d limina zna\u010di prag. Kad su kr\u0161\u0107ani u ono vrijeme, nakon \u0161to su apostoli bili pobijeni, po\u010deli obilaziti njihove grobove, \u010dastiti, moliti se na njihovim grobovima, onda su znali re\u0107i: ‘Ajmo Ad limina’. Ajmo na pragove, ajmo na pragove apostola, ajmo do grobova na\u0161ih mu\u010denika. I tako je to stolje\u0107ima bilo. Onda su se poslije, kad se stekla sloboda, organizirala i hodo\u010da\u0161\u0107a u pojedinim prigodama, osobito kad bi bila neka Sveta godina ili posebna prigoda, dakle dana stradanja pojedinih apostola; ljudi, odnosno zajednice su organizirale hodo\u010da\u0161\u0107a i govorilo se ‘Idemo Ad limina’. Idemo na grobove. Idemo na pragove. Zapravo, to je jedan slikoviti izraz koji ba\u0161 ne\u0161to ozna\u010dava \u0161to je puno zna\u010denja. Dakle, znakovito.<\/p>\n

Limina zna\u010di prag s kojega je mu\u010denik pre\u0161ao u drugi svijet. Ostavio traga, prag – limina, ali oti\u0161ao na drugi svijet. Taj izraz dugo je stolje\u0107a bio upotrebljavan, dok nije Siksto V., opet moram re\u0107i jedan na\u0161 Hrvat, dakle Siksto V., koji je 1585. g., u prosincu, odredio da biskupi dolaze, onda je on odredio svake tre\u0107e godine Ad limina, da pohode pragove apostola. Ali ne samo to. Nego tada je po\u010delo zapravo ovo \u0161to mi sada imamo \u2013 da (biskupi) podnesu izvje\u0161\u0107e o svojim biskupijama, o svemu onome \u0161to biskupi smatraju da je va\u017eno da izvijeste Papu i njegove urede. I tada je zapo\u010delo ovo \u0161to mi danas prakticiramo i \u0161to \u0107e biti ovogodi\u0161nji pohod Ad limina. Dakle, na\u0161 Hrvat, Siksto V., 1585. g. izdao je dokument kojim je odredio (Ad limina). I to se evo prakticira stolje\u0107ima.<\/p>\n

Ono \u0161to je lijepo i dobro je da ljudi znaju, da su ta izvje\u0161\u0107a koja su biskupi redovito pripremali, kao \u0161to smo i mi za ovo tako\u0111er pripremili, postala va\u017ean izvor arhivske gra\u0111e za prou\u010davanje vremena, povijesti pojedinih biskupija, pojedinih biskupa, svega onoga \u0161to se u Crkvi doga\u0111alo, i to je sada u Vatikanu pohranjeno. Sva ta izvje\u0161\u0107a postoje u tzv., naziva se Tajni vatikanski arhiv. Nije vi\u0161e tajni, ali u ono vrijeme bio je tajni, dok odre\u0111ene godine ne pro\u0111u. I to je danas vrlo va\u017ean povijesni izvor za prou\u010davanje povijesti. Hvala ti, Siksto V., \u0161to si bio tako dalekovidan!<\/p>\n

Va\u017eno je da ljudi znaju i da Crkva zna da nije od ju\u010der, nego postoje tragovi o kojima govori povijest. Ali to je toliko va\u017eno kad govorimo o tragovima, da je Pavao VI., kad je imao susret, redovito se odr\u017eavaju kongresi arhivista koji dolaze (u Rim) i raspravljaju o toj problematici. Onda je on (Pavao VI.) u svome nagovoru zahvalio im za taj lucidni posao koji vode, vrijedan posao, nezaboravni dio kojim doprinose prou\u010davanju na\u0161e pro\u0161losti; pa je za arhive rekao da su to prostori u kojima je Svemogu\u0107i ostavio svoje tragove, Bo\u017ejeg prolaska kroz ovu zemlju. Ali oni su zabilje\u017eeni. U tom Arhivu. Evo, zato je va\u017ean ovaj doga\u0111aj Ad limina. Mi idemo tamo ne samo susresti se s Papom, nego i s njegovim uredima. A prije toga, svaki je obvezan (biskup), pola godine barem prije samog susreta, podnijeti izvje\u0161\u0107e. Tako da svaki od nas biskupa iz Hrvatske, a tako i drugih biskupskih konferencija, podnese izvje\u0161\u0107e koje obuhva\u0107a najmanje 22 poglavlja iz razli\u010ditih podru\u010dja \u017eivota u jednoj biskupiji.<\/p>\n

Ti se susreti odr\u017eavaju svakih pet godina. Zna\u010di, ovo je peti pohod hrvatskog episkopata u slobodnoj domovini, je li, koji ide u Rim i podnosi \u017eivot Crkve u Hrvatskoj u na\u0161oj slobodnoj zemlji?<\/strong><\/p>\n

Moram re\u0107i da si se dobro poslu\u017eila matematikom, ali \u0107u te morati malo ispraviti. Iako bi to bilo logi\u010dno tako, dakle, da smo i\u0161li svake pete godine, ovo bi bio peti (pohod Ad limina). Me\u0111utim, oteglo se izme\u0111u pojedinih doga\u0111aja, tako da smo prvi put imali Ad limina 1992. g., pa onda tek 1999. g. Zna\u010di, sedam godina je pro\u0161lo. Onda nakon 1999., drugi pohod je bio 2005. g., s Benediktom XVI., ono je bilo s Ivanom Pavlom II. U me\u0111uvremenu, \u0161to se sve izdoga\u0111alo, Papina ostavka, dolazak novoga Pape, pro\u0161lo je ni\u0161ta manje nego dvanaest godina, tako da je ovo tek tre\u0107i pohod. Nadam se da se Siksto V. ne\u0107e ljutiti \u0161to je ovo, \u0161to se nije odr\u017eao njegov\u2026  Odnosno, on je bio odredio da se ide svake tri godine (kasnije se promijenilo da se Ad limina odr\u017eava svakih pet godina).<\/p>\n

Ovaj prvi razlog neodlaska je, pretpostavljam, bio rat?<\/strong><\/p>\n

Jest.<\/p>\n

Koja ste izvje\u0161\u0107a pripremili za Svetoga Oca i njegove suradnike?<\/strong><\/p>\n

Puno (izvje\u0161\u0107a). Svaki biskup mora pripremiti prije toga (susreta) pismeno izvje\u0161\u0107e koje obuhva\u0107a mnoga podru\u010dja. Prakti\u010dno, Kongregacija za biskupe dostavlja svakom biskupu mno\u0161tvo pitanja koja obuhva\u0107aju razli\u010dita podru\u010dja, kao npr. organizacija u biskupiji, strukture upravne, \u017eivot liturgijski, sakramentalni, to je jako va\u017eno. Onda svaki biskup podnese izvje\u0161\u0107e o tome kako je u njegovoj biskupiji stvarno stanje, kako se sakramenti pro\u017eivljavaju, kako kr\u0161\u0107ani \u017eive. Dakle, to su ona izvje\u0161\u0107a koja i \u017eupnici redovito dostavljaju u biskupiju. Onda pitanje katoli\u010dkog odgoja i kateheze. Kongregaciju za odgoj posebice interesira kako je strukturiran katoli\u010dki odgoj, kako je strukturirana kateheza. Kako, dakle, sve\u0107enici i laici koji pou\u010davaju, obavljaju tu svoju svetu i va\u017enu du\u017enost u rastu Crkve. Jasno da je va\u017eno za Kongregaciju za kler koja pokriva podru\u010dje sve\u0107enika, kakav je \u017eivot sve\u0107enika, broj sve\u0107enika, \u0161to imaju, kakav je posao. \u017divot sve\u0107enika u jednoj biskupiji je neobi\u010dno va\u017ean za Kongregaciju za kler. Pogotovo sada u ovim mnogim aferama o kojima se pi\u0161e, Kongregaciju interesira. Interesira je ne samo kler, nego je interesiraju i laici. Jer Drugi vatikanski koncil je osobito istaknuo va\u017enost i ulogu laika u Crkvi.<\/p>\n

Gdje su i kako su laici anga\u017eirani, ima li apostolat laika? Jesu li vjernici svjesni da su kr\u0161tenjem i oni poslani, pozvani navje\u0161\u0107ivati, svjedo\u010diti i ne samo primati, nego i davati. Onda pogotovo \u0161to se ti\u010de obitelji, mladih. Pa \u0161to se ti\u010de ekumenizma, budu\u0107i da pojedini narodi nisu samo katolici, nego ima i drugih vjera, ima drugih kr\u0161\u0107ana, pa kongregacije interesira kakav je ekumenizam, kakav je me\u0111uvjerski dijalog. Mo\u017eda \u0107e vas kao medije zanimati je li ih zanimaju mediji? Itekako. Vatikan ima svoje Vije\u0107e za medije i zanima ga kakvo je ovdje podru\u010dje medija. Kakav je stav medija prema Crkvi? Kako se Crkva slu\u017ei medijima?<\/p>\n

Caritas, pastoral migranata, pogotovo u ovoj sada\u0161njoj situaciji koja je na neki na\u010din postala svjetski fenomen. Kako se Crkva nosi s tim problemom? Zanima ih tako\u0111er i kultura, umjetnost. Jer Crkva je zapravo velikim dijelom stvarala kulturu. Sv. Ivan Pavao II. je u jednom svom nagovoru, kad je govorio o kulturi, rekao: ‘Vjera koja ne ra\u0111a kulturu je polu\u017eiva vjera’. Dakle, smatra da \u017eiva vjera stvara kulturu. I mi smo zahvalni na\u0161im precima koji su upravo poneseni vjerom i umjetnicima koji su poneseni tim vjerskim \u017earom, stvarali kipove, slike, gradili crkve. Sve su to podru\u010dja kulture koja su tako\u0111er za Kongregaciju vrlo interesantna. Evo, to je jako puno tema o kojima \u0107e se mo\u0107i razgovarati.<\/p>\n

Mi ostajemo tamo cijeli tjedan. Dakle, ima osam kongregacija. Ima jedanaest papinskih vije\u0107a. Mi \u0107emo sve te kongregacije i vije\u0107a obi\u0107i i s njima imati prigodu razgovarati o ovim temama, kako koju kongregaciju zanima. Kad budemo u Kongregaciji za odgoj, nju \u0107e zanimati kako su strukturirana na\u0161a sveu\u010dili\u0161ta, na\u0161e \u0161kole, katoli\u010dke \u0161kole, teologije, filozofija, oni se interesiraju. A iz izvje\u0161\u0107a ve\u0107 znaju kako je. Samo onda malo se razvija dijalog i ako ima nekih preporuka ili na\u0161ih pitanja, pitamo. Tako da bude vrlo ugodan razgovor, moram re\u0107i, i vrlo koristan.      <\/p>\n

Je li na te susrete u kongregacije vi biskupi uvijek idete kao cjelina? Nikad to nije izdvojeno, da je netko negdje, nego je li nastupate kao jedno tijelo u svakoj kongregaciji? Da nam malo vizualizirate to prakti\u010dno.<\/strong><\/p>\n

Jest. U kongregacije \u0107emo uglavnom svi i\u0107i. U svim kongregacijama \u0107emo biti svi biskupi. To je Kongregacija za nauk vjere, Kongregacija za liturgiju sakramenata, Kongregacija za kauze svetih i bla\u017eenih, Kongregacija za biskupe, Kongregacija za evangelizaciju naroda, Kongregacija za kler, Kongregacija za posve\u0107eni \u017eivot i dru\u0161tva apostolskog \u017eivota i Kongregacija za katoli\u010dki odgoj. Na svim ovim kongregacijama mi \u0107emo biti svi zajedno i imamo na raspolaganju kod svake kongregacije dva sata. Dva sata razgovora, susreta, informacija, pitanja, odgovora. I oni se za to pripremaju i mi smo isto tako sa svoje strane pripremili se, da \u0107emo razgovarati o onome \u0161to nas zanima.<\/p>\n

I uvijek vas do\u010dekuje predstojnik kongregacije?<\/strong><\/p>\n

Da, predstojnik kongregacije, pro\u010delnik dakle, on nas do\u010dekuje sa svojim suradnicima i oni ve\u0107 imaju sva na\u0161a izvje\u0161\u0107a i oni imaju pitanja. I oni \u0107e ih postavljati i tra\u017eiti obja\u0161njenja a i mi \u0107emo sa svoje strane isto tako za odre\u0111ena podru\u010dja, odre\u0111ena pitanja, isto tako pitati. Osim kongregacije, postoje i papinska vije\u0107a u koja ne\u0107emo mo\u0107i i\u0107i svi. Nego \u0107emo, ba\u0161 smo se tako nekako raspodijelili, ve\u0107 prema onome kako tko\u2026 Ako netko vodi, recimo, Vije\u0107e za laike, onda on i jo\u0161 nekoliko biskupa (idu u papinsko vije\u0107e za laike). Ako netko vodi Vije\u0107e za ekumenizam, on i nekoliko biskupa. Mi smo ve\u0107 to rasporedili, netko prema interesu, netko prema okolnostima, u Vije\u0107e za obitelj, pro\u010delnik Vije\u0107a za obitelj i nekoliko biskupa. Ne mo\u017eemo svi, jer je u isto vrijeme. Prakti\u010dno, vrijeme nam ne dopu\u0161ta da budemo svi zajedno (u svakom papinskom vije\u0107u). Onda smo rekli, pa idemo nekako grupirati se, da u svakom Vije\u0107u bude po nekoliko nas i poslali smo im na\u0161e interese, na\u0161a pitanja i tako \u0107emo se s njima susresti. Kao npr. (vije\u0107a) za me\u0111ureligijski dijalog, za kulturu, obavijesna sredstva itd.<\/p>\n

O\u010de nadbiskupe, kad spominjemo temu izvje\u0161\u0107a, kao pripremu va\u0161eg razgovora, treba re\u0107i da su ta izvje\u0161\u0107a strukturirana jako statisti\u010dki. Mislim da je to osobito velik doprinos i slika \u017eivota Crkve kroz stolje\u0107a, ba\u0161 u tim statistikama – tu se onda mo\u017ee pratiti pad, rast, stagnacija (u pojedinim podru\u010djima).<\/strong><\/p>\n

Jasno, ne mo\u017eete bez brojki. Najprije ka\u017ee\u0161 koliko ima stanovnika, koliko sve\u0107enika, koliko redovnika. To je sastavni dio. Uz to su i druga pitanja, teoretska i prakti\u010dna, sastavni dio izvje\u0161\u0107a i razgovora. Kad govorimo o obiteljima. Mo\u017eemo nabrojati koliko ima obitelji, koliko ima rastava. Ali najva\u017enije je kako se obitelji danas nose s problemima i kakvi su problemi. Jer nisu isti problemi u Hrvatskoj, Rumunjskoj, Njema\u010dkoj. U tom kontekstu, mi onda svjedo\u010dimo \u0161to mi ovdje pro\u017eivljavamo. Jasno,  statistike su va\u017ene, bez njih ne mo\u017eemo i one su po\u010detna baza. Ali nije samo to cilj. Nego je va\u017ean ovaj drugi, idejni cilj, ono \u0161to mu\u010di dana\u0161njeg \u010dovjeka, mladog dana\u0161njeg oca, dana\u0161nju majku, dana\u0161njeg sve\u0107enika, o tome se razgovara.<\/p>\n

Vi idete ba\u0161 predstaviti okolnosti \u017eivota Crkve u Hrvatskoj, dru\u0161tvene prilike.<\/strong><\/p>\n

Tako je.<\/p>\n

U tom kontekstu, O\u010de nadbiskupe, idete li u Vatikan mo\u017eda s nekim pote\u0161ko\u0107ama Crkve u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n

Ja bih ovdje mogao odgovoriti s onim kako je Drugi vatikanski koncil zapo\u010deo konstituciju O Crkvi u suvremenom svijetu, rije\u010dima: Nade i te\u0161ko\u0107e, \u017ealosti i problemi koje svijet pro\u017eivljava su crkvene nade, te\u0161ko\u0107e i radosti. Mi smo u kontekstu. Mi smo u jednom odre\u0111enom svijetu. Mi smo u konkretnoj Hrvatskoj. I sve probleme, sve te\u0161ko\u0107e ili sve nade i sve radosti koje narod pro\u017eivljava i mi pro\u017eivljavamo. Kao \u0161to je normalno da imamo radosti, imamo i briga, imamo i problema i s tim \u0107emo otvoreno popri\u010dati, bez imalo ikakvog straha, bojazni ili glume. Nego, to je stanje. I o tome \u0107emo govoriti tako da ima, zaista ima i problema, ima i pote\u0161ko\u0107a, ali ima puno radosnoga \u0161to isto tako treba re\u0107i.     <\/p>\n

Sigurno \u0107e tu onda biti neminovno spomenuti ovu promjenu klime u dru\u0161tvu uop\u0107e. Dakle, suo\u010deni smo s rodnom ideologijom, promjenom pogleda na antropologiju, ne samo pojedinca nego i obitelji. Pretpostavljam da su to isto neke te\u0161ko\u0107e koje ugro\u017eavaju kr\u0161\u0107anski pogled na svijet.   <\/strong><\/p>\n

Pa to su sve, ju\u010der smo imali komunizam, danas ste rekli tu rodnu ideologiju, te\u0161ko\u0107e su tu. Izazovi su tu. Problemi su tu, ideologije su tu. I one imaju svoje posljedice. Nisu one zavr\u0161ile. Ni komunizam nije zavr\u0161io. Ni sekularizam nije zavr\u0161io. Ni filozofija Nietzsceha, tzv. Boga koji je mrtav, nije zavr\u0161ila. To su teme koje su mu\u010dile ju\u010der \u010dovjeka, nastavljaju i danas mu\u010diti. Ali nismo bez nade. Evo, to je ta poruka i ovakvih susreta. Mi ne idemo u bezna\u0111e, mi idemo razgovarati o realnim, stvarnim problemima, ali onda u razgovoru poku\u0161avamo re\u0107i, ‘Ljudi moji, ima i druga\u010diji na\u010din’. Ima ljudi koji su svjesni svega toga, imamo heroje u ovom na\u0161em vremenu. Imamo zauzete vjernike laike koji su svjesni svega toga i ne daju se zavesti. Imamo, jasno, puno i onih koji su podlegli, zavedeni.<\/p>\n

Na\u017ealost, ovdje moram citirati na\u0161eg dragog kardinala Franju Kuhari\u0107a koji je znao u svojim dubokim razmi\u0161ljanjima re\u0107i ne\u0161to \u0161to me uvijek potrese. On je rekao: ‘Zavodnici su, na\u017ealost, uvijek imali puno uspjeha’. To je \u010dinjenica. I mi moramo s time biti\u2026 Ali zato poku\u0161avamo osvje\u0161\u0107ivati, zato poku\u0161avamo govoriti, zato upozoravamo ‘Ne dajte se, bra\u0107o!’. Zavodnika ima i bit \u0107e ih i ne\u0107e ih do konca svijeta prestati. Ali na\u0161e je da budemo svjesni te opasnosti, ali isto tako da ponudimo ne\u0161to pozitivno. A evan\u0111elje je takva ponuda. Sakramenti su takva ponuda. Vjera je nadasve takva ponuda. Ponuda, da mo\u017eemo usprkos te\u0161ko\u0107a, pobijediti. Rekli bi Englezi: ‘We shall overcome!’. Mi \u0107emo pobijediti!<\/p>\n

Crkva pokazuje da ima odgovor. Na svaku tjeskobu i pitanje \u010dovjeka.  <\/strong><\/p>\n

Jest, ne pla\u0161i se Crkva. Evo, sad u kontekstu Ad limina, ba\u0161 na ovu temu, Crkva je svjesna te sigurnosti. U ovih nekoliko puta kad smo bili Ad limina svi biskupi na grobu Svetoga Petra, i ove \u0107emo godine u ponedjeljak (12. studenoga) zapo\u010deti upravo misom na grobu sv. Petra ujutro u 7,30 sati. To je doga\u0111aj koji mo\u017ee\u0161 samo tada i u takvim okolnostima do\u017eivjeti. I onda sjetiti se tog krhkog, slabog Petra koji je pogrije\u0161io, koji je \u010dak i izdao Isusa, zanijekao ga. Ali Isus, znaju\u0107i njegovo srce, znaju\u0107i njegovu spontanost, iskrenost, (ka\u017ee): ‘Petre, svi\u0111a\u0161 mi se. Na tebi \u0107u sagraditi Crkvu. I vrata je paklena ne\u0107e nadvladati’. Evo, to je sigurnost. To je sigurnost i biskupa i vjernika i sve\u0107enika. Mi smo u la\u0111i koju Krist kormilari, vodi. Tu je Petar, koji je u temelju te Crkve. I sve ideologije, svi napadi, svi progoni koji su bili i bit \u0107e ih i ne\u0107e prestati, nisu ni\u0161ta prema snazi koju Isus preko svoje Crkve nudi svijetu.<\/p>\n

Naveli ste prvu to\u010dku va\u0161eg zajedni\u010dkog susreta. Kakav je preostali program boravka hrvatskih biskupa u Vatikanu i Rimu? <\/strong><\/p>\n

Uz pohod i susret najprije sa Svetim Ocem, to \u0107e biti u ponedjeljak (12. studenoga), posjetit \u0107emo i Dr\u017eavno tajni\u0161tvo istog dana. Onda \u0107emo po\u0107i od kongregacije do kongregacije, ve\u0107 prema rasporedu koji dan i vije\u0107a koja su tako\u0111er planirana u tim danima. Uz ovaj, rekao bih, ljudski susret i razgovor, va\u017ean je i onaj liturgijski. Mi idemo u pohode Ad limina. To zna\u010di, idemo pohoditi grob apostola Petra, a onda \u0107emo pohoditi i grob apostola Pavla. Pohodit \u0107emo \u010detiri va\u017ene bazilike u Rimu. Pohodit \u0107emo i imati zajedni\u010dku misu na grobovima apostola Petra i Pavla, ali \u0107emo po\u0107i i u Lateran. To je povijesno papina katedrala. Nije bazilika sv. Petra njegova katedrala. Lateran je njegova katedrala. Katedrala rimskog biskupa, jer papa je rimski biskup. To je njegova biskupija i to papa Franjo \u010desto isti\u010de. On ka\u017ee: ‘Ja sam rimski biskup’, a njegova je katedrala Lateran. Mi idemo tamo slu\u017eiti misu, u njegovu katedralu, da se i na taj na\u010din bolje pove\u017eemo sa sada\u0161njim Petrom, Petrom na\u0161ih dana.<\/p>\n

Ali imamo ne\u0161to i, rekao bih, nacionalno. A to je, tamo \u0107emo slu\u017eiti misu u baptisteriju gdje su kosti solinskih i istarskih mu\u010denika. Kad su Hrvati do\u0161li ovdje, onda je izaslanik Svetog Oca do\u0161ao i pokupio te kosti i to je bio prvi susret sa Svetim Ocem, nas Hrvata. Kad su do\u0161li, nakon \u0161to smo mi kao barbari, \u0161to bi se reklo, navalili, oni su do\u0161li pokupiti kosti. I odnijeli su ih u Lateransku baziliku, u taj baptisterij postavio ih je papa Ivan IV., jer je poslao nama opata Martina, 641. g. da pokupi kosti. To je bio prvi na\u0161 susret s Rimom, s kr\u0161\u0107anstvom i tada je po\u010dela na\u0161a kristijanizacija. To je jako va\u017ean moment, jer mi smo me\u0111u najstarijim slavenskim narodima koji su primili kr\u0161\u0107anstvo. I zato nam je Lateran jako va\u017ean i zato nam je va\u017ean taj baptisterij u kojemu je Mauzolej solinskih i istarskih mu\u010denika.<\/p>\n

Onda \u0107emo po\u0107i i u baziliku Marije Velike. To je Gospina bazilika, \u010detvrta bazilika u kojoj \u0107emo zavr\u0161iti na\u0161 boravak u Rimu. Vrlo slikovito, dakle. Po\u010deli smo sa Svetim Petrom, po\u010deli smo sa susretom s nasljednikom Svetog Petra, papom Franjom, a zavr\u0161it \u0107emo s Gospom. S Gospom i njenom bazilikom, nekako poput onog izvje\u0161\u0107a u Djelima apostolskim, kad nakon uskrsnu\u0107a evan\u0111elisti izvje\u0161\u0107uju da su se okupljali u gornjoj sobi,  to zna\u010di u Dvorani posljednje ve\u010dere, gdje su bili zajedno u molitvama sa \u017eenama i Marijom, Majkom Isusovom. Dakle, Marija je sastavni dio, usudio bih se re\u0107i, episkopata. Marija je u Crkvi izabrana k\u0107er, ali ne samo to. Ona je i Majka Crkve. I zato mi je drago da svoj pohod Ad limina zavr\u0161avamo upravo u toj bazilici koja je njoj posve\u0107ena. Marija Velika.<\/p>\n

O\u010de nadbiskupe, zaklju\u010dno, pada mi napamet dok Vas slu\u0161am, kako je Ad limina vezano uz pohod (pragova) prvih kr\u0161\u0107anskih mu\u010denika, na\u0161ih apostolskih prvaka, tada pokrajinske Crkve dolaze sa \u017eivotom svojih Crkava Svetom Ocu. I to je svojevrstan test i na\u0161e ogledalo gdje smo mi tu, koliko smo mi spremni posvjedo\u010diti na\u0161u vjeru, u odnosu na ono i kako su to \u010dinili prvi kr\u0161\u0107ani, mu\u010denici. Pa u tom kontekstu, u danima smo spomena, Bogu hvala, osloba\u0111aju\u0107e presude za pakistansku kr\u0161\u0107ansku mu\u010denicu Asiu Bibi. \u017divimo u vremenu progona kr\u0161\u0107ana na Dalekom istoku. Dakle, biskupi susret (Ad limina) sa Svetim Ocem baziraju zapravo na jednoj temi \u2013 mu\u010deni\u0161tva. Mo\u017eda smo u na\u0161oj svakodnevici premalo svjesni te stvarnosti mu\u010deni\u0161tva. Mislimo da je to vezano za prva kr\u0161\u0107anska vremena. Mi u Hrvatskoj slavimo mnoge na\u0161e svece koji su iz prvih kr\u0161\u0107anskih vremena, iz 4. st. Ali i 21. st. je zapravo, krvavo stolje\u0107e kr\u0161\u0107ana.<\/strong><\/p>\n

Dobro ste to rekli, jer oni (mu\u010denici) su temelj. Mu\u010denici su zaista ne\u0161to polo\u017eeno u temelje Crkve i oni su, kako je jedan stari pisac rekao, sjeme kr\u0161\u0107anstva. Mu\u010deni\u010dka krv je sjeme kr\u0161\u0107anstva. I na njihovim \u017ertvama, na njihovom svjedo\u010danstvu, na njihovoj patnji, Crkva je rasla i raste. Mi smo tu\u017eni kad se ovakve stvari doga\u0111aju, kad na\u0161a bra\u0107a trpe, pate. Ali smo ponosni na one, poput Asie Bibi, koja je zaista nevino toliko godina provela u zatvoru, a ni\u0161ta lo\u0161e nije u\u010dinila. Nego su je oklevetali i optu\u017eili da je bogohulila. Ali to pokazuje kako je ovaj svijet pun ideologije, pun je nekih strasnih zaklju\u010daka, ljudi ne razmi\u0161ljaju o drugome. Zato mi je drago da su uspjeli kr\u0161\u0107ani koji su se zauzeli za njeno osloba\u0111anje. Ali to pokazuje odre\u0111enu ideolo\u0161ku sliku jedne dr\u017eave, jednoga naroda, \u0161to mi je jako \u017eao. Jako mi je \u017eao da postoji takva netolerancija.<\/p>\n

Siguran sam da \u0107e i ovaj doga\u0111aj pomo\u0107i kr\u0161\u0107anima da budu svjesni kako za vjeru treba podnijeti ne\u0161to.  Treba patiti. Treba se zauzeti. Ne treba se pla\u0161iti, prodavati se ili predavati se. Ovo vrijeme, to i papa Franjo koji put ka\u017ee, vrijeme je pomalo hladnih, mlakih kr\u0161\u0107ana. Mi danas trebamo zauzete vjernike laike, koji se ne stide. I biti ponosni na one koji su nam namrli ovo \u0161to imamo. Da mi nismo imali o\u010deve koji su bili stabilni, vjerni onome \u0161to su primili, Bog zna \u0161to bismo mi danas bili. Zato mi zahvaljujemo danas svojim o\u010devima koji su kroz stolje\u0107a ostali vjerni onome \u0161to su primili.<\/p>\n

Kad spominjemo Ad limina, htio bih kao zavr\u0161etak preporu\u010diti svim vjernicima. Kad sam bio nekidan na susretu sa svojim klerom, na koncu sam rekao: Toplo preporu\u010dam ovaj doga\u0111aj i ovaj otajstveni susret koji \u0107emo mi hrvatski biskupi imati ovih dana u Rimu. Potrebna nam je molitva. Potrebna nam je podr\u0161ka. Potrebno nam je razumijevanje, ali osobito nam je potrebno zajedni\u010dko shva\u0107anje toga (pohoda). Ovo nije neki povijesni doga\u0111aj, neki, rekli bismo susret. Ovo je otajstveni doga\u0111aj u kojemu dolazi do izra\u017eaja na\u0161a vjera, na\u0161e ispovijedanje vrednota na kojima stasamo i \u017eivimo.<\/p>\n

Ma evo, da predo\u010dim ljudima koliko je ovaj doga\u0111aj (Ad limina) obilje\u017een otajstvom, pada mi napamet ne\u0161to \u0161to mi je jedan sve\u0107enik pri\u010dao u Zadarskoj nadbiskupiji. Naime, kad su se odvijali radovi Drugog vatikanskog sabora, biskupi su nekoliko mjeseci bili na Saboru, pa bi se vratili ku\u0107i. Onda bi opet i\u0161li. I svaki put kad bi odlazili na zasjedanje, u\u010dinili bi to s jednim vjerskim \u010dinom. S jednom molitvom, s jednim susretom u katedrali (sv. Sto\u0161ije u Zadru). I on mi ka\u017ee da je uvijek bila dupkom puna katedrala, kad se objavilo ‘Na\u0161i nadbiskupi odlaze na zasjedanje Vatikanskog sabora’, bio je to nadbiskup Mate Garkovi\u0107 i nadbiskup Marijan Oblak. Napunila bi se katedrala, u\u010dinili bi jedan liturgijski \u010din, molitve, zahvale i blagoslova, a onda bi svi hrpimice pohrlili za nadbiskupima, do gata (pristani\u0161ta) gdje ih je \u010dekao vapor (brod) i onda bi s vaporom otplovili. Jasno, blagoslivljaju\u0107i narod koji ostaje.<\/p>\n

Dakle, tim \u010dinom oni su htjeli dati do znanja: Vi idete uime nas tamo, mi \u0107emo vas ovdje pratiti svojim molitvama. Kakva divna gesta i kakva simbolika i za ovaj na\u0161 Ad limina koji \u0107emo imati. I mi \u0107emo toga jutra kad budemo slu\u017eili misu na grobu apostola Petra, obnoviti svoju vjeru. Kao biskupi, obnoviti vjeru uime svih onih koji su nam povjereni. I zato mi je drago poru\u010diti i potaknuti sve na\u0161e vjernike, da ne \u010ditaju samo ‘Eto, biskupi su bili tamo’. Ma u\u010dini ne\u0161to. Ili \u017ertvu neku, ili jednu Zdravo Marijo, da ovaj otajstveni susret ima duhovnog ploda u na\u0161oj dr\u017eavi, u na\u0161em narodu.<\/p>\n

Da zapravo mislimo, biskup je tamo i\u0161ao u moje ime, on predstavlja mene. Svaki pojedinac za sebe (da tako osjeti). <\/strong><\/p>\n

Tako je. Mi smo tamo zaista uime onih koji su nam povjereni. Ja uime Zadarske nadbiskupije i svaki biskup uime svoje biskupije, svoga klera, Bogu posve\u0107enih osoba, vjernika laika, obitelji, mladih, djece, uime svih.<\/p>\n

O\u010de nadbiskupe, nosite veliki teret, uvjetno re\u010deno, svih nas, dakle, skoro \u010detiri milijuna Hrvata. Pa vam \u017eelim sretan put i blagoslovljen boravak, za kojeg vjerujem da \u0107e tako biti.<\/strong><\/p>\n

Hvala lijepo. Svima pozdrav i blagoslov.<\/p>\n

(I.G.)<\/p>\n

Razgovarala: Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povodom pohoda hrvatskih biskupa ‘Ad limina apostolorum’ apostolskim pragovima, Svetom ocu Franji, Dr\u017eavnom tajni\u0161tvu, vatikanskim kongregacijama i papinskim vije\u0107ima od …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":29837,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/P1013480.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29836"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29836"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29836\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29841,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29836\/revisions\/29841"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29836"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29836"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29836"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}