Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, u razgovoru za Hrvatski katoli\u010dki radio u nedjelju 11. studenoga, predstavio je zna\u010denje, sadr\u017eaj i na koji se na\u010din odvija pohod hrvatskih biskupa ‘Ad limina apostolorum’ Svetom ocu Franji, Dr\u017eavnom tajni\u0161tvu, vatikanskim kongregacijama i papinskim vije\u0107ima koji se od 12. do 17. studenoga odr\u017eava u Vatikanu.<\/p>\n
U svojoj realizaciji, pohod Ad limina podrazumijeva dvosatne razgovore hrvatskih biskupa s predstojnicima u svakoj od osam vatikanskih kongregacija i jedanaest papinskih vije\u0107a. Biskupi \u0107e tom prigodom predstaviti crkvene i dru\u0161tvene okolnosti \u017eivota Crkve u Hrvatskoj za razdoblje od 2005. g., kada je bio zadnji pohod Ad limina hrvatskih biskupa. Svaki se biskup za pohod Ad limina pripremio obvezom prire\u0111ivanja pismenih izvje\u0161\u0107a koja obuhva\u0107aju najmanje 22 poglavlja iz razli\u010ditih podru\u010dja \u017eivota u jednoj biskupiji, a dostavljena su kongregacijama: za nauk vjere, za liturgiju sakramenata, za kauze svetih i bla\u017eenih, Kongregaciji za biskupe, za evangelizaciju naroda, za kler, za posve\u0107eni \u017eivot i dru\u0161tva apostolskog \u017eivota i Kongregaciji za katoli\u010dki odgoj. U svim kongregacijama svi \u0107e hrvatski biskupi biti zajedno, a tijekom susreta odvija se obostrano postavljanje pitanja i davanje odgovora, od strane kongregacije i biskupa koji, svatko sa svoje strane, \u017eele informacije u svezi odre\u0111ene teme koja ih zanima. U papinska vije\u0107a, zbog termina njihovog istovremenog odr\u017eavanja, ide vi\u0161e biskupa iz odre\u0111enog podru\u010dja, u skladu s njihovim nadle\u017enostima u tijelima HBK i preferencijama.<\/p>\n
Pismena izvje\u0161\u0107a dostavljena su kongregacijama i vije\u0107ima barem pola godine prije susreta Ad limina. Pitanja iz Vatikana obuhva\u0107aju razna podru\u010dja: kakva je organizacija rada u biskupiji, upravna struktura, sakramentalni i liturgijski \u017eivot, struktura katoli\u010dkog odgoja i kateheze, kakav je \u017eivot i rad sve\u0107enika, kako je organiziran apostolat laika, koliki je anga\u017eman laika, ekumenizam, me\u0111uvjerski dijalog, medijsko djelovanje Crkve, Caritas, pastoral migranata, kultura i umjetnost itd. Izvje\u0161\u0107a sadr\u017ee niz statisti\u010dkih podataka o svakom pojedinom podru\u010dju te odgovore na teoretska i prakti\u010dna pitanja koja se odnose na konkretni \u017eivot \u010dovjeka dana\u0161njice u pojedinoj biskupiji i u razgovoru se raspravljaju na susretima u kongregaciji i vije\u0107u.<\/p>\n
Nadbiskup je rekao da se na tim susretima otvoreno govori i o te\u0161ko\u0107ama s kojima se suo\u010dava Crkva u svom djelovanju i koje poga\u0111aju dana\u0161njeg \u010dovjeka, jer su te\u0161ko\u0107e koje svijet pro\u017eivljava i crkvene te\u0161ko\u0107e. \u201eMi smo u kontekstu. Mi smo u odre\u0111enom svijetu, u konkretnoj Hrvatskoj. I sve probleme, te\u0161ko\u0107e i radosti koje narod pro\u017eivljava i mi pro\u017eivljavamo. Kao \u0161to je normalno da imamo radosti, imamo i briga, imamo i problema i o tome \u0107emo otvoreno popri\u010dati, bez ikakvog straha, bojazni ili glume. To je stanje i o tome \u0107emo govoriti jer problema, pote\u0161ko\u0107a ima, ali ima i puno radosnoga \u0161to treba re\u0107i\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n
Na pitanje zna\u010di li to i spomen rodne ideologije i op\u0107enito promijenjenog pogleda u antropolo\u0161kom poimanju pojedinca i obitelji koje odudara od kr\u0161\u0107anstva, nadbiskup je rekao da ideologije postoje i one imaju svoje posljedice. \u201eNisu one zavr\u0161ile. Ni komunizam ni sekularizam nisu zavr\u0161ili, ni filozofija Nietzsceha, tzv. Boga koji je mrtav, nije zavr\u0161ila. Te su teme mu\u010dile ju\u010der \u010dovjeka, nastavljaju i danas mu\u010diti. Ali nismo bez nade. To je poruka i ovakvih susreta. Mi ne idemo u bezna\u0111e, idemo razgovarati o realnim, stvarnim problemima, ali onda u razgovoru poku\u0161avamo re\u0107i, ‘Ljudi moji, ima i druga\u010diji na\u010din’. Ima ljudi koji su svjesni svega toga, imamo heroje u ovom na\u0161em vremenu. Imamo zauzete vjernike laike koji su svjesni svega toga i ne daju se zavesti\u201c istaknuo je nadbiskup Pulji\u0107, ustvrdiv\u0161i da su, na\u017ealost i mnogi podlegli zabludama i zavedeni su.<\/p>\n
Pritom je citirao misao kardinala Franje Kuhari\u0107a: ‘Zavodnici su, na\u017ealost, uvijek imali puno uspjeha’. \u201eTo je \u010dinjenica. Alli zato poku\u0161avamo osvje\u0161\u0107ivati, govoriti, zato upozoravamo – ‘Ne dajte se, bra\u0107o!’. Zavodnika ima i bit \u0107e ih i ne\u0107e ih do konca svijeta prestati. Ali na\u0161e je da budemo svjesni te opasnosti, ali isto tako da ponudimo ne\u0161to pozitivno. A evan\u0111elje je takva ponuda. Sakramenti su takva ponuda. Vjera je nadasve takva ponuda. Ponuda, da mo\u017eemo usprkos te\u0161ko\u0107a, pobijediti. Crkva se ne boji\u201c poru\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n
\u201eBa\u0161 u kontekstu Ad limina, Crkva je svjesna te sigurnosti. U tih nekoliko puta kad smo bili Ad limina, svi biskupi na grobu Svetoga Petra, i ove godine \u0107emo zapo\u010deti upravo misom na grobu sv. Petra, to je doga\u0111aj koji mo\u017ee\u0161 samo tada i u takvim okolnostima do\u017eivjeti. Onda se sjetiti tog krhkog, slabog Petra koji je pogrije\u0161io, koji je \u010dak i izdao Isusa, zanijekao ga. Ali Isus, znaju\u0107i njegovo srce, znaju\u0107i njegovu spontanost, iskrenost, ka\u017ee: ‘Petre, svi\u0111a\u0161 mi se. Na tebi \u0107u sagraditi Crkvu. I vrata je paklena ne\u0107e nadvladati’. Evo, to je sigurnost i biskupa, vjernika i sve\u0107enika. Mi smo u la\u0111i koju Krist kormilari, vodi. Tu je Petar, koji je u temelju te Crkve. I sve ideologije, svi napadi, svi progoni koji su bili i bit \u0107e ih i ne\u0107e prestati, nisu ni\u0161ta prema snazi koju Isus preko svoje Crkve nudi svijetu\u201c poru\u010dio je predsjednik HBK u razgovoru za HKR.<\/p>\n
Pohod Ad limina sadr\u017ei i liturgijski dio po sudjelovanju biskupa na zajedni\u010dkim misnim slavljima u rimskim bazilikama. Nakon mise na grobovima apostola Petra i Pavla, biskupi \u0107e pohoditi \u010detiri bazilike: Lateransku koja je katedrala rimskog biskupa, pape, \u201eda se biskupi i na taj na\u010din bolje pove\u017eu s Petrom na\u0161ih dana\u201c. Tu \u0107e slu\u017eiti misu u baptisteriju gdje su kosti solinskih i istarskih mu\u010denika koje je 641. g. pokupio opat Martina, izaslanik Svetog Oca. To je bio prvi susret Hrvata sa Svetim Ocem, s kr\u0161\u0107anstvom. \u201eTo je jako va\u017ean moment, jer mi smo me\u0111u najstarijim slavenskim narodima koji su primili kr\u0161\u0107anstvo. Zato nam je Lateran jako va\u017ean i taj baptisterij u kojemu je Mauzolej solinskih i istarskih mu\u010denika\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n
Biskupi \u0107e zavr\u0161iti svoj boravak u Rimu slavljenjem mise u bazilici Marije Velike. \u201ePo\u010deli smo sa Svetim Petrom, sa susretom s nasljednikom Svetog Petra, papom Franjom, a zavr\u0161it \u0107emo s Gospom i njenom bazilikom, poput izvje\u0161\u0107a u Djelima apostolskim, kad nakon uskrsnu\u0107a evan\u0111elisti izvje\u0161\u0107uju da su se okupljali u Dvorani posljednje ve\u010dere, gdje su bili zajedno u molitvama sa \u017eenama i Marijom, Majkom Isusovom. Dakle, Marija je sastavni dio, usudio bih se re\u0107i, episkopata. Marija je u Crkvi izabrana k\u0107er, ali ne samo to. Ona je i Majka Crkve. Zato mi je drago da svoj pohod Ad limina zavr\u0161avamo upravo u bazilici koja je Mariji posve\u0107ena\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n
Govore\u0107i o terminolo\u0161kom zna\u010denju izraza Ad limina, nadbiskup je istaknuo njenu znakovitost a upotrebljavana je od prvih stolje\u0107a kr\u0161\u0107anstva. Nakon stradanja apostola, kr\u0161\u0107ani su po\u010deli obilaziti njihove grobove i moliti se na tim mjestima njihovog mu\u010deni\u010dkog stradanja. Tada bi rekli: ‘Idemo Ad limina’. Rije\u010d limina zna\u010di prag. To je zna\u010dilo pohod pragovima s kojega je mu\u010denik pre\u0161ao u drugi svijet. Kad je kr\u0161\u0107anstvo zadobilo slobodu, organizirala su se hodo\u010da\u0161\u0107a u prigodama neke Svete godine ili dana stradanja pojedinih apostola te se govorilo ‘Idemo Ad limina’, u smislu, ‘Idemo pohoditi grobove, pragove kr\u0161\u0107ana mu\u010denika’. <\/p>\n
U tom je kontekstu nadbiskup Pulji\u0107 upitan o zna\u010denju mu\u010deni\u0161tva, jer i sada \u017eivimo u vremenu progona kr\u0161\u0107ana. Pohod Ad limina odvija se u pohodu grobovima mu\u010denih apostolskih prvaka i stoga mo\u017ee biti poticaj svakom vjerniku u preispitivanju koliko smo mi danas spremni posvjedo\u010diti vjeru, u odnosu na ono kako su to \u010dinili prvi kr\u0161\u0107ani.<\/p>\n
\u201eMu\u010denici su temelj. Mu\u010denici su zaista ne\u0161to polo\u017eeno u temelje Crkve i oni su, kako je jedan stari pisac rekao, sjeme kr\u0161\u0107anstva. Mu\u010deni\u010dka krv je sjeme kr\u0161\u0107anstva. I na njihovim \u017ertvama, na njihovom svjedo\u010danstvu, na njihovoj patnji, Crkva je rasla i raste\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, izra\u017eavaju\u0107i \u017ealost zbog trpljenja bra\u0107e kr\u0161\u0107ana. \u201eAli smo ponosni na one, poput Asie Bibi, koja je zaista nevino toliko godina provela u zatvoru, a ni\u0161ta lo\u0161e nije u\u010dinila. Nego su je oklevetali i optu\u017eili da je bogohulila. Ali to pokazuje kako je ovaj svijet pun ideologije, pun je nekih strasnih zaklju\u010daka, ljudi ne razmi\u0161ljaju o drugome. Zato mi je drago da su uspjeli kr\u0161\u0107ani koji su se zauzeli za njeno osloba\u0111anje. Ali to pokazuje odre\u0111enu ideolo\u0161ku sliku jedne dr\u017eave, jednoga naroda, \u0161to mi je jako \u017eao. Jako mi je \u017eao da postoji takva netolerancija\u201c upozorio je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n
Nadbiskup Pulji\u0107 istaknuo je da je pohod Ad limina kanonski utemeljio papa Siksto V. 1585. g., a taj je papa bio hrvatskog podrijetla. On je odredio sada\u0161nju formu tog pohoda, da biskupi tijekom pohoda pragova apostola podnesu i izvje\u0161\u0107a Papi i kongregacijama o \u017eivotu u svojim biskupijama. Nadbiskup je podsjetio da su sva ta izvje\u0161\u0107a tijekom stolje\u0107a pohranjena u Vatikanskom arhivu i va\u017ean su povijesni izvor u prou\u010davanje \u017eivota Crkve po pojedinim biskupijama. \u201eVa\u017eno je da ljudi znaju i da Crkva zna da nije od ju\u010der, nego postoje tragovi o kojima govori povijest\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da je papa Pavao VI. na susretu s arhivistima u Rimu rekao kako arhivi predstavljaju prostore u kojima je Svemogu\u0107i ostavio svoje tragove, Bo\u017ejeg prolaska kroz ovu zemlju.<\/p>\n
U spomenu na apostolske prvake mu\u010denike \u010dije grobove pohode, predsjednik HBK smatra da \u0107e i pohod Ad limina \u201epomo\u0107i kr\u0161\u0107anima da budu svjesni kako za vjeru treba ne\u0161to podnijeti, patiti. Treba se zauzeti. Ne treba se pla\u0161iti, prodavati se ili predavati se. Ovo vrijeme, to i papa Franjo koji put ka\u017ee, vrijeme je pomalo hladnih, mlakih kr\u0161\u0107ana. Mi danas trebamo zauzete vjernike laike, koji se ne stide. I biti ponosni na one koji su nam namrli ovo \u0161to imamo. Da mi nismo imali o\u010deve koji su bili stabilni, vjerni onome \u0161to su primili, Bog zna \u0161to bi mi danas bili. Zato mi zahvaljujemo danas svojim o\u010devima koji su kroz stolje\u0107a ostali vjerni onome \u0161to su primili\u201c poru\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n
Predsjednik HBK osobito poti\u010de sve vjernike da mole za pohod hrvatskih biskupa Ad limina. \u201eToplo preporu\u010dam ovaj doga\u0111aj i ovaj otajstveni susret koji \u0107emo mi hrvatski biskupi imati ovih dana u Rimu. Potrebna nam je molitva. Potrebna nam je podr\u0161ka. Potrebno nam je razumijevanje, ali osobito nam je potrebno zajedni\u010dko shva\u0107anje tog pohoda. Ovo nije neki povijesni doga\u0111aj, neki, rekli bismo susret. Ovo je otajstveni doga\u0111aj u kojemu dolazi do izra\u017eaja na\u0161a vjera, na\u0161e ispovijedanje vrednota na kojima stasamo i \u017eivimo\u201c istaknuo je nadbiskup Pulji\u0107, poru\u010div\u0161i da hrvatski biskupi idu u Vatikan uime svih vjernika koji su im povjereni: uime svoje biskupije, svoga klera, Bogu posve\u0107enih osoba, vjernika laika, obitelji, mladih, djece, uime svih te su vjernici pozvani molitvom pratiti pohod Ad limina.<\/p>\n
\u201eMi \u0107emo toga jutra kad budemo slu\u017eili misu na grobu apostola Petra, obnoviti svoju vjeru. Kao biskupi, obnoviti vjeru uime svih onih koji su nam povjereni. Zato mi je drago poru\u010diti i potaknuti sve na\u0161e vjernike, da ne \u010ditaju samo ‘Eto, biskupi su bili tamo’. Ma u\u010dini ne\u0161to. Ili \u017ertvu neku, ili jednu Zdravo Marijo, da ovaj otajstveni susret ima duhovnog ploda u na\u0161oj dr\u017eavi, u na\u0161em narodu\u201c potaknuo je predsjednik HBK u razgovoru za HKR, povodom pohoda ‘Ad limina apostolorum’ koji se odr\u017eava od 12. do 17. studenoga u Vatikanu i Rimu.<\/p>\n
Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"