{"id":29621,"date":"2018-11-02T11:26:13","date_gmt":"2018-11-02T10:26:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=29621"},"modified":"2018-11-02T11:26:13","modified_gmt":"2018-11-02T10:26:13","slug":"zadar-svetkovina-svih-svetih-propovijed-mons-z-puljica-u-katedrali-sv-stosije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=29621","title":{"rendered":"ZADAR: SVETKOVINA SVIH SVETIH &#8211; PROPOVIJED mons. \u017d. PULJI\u0106A u katedrali sv. Sto\u0161ije"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><strong>a.<\/strong> <strong>Nekoliko povijesnih podataka uz svetkovinu Svih Svetih<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>1.<\/strong> <span style=\"color: #000000;\">Slavimo svetkovinu Svih svetih koja je posve\u0107ena svima koji su do\u0161li do svetosti iako ih Crkva nije proglasila. Prve tragove ovoga blagdana nalazimo u Antiohiji (u 4. st.), a slavio se u nedjelju nakon Duhova. Taj se datum do danas zadr\u017eao u isto\u010dnim pravoslavnim crkvama. Ovaj zapovjedni blagdan obilje\u017eava se ve\u0107 14 stolje\u0107a na dana\u0161nji dan, otkada je papa Bonifacije IV. posvetio rimski Panteon Bogorodici i svim mu\u010denicima (610. godine). Papa Grgur III. (731.-741.) na prijedlog irksih monaha premjestio je ovaj blagdan s nedjelje nakon Duhova na 1. studenoga, kada su Kelti slavili Novu godinu \u201eSamhain\u201c. Po\u010detkom IX. stolje\u0107a (827. godine) papa Grgur IV. odredio je neka se 1. studenoga slavi u cijeloj Crkvi kao sje\u0107anje ne samo mu\u010denika, ve\u0107 svih onih koji su \u017eivjeli u duhu Evan\u0111elja, na \u010dast Bogu i na korist bli\u017enjima. To su bili uglavnom skromni i \u010desto zaboravljeni Bo\u017eji ljudi koji su savjesno obavljali svoj posao i du\u017enosti, podnosili nepravde, te posvjedo\u010dili veliku po\u017ertvovnost: majke, o\u010devi, vrsni radnici, lije\u010dnici, branitelji domovine i ljudi svih zanimanja. Oni pripadaju mno\u0161tvu onih koje vidjelac Ivan spominje u svom Otkrivenju. Uz ovaj blagdan Crkva nas poziva da ih se sjetimo, zahvalimo za divno svjedo\u010danstvo vjernosti, nasljedujemo ih i preporu\u010dimo im u molitve sebe i svoje.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #000000;\">Ve\u0107 vi\u0161e godina slu\u0161amo preko obavijesnih sredstava kako se uz svetkovinu Svih Svetih obilje\u017eava u Irskoj, Americi, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, pa i kod nas No\u0107 vje\u0161tica ili Halloween. To je obi\u010daj staroga plemena Kelta koji su \u017eivjeli na podru\u010dju Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, \u0160vicarske. Oni su vjerovali kako po\u010detkom studenoga za punoga mjeseca mrtvi napu\u0161taju svoje grobove, te nakratko dolaze na Zemlju i posje\u0107uju svoje domove. Budu\u0107i da su se ljudi pla\u0161ili susreta s mrtvima, prekrivali su se zastra\u0161uju\u0107im maskama, gasili vatru na ognji\u0161tima, te na pragovima svojih ku\u0107a ostavljali hranu za mrtve, ili postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpire s upaljenim svije\u0107ama, kako bi popla\u0161ili prolaze\u0107e du\u0161e. No\u0107 vje\u0161tica kao poganski obi\u010daj suprotstavlja se blagdanu Svih Svetih. A nastao je, kako rekoh, na temelju keltskih obreda koji uklju\u010duje maskiranje u mitolo\u0161ke likove poput vje\u0161tica, vampira, duhova, te ukra\u0161avanjem ku\u0107a i oku\u0107nica bundevama, paukovim mre\u017eama i kosturima u svrhu zastra\u0161ivanja.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>b.<\/strong> <strong>Zna\u010denje i poruka Isusovih bla\u017eenstava<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>2.<\/strong> \u010culi smo liturgijska \u010ditanja predvi\u0111ena za blagdan Svih Svetih. \u010culi smo Isusov govor na Gori koji nazivamo \u201egovorom bla\u017eenstava\u201c: \u201eBlago siromasima, o\u017ealo\u0161\u0107enima, krotkima, gladnima i \u017eednima, milosrdnima, \u010distima srcem, mirotvorci-ma, progonjenima, jer njihovo je kraljevstvo nebesko\u201c (usp. Mt 5, 3-10). Neposredno prije govora na Gori odabrao je dvanaestoricu koji \u0107e biti njegovi vjesnici i namjesnici. Njima \u0107e izdati zapovijed neka idu i propovijedaju, krste i nau\u010davaju upravo temeljem tih novih ustavnih odredbe, zakona i propisa po kojima se imaju ravnati.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Propovjednici se uglavnom osje\u0107aju nemo\u0107no pred ovim Isusovim govorom. Ne mogu, naime, ljudima olak\u0161avati terete, niti umanjivati muke i brige. Ne mogu im vra\u0107ati mrtve, niti odstranjivati bolesti. A jo\u0161 manje donositi ovozemaljsko blagostanje. Mogu jedino ponavljati iste Isusove rije\u010di s Gore bla\u017eenstava. Jer, one su davale snagu i hrabrost milijunima kr\u0161\u0107ana kroz povijest. Upravo, kada su se punili zatvori i umno\u017eavala gubili\u0161ta brojnih vjernika, \u201eove su Isusove rije\u010di bile kadre ubla\u017eavati rane, otirati suze i vra\u0107ati radost i nadu\u201c. Zato i velimo da su bla\u017eenstva temelj kr\u0161\u0107anske civilizacije, evan\u0111eoske humanosti, ljudske, obiteljske i socijalne sre\u0107e. Ona su ono \u0161to nam je danas najpotrebnije i najaktualnije.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>3.<\/strong> Jer, obrisi bla\u017eenstava i njihovih obe\u0107anja nisu prepoznatljivi u sredstvima dru\u0161tvenog priop\u0107avanja. Stranice tiskovine, kao i radijska i televizijska izvje\u0161\u0107a prepuni su slu\u010dajeva i skandala, plja\u010dke i kriminala. Ponekada se i ne htiju\u0107i pitamo: Koliko je Isusovog duha za\u017eivjelo u na\u0161oj civilizaciji? Kada \u0107e se po\u010deti ostvarivati njegova \u017eelja da se prekine lanac nasilja, ogovaranja, mr\u017enje i osvete -te najve\u0107e tragike ljudske povijesti?! Pro\u0161la su, evo, dva milenija od Isusovog govora na Gori. Kad \u0107e ljudi po\u010deti prihva\u0107ati njegovu \u017eelju da se odbaci krvava logika mr\u017enje i nasilja i vratiti se logici razuma, savjesti i humanosti?! Svojim programatskim govorom on poziva ljude neka probleme rje\u0161avaju dobrotom, a ne zlo\u0107om, oru\u017ejem istine i snagom duha, a ne nasiljem.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Logikom \u201ebla\u017eenstava\u201c Krist \u017eeli prekinuti spiralu osvete, pa zlo pobje\u0111ivati dobrotom i ljubavlju. Tom je strategijom &nbsp;nastupio i po\u010deo osvajati mase. Ni na koga nije potego ni ma\u010da, ni bi\u010da. Nikoga nije kleo i zastra\u0161ivao. Narod mu je hrlio i slu\u0161ao ga, jer jo\u0161 nitko nije tako govorio i tako radio. Nama, njegovim u\u010denicima i sljedbenicima, Providnost povjerava delikatan zadatak \u201ebiti zagovornicima civilizacije pravde, dobrote, milosr\u0111a, krotkosti i mira\u201c. Svjesni toga velikoga O\u010devoga dara priklju\u010dimo se na Svetkovinu Svih Svetih onom mno\u0161tvu Isusovih slu\u0161atelja i usvajajmo njegove propise i ustavne odredbe opisane u ovih osam bla\u017eenstava s Gore. A njemu. Koji nas je za sebe stvorio i nemirno je srce na\u0161e dok u Njemu ne otpo\u010dine, ponavljajmo radonius poklik iz Otkrivenja: \u201eBlagoslov i slava, mudrost i zahvalnica, \u010dast, mo\u0107 i snaga Bogu na\u0161emu u vijeke vjekova. Amen!\u201c (Otkr 7,9).<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">\u2020 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n<p>Zadar, 1. studenoga 2018.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>a. Nekoliko povijesnih podataka uz svetkovinu Svih Svetih 1. Slavimo svetkovinu Svih svetih koja je posve\u0107ena svima koji su do\u0161li <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=29621\" title=\"ZADAR: SVETKOVINA SVIH SVETIH &#8211; PROPOVIJED mons. \u017d. PULJI\u0106A u katedrali sv. Sto\u0161ije\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29621"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=29621"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29621\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29622,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/29621\/revisions\/29622"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=29621"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=29621"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=29621"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}