Nadbiskup uvodni pozdrav<\/em><\/strong><\/p>\n Pavlovim rije\u010dima njegovim dragim Korin\u0107anima \u017eelim vas od srca pozdraviti u ovom sveti\u0161tu i po\u017eeljeti ‘da milost Isusa Krista i ljubav Boga Oca, kao i zajedni\u0161tvo Svetoga\u00a0 Duha bude uvijek sa svima vama’ (2 Kor 13,13). Svjesni te milosti pjevali smo i molili da podijeli ‘mir i jedinstvo Crkvi svojoj kr\u0161\u0107anskoj’. U ozra\u010dju O\u010deve ljubavi, a u blizini sv. \u0160ime, koji je bio prijatelj i suradnik Duha Svetoga, svima izri\u010dem srda\u010dnu dobrodo\u0161licu. Najprije dragom bratu u biskupstvu mons. Mili Bogovi\u0107u kojemu \u010destitamo desetu obljetnicu utemeljenja Gospi\u0107ko-senjske biskupije. Uz na\u0161ega generalnog vikara Milivoja Bolobani\u0107a pozdravljam prof. dr. Antu Nediljka An\u010di\u0107a. On je ve\u010deras s nama u ime Vije\u0107a HBK za ekumenizam koje vodi mons. Vlado Ko\u0161i\u0107 koji je na hodo\u010da\u0161\u0107u u Rimu.<\/p>\n Osobita mi je pak \u010dast pozdraviti izaslanstvo gr\u010dko pravoslavnog patrijarha Teofila III., njegovo preosve\u0161tenstvo gospodina Teofilakta, metropolitu Jordana, te arhimandrita oca Makarija Mavrogiannakisa, patrijarhalnog vikara Katra i Bahreina. Sve\u010danosti primopredaje svetih relikvija nazo\u010dan je i episkop dalmatinski, <\/strong>preosve\u0107eni vladika Fotije, koga pozdravljam, kao i zadarskog paroha protojereja Petra Jovanovi\u0107a. Pozdravljam sve\u0107enike, redovnice i redovnike,<\/p>\n bogoslove i sjemeni\u0161tarce. Rije\u010di pozdrava upu\u0107ujem i na\u0161im gradskim i \u017eupanijskim du\u017enosnicima, a gradona\u010delniku gospo-dinu Vran\u010di\u0107u kao i svim \u017eiteljima Zadra \u010destitam Dan obrane Grada. Srda\u010dan pozdrav vama pjeva\u010di i dragi \u0161tovatelji svetoga \u0160ime. \u00a0<\/p>\n Za\u0161to smo se ve\u010deras okupili ovdje? Okupio nas je na\u0161 nebeski za\u0161titnik koji po\u010diva u srebrno-pozla\u0107enoj \u0161krinji koju je prije 630. godina (1380.) s na\u00ad\u0161im doma\u0107im majstorima izradio zlatar Franjo iz Milana, a \u0161krinju je naru\u010dila kraljica Elizabeta (1377.), k\u0107erka bosanskog bana Stjepana Kotromani\u0107a i \u017eena Ludovika An\u017euvinca, ugarsko-hrvatskog i poljskog kralja. Naime, poslije mira koji je sklopljen ovdje (1358.) Zadar se oslobodio mleta\u010dke uprave i ujedinio s ostalim hrvatskim zemljama. Ova pak pozla\u0107ena \u0161krinja svjedo\u010di o visini umjetni\u010dkog ukusa kao i o vjeri naru\u010diteljice koja je stigla u Zadar po\u010dastiti svete kosti starca \u0160imuna i preporu\u010diti mu u molitvi svoje obiteljske i kraljevske brige. I mi smo, bra\u0107o i sestre, do\u0161li preporu\u010diti na\u0161em dragom patronu svoje osobne i obiteljske molitve i \u017eelje. Ve\u010deras pak osobito mu \u017eelimo preporu\u010diti u molitve vjerni puk Jeruzalemske i Zadarske Crkve. Ova mjesna Crkva, ecclesia Iadrensis, radosna je \u0161to sestrinskoj Crkvi u Jeruzalemu, koja \u010duva prazan grob starca \u0160imuna mo\u017ee pokloniti djeli\u0107 njegova tijela na \u0161tovanje. Tako \u0107e ove dvije Crkve od danas biti povezane ne samo zajedni\u010dkim po\u010delom, knjigama i u\u010diteljstvom prvih sedam sabora, nego i \u0161tovanjem sveca koji je dr\u017ee\u0107i Isusa na rukama objavio da je on ‘svjetlost na prosvjetljenje naroda’.<\/p>\n A u znak vjere koja nam svijetli od Uskrsnuloga Gospodina mi \u0107emo sada kao predstavnici vjernika na\u0161ih Crkava izmoliti pokajanje, te izmijeniti cjelov mira kako bismo \u010dista srca i raskajane du\u0161e mogli otpjevati Ve\u010dernje hvale Bogu Svemogu\u0107emu.\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n \u00a01. Prije devet i pol godina, 22. travnja 2001., u Strasbourgu su Predsjednik Vije\u0107a europskih biskupskih konferencija (CCEE) i Predsjednik Konferencija europskih Crkava\u00a0 (KEK) potpisali Ekumensku Povelju u kojoj su zacrtane smjernice za rast suradnje me\u0111u kr\u0161\u0107anskim Crkvama. U duhu Pavlove preporuke Efe\u017eanima ‘trudite se sa\u010duvati jedinstvo Duha svezom mira..’ (4, 3-6) u Povelji se isti\u010du posebice tri va\u017ena zadatka: Potrebno je ‘i\u0107i jedni drugima’, ‘zajedni\u010dki djelovati’ i ‘zajedni\u010dki moliti’. Ekumenizam \u017eivi od tog zajedni\u010dkog trostrukog hoda. Osobito kad se slu\u0161a Bo\u017eju rije\u010d i pu\u0161ta Duhu Svetomu neka djeluje u nama i po nama.<\/p>\n Premda je bolna \u010dinjenica da me\u0111u kr\u0161\u0107anima nema euharistijskog zajedni-\u0161tva, ipak razna ekumenska bogoslu\u017eja, zajedni\u010dke pjesme i molitve, naro\u010dito molitva O\u010dena\u0161a obilje\u017eavaju na\u0161u duhovu povezanost. Zbog toga je kr\u0161\u0107anska obveza moliti jedni za druge, a posebice moliti za jedinstvo kr\u0161\u0107ana. Dva su podru\u010dja osobito va\u017ena za ostvarivanje programa spomenute ekumenske povelje. To je Europa koja je stolje\u0107ima bila popri\u0161te nacionalnih, vjerskih i regionalnih napetosti i sukoba, te Sveta Zemlja koja u moru islamskog svijeta pru\u017ea tu\u017enu sliku kr\u0161\u0107anske razjedi-njenosti. Zbog toga ovaj susret ima dimenzije koje nadilaze na\u0161e lokalne granice i prostore.<\/p>\n 2.\u00a0 Premda dugo razdoblje razdijeljenosti nije pogodno za ekumenizam, kr\u0161\u0107ani se ne smiju umoriti \u0161iriti ljubav, sno\u0161ljivost i pra\u0161tanje. Tu su osobito pozvani katolici i pravoslavci jer ih ve\u017eu iste knjige i tradicija, kerigma i liturgija, kao i U\u010diteljstvo<\/p>\n zajedni\u010dkih prvih sedam sabora. Pohod njegova preosve\u0161tenstva, jordanskog gr\u010dko-pravoslavnog episkopa Teofilakta iz Jeruzalema i oca Makarija na\u0161oj svetoj Crkvi Zadarskoj doprinos je me\u0111usobnoj suradnji na\u0161ih dviju Crkava. \u017divo se nadam kako \u0107e on biti poticaj vjernicima na\u0161ih zajednica da ispovijedaju vjeru u Krista Uskrsnuloga, jedinog otkupitelja \u010dovjeka, kako bi mogli ‘pru\u017eati odgovore svakome tko ih upita za razloge nade koja je u njima’. Upravo je vjera u Uskrsnuloga Gospodina bila je u temelju priprave ovoga znakovitoga susreta. Radujem se \u0161to \u0107emo ve\u010deras u\u010diniti sve\u010danu primopredaju relikvija \u0160imuna Bogonosca svetoj gr\u010dko-pravoslavnoj Patrijar\u0161iji u Jeruzalemu. Neka ovo bude mali obol navije\u0161taju Isusa Krista koga je starac \u0160imun dr\u017ee\u0107i na rukama objavio ‘kao svjetlost na prosvjetljenje naroda’.<\/p>\n Mariji, koju zajedno s pravoslavnim vjernicima \u010dastimo kako Bogorodicu i ‘novu Evu’, upravljamo na\u0161e usrdne molitve i \u017eelje. Ona je opjevana u spisima Otaca kao Djevica koja se “moli, slu\u0161a, \u017ertvuje i prinosi” (“Virgo orans, audiens, pariens et offerens). I postala uzorom kako slaviti i zahvaljivati Bogu za silna djela koja izvodi u nama. Spa\u0161enom pak \u010dovje\u010danstvu ona je postala posrednicom svih milosti. Neka i nas poziva da se oko nje sabiremo kao u Apostolsko doba kada su ‘svi bili postojani u molitvi zajedno s Marijom, majkom Isusovom’ (Dj 1,14). Marijo, majko apostola, \u0161titi i zagovaraj vjernike svete Crkve Jeruzalemske i Zadarske. Amen!<\/p>\n Mons. dr. \u017delimir Pulji\u0107,\u00a0Nadbiskupova homilija<\/h4>\n
\nnadbiskup zadarski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"