U \u017eupi Uznesenja BDM u Pagu u tijeku je jedinstvena marijanska molitvena pobo\u017enost koju je pa\u0161ki \u017eupnik i dekan mr. don Ga\u0161par Dodi\u0107 nazvao \u201especifi\u010dnost pa\u0161ko – marijanske pobo\u017enosti\u201c. Vjernici \u017eupe Pag koji stolje\u0107ima \u0161tuju Gospu od Staroga Grada svakodnevnom molitvom krunice u pa\u0161koj \u017eupnoj crkvi Uznesenja BDM povezuju svetkovine Velike Gospe i Male Gospe, Marijina uznesenja i ro\u0111enja. Naime, nakon proslave Vele Gospe, puk u pa\u0161koj crkvi svaki dan moli sva \u010detiri otajstva krunice popra\u0107ena razmatranjem nad odgovaraju\u0107im biblijskim tekstovima i litanije BDM. Otajstva se mole u crkvi svakog dana u 8, 13, 19 i u 22 sata, a predvode ih \u010dlanovi Marijine legije i drugi aktivni \u017eupljani. Molitva krunice zapo\u010dinje himnom ‘Zdravo, Zvizdo mora’ na pa\u0161kom napjevu, koji je izvorno napisao fra Stjepan Kne\u017eevi\u0107 u 18. st., sinjski franjevac rodom iz okolice Knina.<\/p>\n
\u201eU 23 dana od Velike do Male Gospe Pa\u017eani u crkvi izmole 92 krunice: 4876 ZdravoMarije; 552 O\u010dena\u0161a i Slava Ocu. Ususret tre\u0107em nacionalnom susretu hrvatskih katoli\u010dkih obitelji u Solinu, ovogodi\u0161nja nakana \u017eupe je moliti za obitelji, o\u010deve i majke, djecu i mlade, za stare i bolesne koji ne mogu dolaziti u crkvu moliti sa zajednicom, a zbog toga osje\u0107aju prazninu pa i \u017ealost, da im ne\u0161to lijepo i bitno nedostaje\u201c rekao je \u017eupnik Dodi\u0107, po\u017eeljev\u0161i da stariji \u0161tovatelji Gospe budu izazov i poticaj mladima da unesu u svoj \u017eivot Mariju, kako bi zavoljeli Isusa kao najboljeg prijatelja i spasitelja. \u201eTo i je svrha marijanske pobo\u017enosti, do\u0107i do Krista koji je sredi\u0161te i cilj vjerni\u010dkog \u017eivljenja, kako u\u010di bl. papa Pavao VI. I himan ‘Zdravo, Zvizdo mora’ je kristocentri\u010dno napisan, upu\u0107uje na Krista kao \u0161to Marija upu\u0107uje na svoga Sina, na\u0161eg otkupitelja Isusa\u201c rekao je don Ga\u0161par.<\/p>\n
U propovijedi misnog slavlja koje je predvodio u pa\u0161koj \u017eupnoj crkvi u nedjelju 19. kolovoza, don Ga\u0161par je pozvao \u017eupljane da ih ta marijanska pobo\u017enost potakne na obnovu krsnog Saveza s Bogom. Govore\u0107i o va\u017enosti kr\u0161tenja i ljepoti kr\u0161\u0107anske vjere, kao \u0161to je i umirovljeni papa Benedikt XVI. u svom pontifikatu \u010desto pozivao vjernike da otkriju ljepotu i blagodati vjere u vjernosti Katoli\u010dkoj Crkvi, don Ga\u0161par je podsjetio na geslo s proslave Branimirove godine 1979. g. u Ninu, ‘Hrvatska katoli\u010dka obitelj dnevno moli i nedjeljom misu slavi’. U Godini obitelji u Zadarskoj nadbiskupiji, a u sklopu molitvene priprave za nacionalni susret u Solinu, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 priredio je obiteljski molitvenik za \u017eupe Zadarske nadbiskupije te ga je i don Ga\u0161par ponudio pa\u0161kim obiteljima potaknuv\u0161i ih na molitvu u obiteljima. \u201ePoti\u010dem osobito roditelje da molitva krunice ne ostane samo u crkvi, nego da se nastavi i ima traga u obitelji. U obitelji bi trebao biti korijen molitve. Ja sam nau\u010dio moliti jo\u0161 kao dijete u obitelji, od roditelja i s roditeljima, a kasnije sam u zajednici Crkve i tijekom studija slu\u0161ao, u\u010dio i \u010ditao da nas Isus u\u010di i poziva moliti. Ali dok sam bio mali, mene nije nau\u010dio moliti Isus, nego su me roditelji nau\u010dili moliti. Djeca prvu spoznaju o Bogu i prvi kontakt s Bogom trebaju imati i primiti od oca i majke\u201c istaknuo je don Ga\u0161par u propovijedi misnoga slavlja .<\/p>\n
Po\u010detak i povijesni kontekst nastanka te jedinstvene marijanske pobo\u017enosti poznaje mr. don Dario Ti\u010di\u0107, pa\u0161ki sin, \u017eupnik \u017eupe Uznesenja BDM na Belafu\u017ei u Zadru. Ta je svakodnevna zajedni\u010dka molitva otajstava krunice od Velike do Male Gospe kao zavjet Pa\u017eana po\u010dela 1855. g., u vrijeme haranja kolere od koje su umrli mnogi ljudi u Pagu, a vladala je tada i u Zadru. \u201eGodina 1855. klju\u010dna je za \u0161tovanje Gospe od Staroga Grada. Te je godine umrlo 200 ljudi, \u017eupnik je u maticama zapisao ‘uzrok smrti, kolera’. Zadnje \u017ertve kolere u Pagu bile su pokopane 16. kolovoza 1855. g. Pa\u017eani vjeruju da je kolera prestala na Gospin zagovor te su joj se zavjetovali da \u0107e svaku godinu, svaki dan od Velike do Male Gospe, u crkvi moliti Gospin ru\u017earij. Zavjetovali su se i \u0107e na Veliku Gospu nositi Gospin kip u \u017eupnu crkvu u novi grad u Pagu, a na Malu Gospu da \u0107e ga vra\u0107ati u sveti\u0161te Gospe u starom gradu. To pokazuje i pa\u0161ki napjev ‘Istog dana, svaku godinicu, nose u Grad Bla\u017eenu Divicu’\u201c rekao je don Dario Ti\u010di\u0107. Tako\u0111er, te je 1855. g. odr\u017eana i prva procesija u Pagu koju je po\u010deo pa\u0161ki kanonik don \u0160ime Mme\u0161trovi\u0107, a pa\u0161ki \u017eupnik je bio don Juraj Buk\u0161a.<\/p>\n
Pobo\u017enost Pa\u017eana Gospi traje sedam stolje\u0107a, kad su od hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. dobili povelju o slobodnom kraljevskom gradu. Pa\u017eani smatraju da je to priznanje Gospina zasluga. \u201eOd tada datira velika pobo\u017enost Pa\u017eana prema Gospi. Dogodine \u0107e biti spomen 775 godina od tog prvog zavjeta Majci Bo\u017ejoj. Odanost Gospi potvr\u0111uje i da su gotovo sve crkve u gradu Pagu posve\u0107ene otajstvima Gospinog \u017eivota\u201c isti\u010de don Dario. Po\u010detkom 14. st. pojavljuje se goti\u010dko – renesansni kip Gospe od Staroga Grada, najvjerojatnije uvezen iz Italije. Pobo\u017enost Mariji dodatno se vezala uz kip. Uvijek je bila pobo\u017enost prema Gospi, a uz kip je dobila i materijalno, izvanjsko o\u010ditovanje u zajedni\u0161tvu i okupljanju puka oko Gospinog kipa pred kojim su usli\u0161ane molitve brojnih Marijinih \u0161tovatelja. Gospin kip pobo\u017enost Majci u\u010dinio je jo\u0161 sve\u010danijom. U kronikama je zapisano da su svi apostolski, papini vizitatori isticali da se ‘u Pagu Gospa \u010dasti s najve\u0107om pobo\u017eno\u0161\u0107u – maxima devotione’ zaklju\u010duje pa\u0161ki sin don Dario Ti\u010di\u0107.<\/p>\n
Tri pa\u0161ke svetinje su \u010dudotvorni kip Gospe od Staroga grada, \u010dudotvorni Sveti kri\u017e i relikvijar Svetog trna. Trag u Starom gradu u sveti\u0161tu ostavili su i franjevci. Kad su Pa\u017eani napustili Stari grad u 16. st., u Gospino sveti\u0161te Staroga grada do\u0161li su fratri te je uz Marijinu crkvu u Starom gradu franjeva\u010dki samostan djelovao sve do 1899. godine.<\/p>\n
Ines Grbi\u0107<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"