<\/p>\n
1. Liturgija svetoga Roka na ovom biv\u0161em posjedu benediktinaca u Rogovu povezuje dvojicu velikih svetih ljudi koji su zadu\u017eili Hrvatsku i cijelu Europu. Jedan je iz Italije, a drugi iz Francuske. Benedikt (480.-547.) \u017eivio je i djelovao koncem petog i u prvoj polovici \u0161estoga stolje\u0107a. Utemeljitelj je benediktinskoga reda i otac zapadnoga mona\u0161tva. Teolog Ladislav Boro\u0161, koji dobro poznaje benediktinsku duhovnosti, veli da je sveti Benedikt \u201evelikan kr\u0161\u0107anske kulture\u201c, a da su benediktinci \u201eoblikovali kr\u0161\u0107ansku Europu \u017eivotom u bratskoj zajednici i na \u010dvrstom i stabilnom mjestu\u201c. Papa Pavao VI. proglasio je Benedikta 24. listopada 1964. za\u0161titnikom Europe. Drugi veliki svetac koga danas slavimo jest sveti Roko. On je \u017eivio po\u010detkom 14. stolje\u0107a, a potje\u010de iz Montepelliera u ju\u017enoj Francuskoj. Rano je ostao bez roditelja, te \u017eivio samo 32 godine. Prodao je obiteljska dobra i novac podijelio siromasima. Na hodo\u010dasni\u010dkom putu prema Rimu zaustavljao se na vi\u0161e mjesta i pomagao oboljelima od kuge. Na povratku iz Rima boravio je neko vrijeme u Piacenzi gdje je i sam obolio od kuge, te nakon ozdravljenja po\u0161ao u rodni grad Montepelliere. Tamo je iscrpljen od bolesti preminuo na dana\u0161nji dan 1327. godine.<\/p>\n
Dok slavimo svetoga Roka i spominjemo svetoga Benedikta, \u010destitam svima koji nose \u010dasno ime ovih velikih svetaca. \u010cestitam stanovnicima Rogova koji se di\u010de imenom svoga za\u0161titnika komu je posve\u0107ena i ova crkva iz Srednjega vijeka. \u010cestitam \u017eupljanima ovoga slikopisnoga mjesta koje se prote\u017ee od Pa\u0161manskoga kanala do Rogova kojega je davno darovao kralj Petar Kre\u0161imir IV. benediktinskom samostanu sv. Ivana u Biogradu. \u010cestitam \u201eDan op\u0107ine\u201c stanovnicima ovoga naselja kojega nazva\u0161e \u201ebiserom Jadran\u201c. No, povijesne stranice nam otkrivaju kako nije sve \u201ebilo biserno\u201c u njegovoj pro\u0161losti. Posebice u vrijeme otomanskih osvajanja, u 15. i 16. stolje\u0107u, kao i u vrijeme Kandijskih ratova u sedamnaestom stolje\u0107u (1645.-1647.), te u doba Napoleonovih osvajanja, te fa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih progona i diktature. Rado sam prihvatio poziv \u017eupnika don Tomislava predvoditi dana\u0161nje Rokovo slavlje u ovom mjestu Rogovu koje nas vra\u0107a na\u0161im korijenima. Naime, u svim tim pro\u0161lim stolje\u0107ima i te\u0161kim godinama sveci su nam bili za\u0161tita i obrana, nadahnu\u0107e i pomo\u0107. <\/p>\n
2.Zbog toga su i danas suvremeni i aktualni. Jer, bili su i ostali alternativa poganskom, divljem i neljudskom pona\u0161anju. Sveti Benedikt je napr. pokazao alternativu barbarskom na\u010dinu pre\u017eivljavanja, pa od \u201epoganskih naroda\u201c u\u010dinio \u201eizabranu europsku obitelj\u201c. Sveti Roko je prodao obiteljska dobra i pomagao siromasima i oboljelima od kuge, a to je u svoje vrijeme \u010dinio i sveti Benedikt. No, on je, kako rekoh, selila\u010dkim suvremenicima pokazao da se mo\u017ee biti \u201ekod ku\u0107e, raditi na vlastitom gruntu i od svoga rada \u017eivjeti\u201c. Tako je pou\u010dio barbare da se \u201emo\u017ee \u017eivjeti bez plja\u010dke i osvajanja tu\u0111ega imanja\u201c. U vidu dobrog funkcioniranja zajednice odredio je svojima neka se dr\u017ee \u201eku\u0107nog reda\u201c i neka posvuda vlada \u201ejednakost bra\u0107e\u201c; bilo da su potomci \u201elatina ili prido\u0161lih pogana\u201c, pismeni ili nepismeni, \u010dlanovi kraljevskih ili seoskih obitelji. Pogrje\u0161na je, stoga, perecepcija kako su \u201ejednakost i bratstvo plod Francuskog veleprevrata\u201c. Ne, pravi i istinski veleprevrat europskih razmjera dogodio se po\u010detkom VI. stolje\u0107a pojavom ovoga skromnoga, radinoga i blagoslovljenoga monaha. Pravilu \u201ejednakosti bra\u0107e\u201c Benedikt je dodao i \u201eprincip autoriteta\u201c, utjelovljenoga u liku opata. Sa\u017eeto mogli bi se moglo re\u0107i da su stabilnost mjesta, rad i red, jednakost bra\u0107e s principom \u201eopatovoga autoriteta\u201c bili temelj benediktinske obnove Europe.<\/p>\n
To je poveznica koju i danas nalazimo s vremenom u kojem su \u017eivjeli sveti Roko i sveti Benedikt koji su ostavili vidnih tragova u na\u0161em narodu i diljem Europe. Istina, nema danas kuge i barbara. A pismenost Europe na zavidnoj je razini. No, to nikako ne zna\u010di kako je nestalo \u201eku\u017enih bolesti\u201c i barbarskog pona\u0161anja\u201c. Kako u odnosa prema djeci i starima, napu\u0161tenima i bolesnima, tako i prema ljudskom \u017eivotu poput poba\u010daja i eutanazije; kako u odnosu prema dostojanstvu ljudi i obitelji, tako i u odnosu prema vjeri, Bogu i vje\u010dnosti. A da ne spominjem \u201epoganski mentalitet rada i zarade na crno\u201c, te neodgovorno pona\u0161anje prema op\u0107im, dru\u0161tvenim stvarima, okoli\u0161u i prirodi koju su zbog pohlepe i neodgovornih pojedinaca zahvatile opasne ku\u017ene bolesti. Nije bez razloga papa Franjo enciklikom \u201eLaudato si\u201c pozvao sve da se odgovornije pona\u0161aju u odnosu prema ljudima, prema radu, \u017eivotu i okoli\u0161u.<\/p>\n
3. U dana\u0161njoj slu\u017ebi Rije\u010di iz knjiga o Tobiji, te iz Isusovoga govora o posljednjim vremenima i posljednjem sudu \u010duli dosta pou\u010dnih misli koje su u skladu s porukom spomenute dvojice sveta. Tobijina knjiga navije\u0161ta nadu i budi kod \u010ditatelja religioznu svijest i vjernost. Knjiga je nastala u burnom razdoblju tre\u0107ega stolje\u0107a prije Krista. Tada je, naime, u Izraelu bila ugro\u017eena vjera i mo\u00adlitva zbog okru\u017eja poganskoga svijeta. Ljudi su postajali sve vi\u0161e svjesni kako vjernost Bo\u017ejem zakonu i jedinstvo naroda ne zavise od prostora i od kraljeva koji narodom vladaju. Vjernost Bogu i jedinstvo naroda ne dolazi, dakle, iz mirne i bogate zemlja, a niti od jakoga kralja i stabilne vlade, nego iz duboke vjere i \u010dvrste nade. U tom vidu interesantna je Tobijina knjiga koja opisuje dvije obitelji koje su uzor vjernosti Bogu u dijaspori (8. st.), a puna je sna\u017enih mudrosnim izri\u010daja iz jednostavnoga obiteljskoga \u017eivota.<\/p>\n
Kad je stari Tobit oslijepio i lije\u010dnici mu nisu mogli vi\u0161e pomo\u0107i, uputio svome sinu Tobiji posljednje rije\u010di: \u201eSine moj, sjeti se svaki dan Gospodina Boga na\u0161ega. Nemoj grije\u0161iti ili kr\u0161iti njegove zapovijedi.. Dijeli milostinju. Ne okre\u0107i lice od siromaha. \u010cuvaj se preljuba. Ne \u010dini nikome \u0161to bi tebi samom bilo mr\u00adsko. Dijeli kruh s gladnima, a svojom odje\u0107om odjeni gologa. U svakoj prilici hvali Gospodina Boga i moli ga da ti upravlja pu\u00adtove, da sve tvoje staze i namjere dobro zavr\u0161e..\u201c (4, 1-21). Iz ovih kratkih i jasnih poruka vidi se put i na\u010din kako \u0107e Tobija mo\u0107i u\u010dvrstiti svoju vjernost Bo\u017ejem zakonu, a njegova djeca i susjedi ostvariti me\u0111usobno jedinstvo, zajedni\u0161tvo i slogu naroda. On \u0107e, naime, ostvariti uspjeh i sre\u0107a samo ako bude izvr\u0161avao i provodio ono \u0161to mu je otac prije smrti preporu\u010dio. A to b i se kratko moglo izre\u0107i jednom re\u010denicom: Neka \u201eljubi Boga iznad svega i neka se ne umara \u010diniti dobro svojim bli\u017e\u00adnjima\u201c. Jer, \u0161to god u\u010dinite jednome od ove moje najmanje bra\u0107e meni ste u\u010dinili\u201c (Mt 25,40). To je ono \u0161to su \u010ditavoga \u017eivota radili sveti Benedikt i sveti Roko kojih se na ovom povijesnom mjestu posebice spominjemo. Uz zahvalu \u0161to su nas svojim \u017eivotom i karizmom zadu\u017eili, upu\u0107ujemo im usrdnu molitvu neka nam i dalje budu blizu kako bismo i u godinama koje su pred nama znali cijeniti, \u010duvati i boriti se za plemenite ideale reda, rada, pravednosti, zajedni\u0161tva, brige za potrebne i ugro\u017eene za koje su i oni svoje \u017eivot nesebi\u010dno istro\u0161ili. Sveti Roko i sveti Benedikte, molite za nas. Amen. <\/p>\n
\u2020 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n
Rogovo, 16. 08. 2018.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"