Redovni mjese\u010dni susret redovnica djelatnih u Zadarskoj nadbiskupiji odr\u017ean je u srijedu 15. prosinca u dvorani Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. Rekolekcija je po\u010dela misnim slavljem u sjemeni\u0161noj kapeli koje je predvodio don Dario Ti\u010di\u0107. Budu\u0107i da je 15. prosinca spomen mu\u010deni\u0161tva sestara K\u0107eri Bo\u017eje ljubavi koje su \u010detnici ubili u prosincu 1941. g., s. Leopoldina \u0110uri\u0107, predstojnica ku\u0107e sestara K\u0107eri Bo\u017eje ljubavi u Benkovcu, u dvorani sjemeni\u0161ta redovnicama je predstavila \u017eivot tih sestara i zna\u010denje Drinskih mu\u010denica kojih se njihova Dru\u017eba spominje svakog 15.-og u mjesecu. \u201eNjihova je poruka nama danas vi\u0161estruka: mogu\u0107e je ljubiti Boga iznad svega, ljubiti svakog \u010dovjeka i graditi zajedni\u0161tvo me\u0111u ljudima unato\u010d razlikama; biti do kraja vjeran svom \u017eivotnom pozivu, biti velik u malim stvarima svakodnevnog \u017eivota; sve \u010diniti iz ljubavi i bez vlastitih interesa”, istaknula je s. Leopoldina, dodav\u0161i da su Drinske mu\u010denice primjer kako ustrajati u vjeri u pote\u0161ko\u0107ama, kako u svakom \u010dovjeku gledati brata i boriti se za kr\u0161\u0107anske ideale, osobito \u010disto\u0107u srca. S. Leopoldina predstavila je \u017eivot svoje Dru\u017ebe koju je na molbu vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera 1882. g. osnovala Majka Franciska Lechner. Po dolasku sestara u Sarajevo otvorene su \u0161kola u Zavodu sv. Josipa i Osnovna \u0161kola u Tuzli, a 1911. g. ku\u0107a na Palama za oporavak sestara. Samostan je bio otvoren svim potrebnima iz raznih mjesta te ga je narod prozvao ‘Gostinjac siromaha’. God. 1941. samostan je oplja\u010dkan i zapaljen, a sestre odvedene. Drinske mu\u010denice su s. Jula (Kata) Ivani\u0161evi\u0107, ro\u0111ena 1893. u selu Godinjak, \u017eupa Staro Petrovo Selo, pokraj Nove Gradi\u0161ke. God 1932. je imenovana za predstojnicu zajednice na Palama. S. M. Antonija (Jo\u017eefa) Fabjan ro\u0111ena je 1907. g. u slovenskom selu Malo lipje, \u017eupa Hinj, okolica Novog Mesta. Na Pale dolazi 1936. g. Vrlo uslu\u017ena, dvorila je bolesne, primala siromahe i radila u kuhinji, praonici, vrtu, kapelici. S. M. Bernardeta (Terezija) Banja ro\u0111ena je 1912. g. u Velikom Gr\u0111evcu pokraj Bjelovara. Roditelji su joj doselili iz Ma\u0111arske, a na Pale je do\u0161la 1932. g. za kuharicu. S. M. Berchmana (Karoline Anna) Leidenix, ro\u0111ena je 1865. g. u Enzersdorfu u donjoj Austriji u okolici Be\u010da. Na Pale dolazi 1939. g. Privatno je pou\u010davala pismenosti i njema\u010dki jezik djeci svih vjeroispovijesti. S. M. Krizina (Josefa) Bojanc, plahe naravi, ro\u0111ena je 1885. g. u selu Zbure pokraj \u0160marjetskih toplica u Sloveniji. God. 1939. dolazi na Pale. Brinula je o stoci, radila u polju, prala, krpala i gla\u010dala. Po\u010detak mu\u010deni\u0161tva tih redovnica je 11. prosinca 1941. g. kad su \u010detnici opkolili ‘Marijin dom’ i pod pucnjavom ih nasilno odveli u zarobljeni\u0161tvo. U laganoj odje\u0107i, uslijedio je njihov \u010detverodnevni kri\u017eni put po hladno\u0107i i dubokom snijegu putem od 65 km. U samostanu se nalazio i protjerani slovenski sve\u0107enik Franc Ksaver Me\u0161ko kojeg su redovnice zamolile da im da odrje\u0161enje slute\u0107i da \u0107e biti ubijene. Hode\u0107i kroz \u0161umu, u no\u0107i, \u010detnici su ih doveli do ku\u0107e u osami gdje su zato\u010dili jo\u0161 jednu skupinu katoli\u010dkih \u017eena i djevojaka. Odveli su ih do Carevih voda i Sjetline. Tu su s. Berchmanu ostavili u napu\u0161tenom muslimanskom selu, a 23. prosinca su je ubili u \u0161umi. Ostale \u010detiri sestre u vojarni na Gora\u017edu pijani \u010detnici su htjeli obe\u0161\u010dastiti, no oduprijele su se sko\u010div\u0161i kroz prozor. Pad su pre\u017eivjele, a onda \u010detnici svakoj zadaju ubode no\u017eem. Odveli su ih do obli\u017enje Drine gdje su jo\u0161 pokazivale znakove \u017eivota. Po \u010detni\u010dkom nalogu grobar ih je gurnuo u Drinu. \u201eVrlo brzo se pro\u0161irio glas o njihovu mu\u010deni\u0161tvu, ljudi su im se utjecali u zagovor i zadobivali usli\u0161anja. Tako je sve do danas. Organiziraju se hodo\u010da\u0161\u0107a na mjesta njihova \u017eivota i mu\u010deni\u0161tva, izlazi bilten ‘Drinske mu\u010denice’, a iza\u0161la je i nova knjiga Stjepana Licea ‘Postojane u vjernosti'” rekla je s. Leopoldina, u zahvalnosti Bogu da te slu\u017ebenice Bo\u017eje odlukom Kongregacije za progla\u0161enje bla\u017eenih i svetih budu ubrojene me\u0111u bla\u017eenice. K\u0107eri Bo\u017eje ljubavi u Zadarskoj nadbiskupiji djeluju u sv. Filip i Jakovu, Turnju, Benkovcu, a u Zadru na Belafu\u017ei i Puntamici, gdje je 15. prosinca \u017eupnik Emil Bilaver slu\u017eio misu u spomen Drinskih mu\u010denica i za njihovo progla\u0161enje bla\u017eenima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"