{"id":27721,"date":"2018-05-28T20:23:47","date_gmt":"2018-05-28T19:23:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27721"},"modified":"2018-05-30T11:42:40","modified_gmt":"2018-05-30T10:42:40","slug":"zadar-prvi-dan-katehetike-studenata-teolosko-katehetskog-odjela-u-zadru-o-temi-braka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27721","title":{"rendered":"ZADAR: PRVI DAN KATEHETIKE STUDENATA TEOLO\u0160KO-KATEHETSKOG ODJELA U ZADRU O TEMI BRAKA"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

O temi \u201eBrak \u2013 zajednica za dvoje, komplikacija za troje\u201c na prvom Danu katehetike kojeg su organizirali studenti Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u petak 25. svibnja odr\u017eano je pet predavanja o braku iz perspektive teologije, kanonskog prava, filozofije, sociologije i etnologije. Na susretu u Studentskom klubu Bo\u017eo Leroti\u0107 u Zadru odr\u017eanom u sklopu studentskih projekata koje financira Studentski zbor zadarskog sveu\u010dili\u0161ta, odr\u017eana su izlaganja: Pokusni brak-etnolo\u0161ki mit ili stvarnost?, doc. dr. Danijela Birt; Brak u suvremenom dru\u0161tvu: sociolo\u0161ki pogled, mr. Nensi Segari\u0107; Sklerokardija u braku, doc. dr. Arkadiusz Krasicki; Razlozi ni\u0161tavnosti \u017eenidbe u Kanonskom zakonodavstvu, doc. dr. Klara \u0106avar i Filozofski aspekt braka, doc. dr. Marko Vu\u010deti\u0107. Odabir teme braka je zbog odr\u017eavanja Tre\u0107eg nacionalnog susreta obitelji u Solinu te Godine o\u010dinstva i maj\u010dinstva u Zadarskoj nadbiskupiji. <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eBrak i obitelj postaju krhkiji, ali su i dalje jako va\u017eni. Manje se stupa u brak i kasnije\u201c rekla je mr. Segari\u0107<\/strong>. Navela je statisti\u010dke podatke koji potvr\u0111uju kako stigma o razvodu slabi. Npr. u Velikoj Britaniji do 1857. g. razvod je trebao odobrenje parlamenta. U Hrvatskoj je 1950. g. bilo 37 995 sklopljenih brakova, a razvedenih 3 137. God. 2014. sklopljen je 19501 brak, a razvedenih je 6570 brakova. Pomaknula se i prosje\u010dna starost u sklapanju prvog braka. Kod \u017eena je 1970. g. bila 21,6 godina, kod mu\u0161karaca 25,5, a 2014. g. kod \u017eena 28,1, a kod mu\u0161karaca 30,9 godina. Prosje\u010dna starost majke pri prvom porodu 1960. g. bila je 23,5 godina, a 2014. g. 28,4 godine. Segari\u0107 je navela da su alternative braku porast samohranih ku\u0107anstava, ponovno sklopljen brak, rekonstruirana obitelj (jedan partner ima dijete iz prija\u0161njeg braka), odsutni o\u010devi uslijed ekonomske nesigurnosti i ratova, odlazak na rad u inozemstvo.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prije je brak bio samorazumljiv, no vi\u0161e nije tako. \u017dene i mu\u0161karci \u017eele zadovoljiti svoje profesionalne potrebe i sve postaje predmet pregovora: ljubav, intimni odnosi, novac, djeca. Javlja se dru\u0161tvo rizika, svakodnevni \u017eivot se osloba\u0111a tradicija i obi\u010daja, postoji sloboda u slije\u0111enju vlastitih ciljeva. U pro\u0161losti je brak bio vi\u0161e ekonomska zajednica, postojala je pro\u0161irena obitelj i mre\u017ea podr\u0161ke u tradicionalnim dru\u0161tvima. Tijekom industrijalizacije nastaje nukleusna obitelj kad ljudi odlaze iz ruralnih podru\u010dja u urbane sredine. Segari\u0107 je govorila i o ulogama u braku, mu\u0161karac ima ulogu hranitelja, a \u017eena da pru\u017ea emocionalnu podr\u0161ku. Istaknula je da je spolna bitka sredi\u0161nja bitka na\u0161eg vremena. Upozorila je na nedostatak komunikacije u braku i nepripremljenost na ono \u0161to zaru\u010dnike u braku \u010deka. Definirala je brak kao kulturnu pojavu kojom se ustanovljuje trajna veza izme\u0111u partnera a zakonitost veze se prenosi na potomstvo. U razli\u010ditim kulturama postoje razni oblici braka.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Birt<\/strong> je rekla kako je do sredine 20. st. prisutan tradicijski na\u010din sklapanja braka. To je otmica: prava, koja ide na javno sramo\u0107enje i kupnju djevojke, dogovorena, kad se nije dobilo odobrenje roditelja i oni koji nisu mogli priu\u0161titi tro\u0161kove svadbe te prividna. Postoji i nevjen\u010dani i pokusni brak, koji ima specifi\u010dnu funkciju: ispitivanje sposobnosti ra\u0111anja djevojke, njenih radnih sposobnosti i me\u0111usobnog slaganja partnera. Birt je istaknula da je u tradicijskoj kulturi sve bilo jako prakti\u010dno, ljudi su prakti\u010dno obja\u0161njavali svijet. Pokusni brak je privremen, nema ozakonjen odnos, nakon godinu dana partneri odlu\u010duju ho\u0107e li se vjen\u010dati. Bio je prisutan dugo godina.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Pojam sklerokardija dr. Krasicki<\/strong> protuma\u010dio je kao skleroza, a zna\u010di zaboravljanje, nestajanje, stvrdnuto srce. Bog je imao koncept braka, ali mi smo ga zaboravili, nastaje okorjelost srca, rekao je Krasicki. Temeljni tekst o \u017eenidbi je u Markovom evan\u0111elju (Mk 10, 1-12), kad farizeji ujedno pitaju Isusa je li mu\u017eu dopu\u0161teno otpustiti \u017eenu. U tom je ulomku i osvrt na Ponovljeni zakon (Pnz 24,1-3) kad je Mojsije dopustio otpustiti \u017eenu ukoliko u\u010dini preljub. Evan\u0111elist Matej ka\u017ee da razlog rastave mo\u017ee biti bludni\u0161tvo. \u201eKada se dopu\u0161ta otpu\u0161tanje \u017eene, to je zbog ljudskih slabosti, ali to udaljuje od Bo\u017ejeg plana bra\u010dnog \u017eivota. Isus otklanja mogu\u0107nost rastave. Isus vra\u0107a na prvu misao, kako je bilo s brakom od po\u010detka. U Svetom Pismu postoji plan kako je Bog zacrtao mu\u0161karca i \u017eenu. Odnos Boga prema \u010dovjeku je isti odnos kao mu\u017ea prema \u017eeni. \u017denidba je jedna, nerazrje\u0161iva i ne prestaje ukoliko je valjano sklopljena. Brak je otajstvo, a otajstvo na gr\u010dkom zna\u010di plan bitke. Brak je svakodnevno umiranje sebi poradi druge osobe\u201c rekao je dr. Krasicki.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. \u0106avar<\/strong> je govorila o \u017eenidbi u kanonskom pravu i razlozima ni\u0161tavosti \u017eenidbe<\/strong>. Prema crkvenom kanonskom pravu, \u017eenidba je zajednica izme\u0111u jednog mu\u0161karca i jedne \u017eene. \u201eDa bi se krenulo s idejom ni\u0161tavosti \u017eenidbe, treba znati \u0161to spada na narav \u017eenidbe, kako je vidi Crkva. Crkva po\u010dinje od Knjige Postanka, ‘U po\u010detku stvori Bog mu\u0161ko i \u017eensko’. Pravnike zanima \u0161to Crkva pravno ka\u017ee o \u017eenidbi; ka\u017ee da je \u017eenidba, pravno, bilateralni ugovor izme\u0111u jednog mu\u0161karca i jedne \u017eene. Pravnici ne kre\u0107u od ideje \u017eendibe iz Knjige Postanka ni od ideje \u017eenidbe sv. Pavla, da je ona slika Krista i Crkve\u201c rekla je \u0106avar.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Kad je sklapaju dvije kr\u0161tene osobe, \u017eenidba je sakrament i to joj daje posebnu \u010dvrsto\u0107u odnosno nerazrje\u0161ivost. Jednom valjano sklopljena \u017eenidba u Crkvi je nerazrje\u0161iva. \u017denidba nastaje privolom kod sklapanja ugovora, voljnim pristankom mu\u0161karca i \u017eene. \u201ePravnici ka\u017eu, da biste se na ne\u0161to mogli odlu\u010diti, morate znati na \u0161to se odlu\u010dujete. Morate znati \u0161to je \u017eenidba, \u0161to se od vas o\u010dekuje, koja je va\u0161a zada\u0107a, uloga kao \u017eenidbenog druga. Morate prvo razumom spoznati \u0161to je \u017eenidba a onda voljom htjeti to \u0161to ste razumom spoznali. Trebaju biti sukladni razum i volja\u201c rekla je \u0106avar. Npr. otmica je jedan od razloga za\u0161to je \u017eenidba nevaljana, jer se privola mora izre\u0107i svojevoljno, u slobodi. \u201eU Crkvi se ne govori o rastavi, nego se progla\u0161ava da \u017eenidba nikad i nije bila sklopljena valjano, npr. zbog nedostatka u privoli\u201c istaknula je \u0106avar.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U \u017eenidbenom kanonskom pravu postoje tri ve\u0107a razloga za\u0161to \u017eenidba mo\u017ee biti ni\u0161tava<\/strong>. Ako osoba ima neku zapreku, ima ih dvanaest u kanonskom pravu. Drugi razlog je kanonski oblik, zna\u010di sklapanje \u017eenidbe u odre\u0111enom pravnom obliku. Katolici su du\u017eni sklopiti \u017eenidbu po obredu koji je odredila Crkva. Tre\u0107e, \u017eenidba mora biti voljni \u010din na koji se slobodno pristaje. Najve\u0107i broj ni\u0161tavih \u017eenidbi je iz nevaljane privole, rekla je \u0106avar. Prema kanonu 1095, \u017eenidbu nisu sposobne sklopiti osobe poreme\u0107enog psihi\u010dkog stanja koji nemaju uporabu razuma, zatim oni koji nemaju dovoljnu kriti\u010dku sposobnost i dobru procjenu bitnih \u017eenidbenih prava i du\u017enosti, \u0161to je jedan od najve\u0107ih razloga ni\u0161tavosti \u017eeniddbe. To su osobe koje nisu emocionalno zrele i to je naj\u010de\u0161\u0107i razlog progla\u0161enja ni\u0161tavosti \u017eenidbe, rekla je \u0106avar.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eAfektivna nezrelost zna\u010di egocentrizam, narcisoidnost. Tu ne spada psihi\u010dka bolest. Treba procijeniti \u0161to je bra\u010dni \u017eivot, \u0161to se od mene o\u010dekuje. Potrebna je zrelost kojom se mo\u017ee prihvatiti druga osoba i zrelost za zajedni\u010dki \u017eivot koji je usmjeren dobru \u017eenidbenih drugova, ra\u0111anju i odgajanju potomstva. Netko tko je narcisoidan ne mo\u017ee \u017eivjeti dobro \u017eenidbenog druga jer to zna\u010di i dobro druge osobe. Bitna je ljubav. Kada nekog volite, spremni ste se \u017ertvovati, a zato morate biti emocionalno zreli\u201c istaknula je \u0106avar. Naglasila je da je za ni\u0161tavost braka na crkvenom sudu potrebno utvrditi da je taj razlog postojao prije i u trenutku sklapanja \u017eenidbe, npr. zabluda, zlonamjerna prevara ako osoba sklapa brak, a unaprijed zna da ne mo\u017ee imati potomstvo i to pre\u0161uti zaru\u010dniku, misle\u0107i da partner onda ne\u0107e pristati na \u017eenidbu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eNe mo\u017eete razrije\u0161iti \u017eenidbu ako je brak bio u redu 5, 7, 10 godina, ako su osobe dale valjanu privolu, bile zrele, a jedna osoba se propila tijekom braka. Ne gledamo \u0161to se doga\u0111alo tijekom bra\u010dnog \u017eivota, nego ono \u0161to se neposredno doga\u0111alo nakon sklapanja \u017eenidbe i u prvim mjesecima braka; mo\u017ee se raditi i o prvim godinama braka, ako je to bilo stalno. To je za pravnike presudno jer progla\u0161avate da ta \u017eenidba nikad nije bila valjano sklopljena\u201c istaknula je \u0106avar.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u017denidba mo\u017ee biti ni\u0161tava ako osoba nije sposobna preuzeti na sebe bra\u010dni \u017eivot. \u201eU to ulaze homoseksualne osobe. Neke osobe bi se \u017eeljele osloboditi tog stanja i poku\u0161aju to rije\u0161iti brakom. Neki mogu prakticirati odnos sa \u017eenom i mu\u0161karcem, a neki ne mogu i ne mogu na sebe preuzeti obveze bra\u010dnog \u017eivota. Drugi primjer je \u0161izofrenija, neuroze, bitan je psihi\u010dki i psiholo\u0161ki moment. Postoji i isklju\u010denje. Brak pretpostavlja vjernost u braku. Osoba \u017eeli sklopiti \u017eenidbu, ali se ne \u017eeli obvezati na vjernost u braku, nego sebi pridr\u017ei pravo da \u0107e imati brak i veze izvan braka. Takva \u017eenidba je ni\u0161tava jer to zna\u010di isklju\u010denje dobra bra\u010dnog dobra i isklju\u010denje vjernosti\u201c rekla je \u0106avar. Druga stvar je isklju\u010denje potomstva, ako osobe ne \u017eele djecu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Kanon 1101 tretira simulaciju, to je kada osoba ne \u017eeli nerazrje\u0161ivu \u017eenidbu. Pridr\u017ei sebi pravo da \u0107e  napustiti brak ako se osoba u braku ne promijeni i ne pona\u0161a onako kako ona misli da treba. To je isto nevaljana \u017eenidba. \u201eSve se mora dokazati i mora se vidjeti u kakvim okolnostima je sklopljena \u017eenidba. Cijela situacija je bitna za odluku je li \u017eenidba valjano sklopljena. Crkva jako inzistira da za brak morate donijeti slobodnu privolu. To je sveto, nema prisile na brak, mora biti potpuna sloboda\u201c istaknula je dr. \u0106avar.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Vu\u010deti\u0107<\/strong> je rekao da je brak zajednica koja zna\u010di izvla\u0161tenje na\u0161e intime. Ulaskom u bra\u010dni \u017eivot nekome predajemo svoju intimu, ono \u0161to ina\u010de skrivamo od tu\u0111eg pogleda prepu\u0161tamo drugom bi\u0107u. Govorio je o braku u kontekstu suprotstavljenosti esencijalizma i egzistencijalizma. \u201eBra\u010dni \u017eivot ovisi o tome prihva\u0107ate li esencijalisti\u010dki model<\/strong> ili egzistencijalisti\u010dki<\/strong>. Esencijalizam zna\u010di da je bit unaprijed dana. Kr\u0161\u0107anstvo po\u010diva na esencijalizmu. U kr\u0161\u0107anstvu su unaprijed zadane forme koje postaju va\u0161e norme. Za brak je bitno da se borite, da imate me\u0111usobno uva\u017eavanje, ljubav, privolu. U egzistencijalisti\u010dkom modelu ne znamo \u0161to \u0107e biti bitno za brak. Ne znamo kako \u0107e brak izgledati jer se u procesu borbe za dru\u0161tveno priznanje zajednice stvara norma te zajednice, kako bi ona trebala izgledati\u201c rekao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eU demokratskom okru\u017eenju egzistencijalisti\u010dki pristup putem odre\u0111enih demokratskih mehanizama, npr. referenduma, poku\u0161ava stvoriti odre\u0111ene norme. Paradoks je kad zagovornici esencijalizma \u017eele putem demokratskih modela stvoriti egzistencijalisti\u010dku normu koja \u0107e opet biti sru\u0161ena nekim novim demokratskim modelom. Kad esencijalizam u\u0111e u podru\u010dje egzistencijalizma, on prestaje biti esencijalizam i postaje egzistencijalizam\u201c rekao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Istaknuo je da kr\u0161\u0107anski i laicisti\u010dki pogled na brak nisu pomirljivi, razli\u010diti su. Njihova crta razdijelnica odvija se na razini kri\u017ea i na razini grijeha. \u201eLai\u010dki model ne priznaje kri\u017e zato \u0161to ne priznaje grijeh. Kr\u0161\u0107anski model priznaje kri\u017e i Spasitelja. U odnosu \u0161to je brak u kr\u0161\u0107anstvu a \u0161to u lai\u010dkom vidu, mo\u017ee posredovati filozofija\u201c rekao je Vu\u010deti\u0107 te pojasnio vi\u0161e filozofijskih aspekata braka: prema Kierkegaardu, Sartreu, Camusu i Nietzscheu. U filozofijskom aspektu pogleda na brak nikad nije jedan aspekt \u201ejer brak ne nastaje kao zadanost ili kao dio dru\u0161tvenog i socijalnog pritiska. Nego nastaje kao proces sazrijevanja, psiholo\u0161kog i emocionalnog\u201c rekao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prema Kierkegaardu, da biste do\u0161li do braka morate pro\u0107i kroz neke stadije. Prvi stadij je najbli\u017ei zadovoljenju instinkta. \u201eTo je zadovoljenje potreba, to je estetski stadij. Drugoga se promatra kao instrument zadovoljenja potreba svojih neograni\u010denih osjetila. Takav \u010dovjek nije sposoban za brak jer nije sposoban za prihva\u0107anje onog drugog. Kierkegaard ka\u017ee da u brak mo\u017eemo u\u0107i kad shvatimo da nam je razina potrebe i potrage za osjetilnim u\u017eitkom do\u0161la na razinu p\u010daja. Kad shvatite da \u0107e vas ono \u0161to neprestano radite dovesti do samouni\u0161tenja. Ako se neprestano hranite, do\u0107i \u0107ete do debljine, ako stalno pijete, do pijanstva\u201c rekao je Vu\u010deti\u0107. \u010covjek shva\u0107a da ga ono \u0161to mo\u017ee stvoriti privremenu ugodu u osjetilnom \u017eivotu ne mo\u017ee trajno odvesti u budu\u0107nost. Jer uvijek nakon vrhunca ugode osjetila dolazi do drasti\u010dnog pada i tu je ugodu potrebno ponavljati.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eKad \u010dovjek prolazi kroz takve procese, dugotrajno ne mo\u017ee u\u017eivati u ne\u010dem jer osjetilo svladava \u010dovjeka. To dovodi do o\u010daja. Nasuprot tom stanju potrebe da \u010dovjek bude izvi\u0111a\u010d vlastitih osjetila i ugoda, nalazi se u situaciji da poku\u0161ava definirati ne\u0161to druga\u010dije. U estetskom stadiju ima odgovornost prema sebi, odnosno odgovornosti nema. Sad razvija ne\u0161to \u0161to je druga\u010dije, razvija stanje odgovornosti prema drugome. Mo\u017eete biti odgovorni prema drugome na dva na\u010dina. Jedno je patolo\u0161ko, a drugo konstruktivno – da se o\u017eenite\u201c rekao je Vu\u010deti\u0107. Ukoliko nije konstruktivna i ukoliko ne mo\u017ee imati mogu\u0107nost razvijati budu\u0107nost, radi se o patologiji bra\u010dne zajednice i naziva se metafizikom zla, upozorio je predava\u010d.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eBrak mo\u017ee biti prostor va\u0161ih \u017eelja ali i metafizike zla koja taj zajedni\u010dki \u017eivot uni\u0161tava. Zajedni\u010dki \u017eivot mo\u017ee odr\u017eavati na \u017eivotu odgovornost prema drugome, briga prema drugome. Ukoliko se radi o konstruktivnom obliku gdje \u010dovjek razvija svoju ljudskost, to je filozofijsko antropolo\u0161ki po\u017eeljna razina bra\u010dnog \u017eivota\u201c rekao je Vu\u010deti\u0107, istaknuv\u0161i da iz braka nastaje ne\u0161to novo. Stanje tjeskobe motivira na \u017eivot, na djelovanje, da ta zajednica opstane.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U Sartrovskom smislu brak je zajednica ljudi koji se promatraju kao konfliktna bi\u0107a za sebe koja \u017eele biti bi\u0107a u sebi. Kod Sartra postoji bi\u0107e za sebe i bi\u0107e u sebi. Ako je puno bitka, odnosno realiteta da ne mo\u017ee primiti neki drugi realitet, onda bi\u0107e za sebe mora nositi i oblik ni\u0161tavila. To obilje\u017eava cijelo ljudsko postojanje. \u201eTakav aspekt braka rezultira da brakovi nisu dugotrajni. Jer kad \u010dovjek \u017eeli poraziti drugoga, on \u017eeli to da drugoga posjeduje kao slobodu i kao stvar. U tom smislu, u sljede\u0107em trenutku \u0107e ga otpustiti. Jer slobodu ne mo\u017eete posjedovati kao stvar. Sartrovska dimenzija braka poja\u0161njava za\u0161to tre\u0107ina brakova zavr\u0161ava odvajanjem bi\u0107a za sebe koje je bilo bi\u0107e u sebi. Na taj na\u010din sloboda nije mogla do\u0107i u ekstazu. Ta sloboda je trajala na razini estetskog stadija. Ne mo\u017eete neprestano s nekim biti u konfliktu i ne mo\u017eete neprestano nekoga posjedovati kao stvar i kao slobodu\u201c upozorio je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Kod Camusa je sve u dubokom stanju apsurda. Ako \u017eelite u egzistencijalisti\u010dkom modelu s nekim \u017eivjeti, to mo\u017eete \u017eivjeti kao \u010din pobune. Jer svijet s vama \u017eeli gospodariti, a vi se mo\u017eete buniti zbog pritiska koji svijet prema vama stvara, rekao je Vu\u010deti\u0107. Prema Camusu, brak je povla\u0161teno stanje zajedni\u010dke pobune protiv svijeta u kojem \u010dovjek poku\u0161ava osmisliti jedan sentiment u apsurdnosti svijeta.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prema Nietzscheu, brak nastaje kao utjeha slabim bi\u0107ima. U bra\u010dni \u017eivot ulazi \u010dovjek koji nije u stanju sebe ostvariti iz vlastitih potencijala, nego treba nekog drugog da bi s njim \u017eivio, da bi mu se povjerio, da mu djelovao kao besplatni terapeut. U Nietzscheovom modelu \u010dovjek je pozvan na egoizam, pozvan je da nadvlada sve ljudsko i postane nad\u010dovjek, a brak dr\u017ei ljude na okupu.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eU postodmerni postoji puno fragmenata, ne mogu se pomiriti. Odaberite jedan fragment kojem pripadate i taj fragment ozbiljite. Ako ozbiljite fragment kr\u0161\u0107anskog braka i esencijalizma, imate poznate norme u \u017eivotu. Ako prihvatite model egzistencijalizma, to su svi ti drugi. Nemate poznate modele, ali neprestano iznad svih tih odnosa lebdi stvarnost apsurda, nihilizma, egoizma, legalizma. A to je svijet u kojem \u017eivimo\u201c zaklju\u010dio je dr. Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O temi \u201eBrak \u2013 zajednica za dvoje, komplikacija za troje\u201c na prvom Danu katehetike kojeg su organizirali studenti Teolo\u0161ko-katehetskog odjela …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27721"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27721"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27721\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27755,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27721\/revisions\/27755"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27721"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27721"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27721"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}