{"id":27641,"date":"2018-05-28T17:01:19","date_gmt":"2018-05-28T16:01:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27641"},"modified":"2018-05-28T17:23:09","modified_gmt":"2018-05-28T16:23:09","slug":"zadar-katolicka-osnovna-skola-ivo-masina-u-zadru-predstavljena-na-konferenciji-za-medije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27641","title":{"rendered":"ZADAR: KATOLI\u010cKA OSNOVNA \u0160KOLA ‘IVO MA\u0160INA’ U ZADRU PREDSTAVLJENA NA KONFERENCIJI ZA MEDIJE"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Katoli\u010dku osnovu \u0161kolu ‘Ivo Ma\u0161ina’ u Zadru predstavili su zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 i don Roland Jeli\u0107, privremeni ravnatelj te \u0161kole na konferenciji za medije u Salonu Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru u ponedjeljak 28. svibnja. Sjedi\u0161te \u0161kole je u zgradi sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ na Trgu sv. Sto\u0161ije 2. Na konferenciji je sudjelovala i prigodnu rije\u010d uputila i Desa Ma\u0161ina, sestra Ive Ma\u0161ine po kojem \u0161kola nosi ime. \u201eInstitucije za odgoj i obrazovanje va\u017ene su za Crkvu i mi smo nakon demokracije, osim ugovora koji su omogu\u0107ili ostvarenje toga prava roditeljima i Crkvama, kao HBK izdali ‘Odredbe o katoli\u010dkim osnovnim i srednjim \u0161kolama’. U njima je specificiran cilj i razlog, \u0161to treba ispunjavati da bi se takvu instituciju imalo\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Prema tim Odredbama, katoli\u010dke \u0161kole odgajaju mlade da promi\u010du dobro zajednice povezano s evan\u0111eoskim vrijednostima (odgoj za molitvu i sakramentalni \u017eivot). Uz preno\u0161enje znanja, zala\u017eu se za integralan razvoj ljudske osobe u svim njegovim dimenzijama na materijalnom, intelektualnom, afektivnom, duhovnom podru\u010dju, skladno stvaraju\u0107i sintezu vjere i kulture, znanja i mudrosti. <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201e\u0160kolovanje u katoli\u010dkoj \u0161koli je besplatno, ali se pla\u0107a produ\u017eeni boravak koji se pla\u0107a i u svim drugim \u0161kolama. Roditelji koji su ve\u0107 izvr\u0161ili predupis djece u nekoj drugoj \u0161koli mogu promijeniti tu odluku i upisati svoje dijete u katoli\u010dku \u0161kolu, jer djeca jo\u0161 nigdje nisu upisana u osnovnu \u0161kolu\u201c istaknuo je ravnatelj Jeli\u0107 rekav\u0161i da je to \u010desto pitanje roditelja. U Zadarskoj \u017eupaniji upisi se odr\u017eavaju od 18. do 20. lipnja 2018. g. Tada roditelji ispunjavaju upisnicu i ostavljaju je u \u0161koli u kojoj \u017eele da njihovo dijete poha\u0111a prvi razred.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eJavili su se mnogi roditelji, ne samo iz Zadra nego iz cijele \u017eupanije. Jedan otac je upisao dijete iz udaljenijeg mjesta. Spreman je svaki dan ujutro i popodne voziti 30 km do grada Zadra i natrag u svoje mjesto, dovoziti i odvoziti svoje dijete. I to je pokazatelj koliko roditelji brinu i \u017eele \u0161to bolje odgojiti dijete i tako nam daju svoje povjerenje. \u0160kola \u0107e imati produ\u017eeni boravak u popodnevnim satima, do 17,00 sati kad \u0107e djeca biti uklju\u010dena u aktivnosti koje \u0107e \u0161kola za njih pripremiti\u201c rekao je Jeli\u0107, pozivaju\u0107i roditelje da do po\u010detka upisa 18. lipnja mogu do\u0107i kod njega kao ravnatelja i razgovarati o svemu \u0161to ih zanima.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Katoli\u010dko \u0161kolstvo u povijesti Zadarske nadbiskupije<\/strong><\/p>\n

Nadbiskup Pulji\u0107 istaknuo je povijesnu prisutnost i doprinos katoli\u010dkog odgojno \u2013 obrazovnog djelovanja u Zadarskoj nadbiskupiji. \u201eOsnivanjem katoli\u010dke \u0161kole Zadarska nadbiskupija nastavlja svoj povijesni hod i zadatak na katehetskom, evangelizacijskom i  odgojno- obrazovnom polju, daju\u0107i svoj ulog op\u0107em dobru dru\u0161tva i naroda. Nadbiskupija i Kaptol sv. Sto\u0161ije koji ima dugu povijest u Zadru, preko svojih katedralnih i kaptolskih \u0161kola te brojne redovni\u010dke zajednice, posebice mu\u0161ki i \u017eenski ogranak zajednice sv. Benedikta, sv. Franje, sv. Dominika, sv. Vinka Paulskog, sv. Paule di Rosa (An\u0107ele), isusovaca i drugih, imali su u Zadru i nadbiskupiji svoje zavode, internate, \u0161kole i konvikte za  odgoj i izobrazbu djece i mladih. Zadu\u017eili su na\u0161u povijest odgojem brojnih generacija i i izgradnjom institucija koje su i danas u slu\u017ebi odgoja i obrazovanja\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107, podsjetiv\u0161i da Sveu\u010dili\u0161te u Zadru kao sljednik Dominikanskog generalnog u\u010dili\u0161ta iz 1396. g., koje je bilo smje\u0161teno u dana\u0161njem Kazali\u0161tu lutaka, djeluje u zgradi konvikta koje je vodila redovni\u010dka zajednica ‘Engleske dame’ za odgoj djevojaka u Zadru.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eMe\u0111utim, 50 godina odsutnosti Crkve na polju odgoja i obrazovanja ostavilo je vidnog traga u na\u0161oj nedavnoj i sada\u0161njoj povijesit i mentalitetu. Komunizam je izri\u010dito branio Crkvi da otvara \u0161kolske i obrazovne institucije, iako je to uz katehteski i evangelizacijski vid djelovanja jedno od bitnih poslanja Crkve\u201c upozorio je mons. Pulji\u0107, rekav\u0161i da su o tome govorili biskupi na Drugom Vatikanskom saboru u konstituciji O Crkvi u suvremenom svijetu (Gaudium et spes) i u Deklaraciji o odgoju u kojoj se isti\u010de du\u017enost i pravo roditelja na kr\u0161\u0107anski i religiozni odgoj svoje djece te potrebu Crkve da osniva \u0161kole, fakultete i sveu\u010dili\u0161ta. \u201eImaju\u0107i u vidu zahtjeve i potrebe roditelja, dolaskom demokracije i sklapanjem ugovora izme\u0111u RH i Svete Stolice omogu\u0107eno je ostvariti ta prava roditelja i Crkve\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Katoli\u010dke \u0161kole u gradovima svijeta<\/strong><\/p>\n

Koliko je osnivanje katoli\u010dkih \u0161kolskih ustanova sastavni dio evangelizacijskog i katehetskog zadatka Crkve, nadbiskup je predstavio navode\u0107i broj \u0161kola u pojedinim biskupijama Europe i svijeta. U Londonu gdje je prete\u017eno Anglikanska Crkva, grad ima 400 000 katolika, postoje 253 katoli\u010dke \u0161kole. \u201ePitao sam prije dvije godine engleskog kardinala Vincenta Nicholsa na susretu predsjednika europskih biskupskih konferencija u Svetoj Zemlji kako uspijevaju s toliko \u0161kola, kadrovski i financijski. Rekao mi je da uop\u0107e nemaju materijalne brige oko toga. Sve dr\u017eava preuzima: \u0161kolovanje, odr\u017eavanje zgrada, pomo\u0107 studentima ako treba. Jedino ako grade novu \u0161kolu, Crkva mora sudjelovati s barem 15 % ulo\u017eenih sredstava. Dakle, dr\u017eava smatra jako va\u017enom tu ulogu koju vr\u0161i\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. U Berlinu su prete\u017eito evangelici, u toj biskupiji ima 390 000 katolika, a djeluju 103 katoli\u010dke \u0161kole. U Parizu s 1,3 milijuna stanovnika postoje 233 katoli\u010dke \u0161kole. U Washingtonu 171 katoli\u010dka \u0161kola (588 000 stanovnika), u Liverpoolu 237 a u Los Angelesu postoje 495 katoli\u010dke \u0161kole.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eTo je sastavni dio poslanja Crkve. Crkva se trudi odgovoriti potrebama vremena i mjesta gdje se nalazi. U isto\u010dnom dijelu Europe osje\u0107a se manjak tih \u0161kola jer je pedeset godina bio komunizam koji je to izri\u010dito branio. Var\u0161ava u kojoj \u017eivi milijun i pol stanovnika ima 66 \u0161kole koje je otvorila nakon pada komunizma. Bratislava (484 000 stanovnika) ima 23 \u0161kole. Ljubljana (500 000 stanovnika) ima 15 katoli\u010dkih \u0161kola. Zagreb (1,1 milijun) ima \u010detiri katoli\u010dke \u0161kole. Zadar ima Klasi\u010dnu gimnaziju i Teolo\u0161ko-katehetski odjel na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. Prag (372 000 stanovnika) ima 24 katoli\u010dke \u0161kole.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Tko je bio Ivo Ma\u0161ina?<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107 je pojasnio i za\u0161to \u0161kola nosi ime Ivo Ma\u0161ina (1927.-1961.) i tko je bio taj intelektualac rodom iz Preka na otoku Ugljanu. Taj hrvatski povjesni\u010dar i domoljub \u017ertva je komunizma, stradao je zadavljen u zatvoru u Staroj Gradi\u0161ki u svojoj 35. godini \u017eivota. Bio je najbolji u\u010denik zadarske gimnazije. Studirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio izvrstan student, najbolji u generaciji, profesori su mu predvi\u0111ali sjajnu karijeru. Njegovu kvalitetu potvr\u0111uje i da ga je hrvatski akademik Jaroslav \u0160idak vidio kao svog nasljednika na zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu. Prvi javni nastup Ma\u0161ine je ‘Redakciji beogradske “Republike” neugodna je istina’ (Slobodna Dalmacija, 1953.). Zbog njegovih domoljubnih misli, jugokomunisti\u010dke vlasti su ga 1954. g. utamni\u010dile u \u0110or\u0111i\u0107evoj u Zagrebu a 1957. g. uhitile, ba\u0161 kad je trebao diplomirati. Uz prethodna ometanja, cilj tog uhi\u0107enja je i bio da ne zavr\u0161i studij. \u201eIstoga dana kad je trebao pristupiti diplomskom ispitu policija ga je uhitila, onemogu\u0107iv\u0161i ga da zavr\u0161i studij. Isto se dogodilo u jo\u0161 dva navrata, \u0161to pokazuje da ga je policija promi\u0161ljeno sprje\u010davala da pristupi zavr\u0161nom ispitu, te Ivo Ma\u0161ina nikada nije do\u0161ao u priliku da slu\u017ebeno zavr\u0161i studij\u201d rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Sudilo mu se kao dijelu Pre\u0161ke grupe. Bio je drugooptu\u017eeni u tom politi\u010dkom procesu. Osu\u0111en je na jedanaest godina zatvora. Iz istra\u017enog zatvora uspio je pobje\u0107i. Neko vrijeme bio je u Ogulinu, no opet su ga uhitili i kaznu mu pove\u0107ali na petnaest godina. Robijao je u kaznionici u Staroj Gradi\u0161ci gdje su ga mu\u010dili i trovali. Ubijen je, zadavljen 20. studenoga 1961. g. Iz zatvorskih zidina njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Preko 24. srpnja 1998. g. Grob Ive Ma\u0161ine je na Galovcu, pokraj franjeva\u010dkog samostana na oto\u010di\u0107u \u0160kolji\u0107u, nasuprot njegovog rodnog Preka i rodne ku\u0107e uz obalu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eMu\u010denik, svjedok. Suvremeni je velikan, zauzeti intelektualac koji je u komunizmu ideologiji bio trn u oku. Sve su u\u010dinili da ga najprije ometu u njegovom intelektualnom rastu i zavr\u0161etku studija. Zarobili su ga prije samog polaganja zavr\u0161nih ispita u Zagrebu\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Ivo je ro\u0111en u obitelji s devetero djece, \u0161estero bra\u0107e i tri sestre. Najstariji brat je stradao na Bleiburgu i ne zna mu se za kosti, a tri sestre, Vera, Desa i Marija su \u017eive. Ma\u0161ina je u Dubrovniku poha\u0111ao srednju \u0161kolu gdje je \u017eivio u ku\u0107i ro\u0111akinje koja je na taj na\u010din htjela pomo\u0107i \u0161kolovanje djece u brojnoj obitelji Ma\u0161ina. \u201eImam osje\u0107aj da se ponovno ra\u0111a. Ivo je opet me\u0111u nama, drago mi je da se opet spominje. Bio je veseljak i me\u0111u sve nas uvijek je unosio radost\u201c rekla je Ivina sestra Desa, dodav\u0161i da je to bilo te\u0161ko razdoblje i mnogi ne znaju za njega. U Preko je dolazio ljeti kao dje\u010dak i kasnije kao student, iz Zagreba gdje je studirao.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eZaista sam radostan \u0161to sam uz pristanak Ivinih sestara mogao katoli\u010dku \u0161kolu posvetiti njemu. Bio sam kod njih ku\u0107i, tu sam im nakanu najavio i oni su to radosno pozdravili. Ponosimo se da smo imali takvog sina. Neka Bog blagoslovi na\u0161a nastojanja. Neka nas Ivo zagovora. On je u radosti u Bo\u017ejem krilu\u201c rekao je nadbiskup, istaknuv\u0161i da se prema knjigama objavljenima njemu u zahvalni spomen mo\u017ee upoznati Ivina du\u0161a. Kakav je bio Ivo vidi se i iz njegovih pisama koja je pisao svojim prijateljima i u njegovom Dnevniku kojeg je ispisao jako lijepim rukopisom, sadr\u017eajno.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

O Ivi govore i sljede\u0107e knjige: knji\u017eevna mnografija ‘Ivo Ma\u0161ina- pitate me – tko je to?’ (Lumin, 1994, Zagreb) koju je napisao hrvatski knji\u017eevnik Joja Ricov, Ivin suvremenik i prijatelj rodom iz Kali; ‘Uskrsna zvona (pisma), 1945. \u2013 1961.’ (Matica hrvatska, Preko 1994.) i monografija ‘Ivo Ma\u0161ina, Kr\u0161\u0107anski borac za slobodnu i pravednu Hrvatsku’ (Dru\u017eba Bra\u0107a hrvatskog zmaja, Zmajski stol u Zadru, 2002.) koju je priredio fra Bernardin \u0160kunca. Monografija Hrvoja Ka\u010di\u0107a ‘Dubrova\u010dke \u017ertve – Jugokomunisti\u010dki teror na hrvatskom jugu 1944. i poratnim godinama’ ima posebno poglavlje o Ivi Ma\u0161ini: ‘Dike Dubrovnika: Ivo Ma\u0161ina i Boris Krasovac – protivnici svakog totalitarizma i borci protiv svakog zlo\u010dina’.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

                                                                                                      Pismo Ive Ma\u0161ine iz tamnice njegovoj majci za Bo\u017ei\u0107 <\/strong><\/p>\n

Nadbiskup Pulji\u0107 pro\u010ditao je i ulomak iz Ivinog pisma iz tamnice u \u0110or\u0111i\u0107evoj ulici u Zagrebu, pred Bo\u017ei\u0107 1954. koje glasi:<\/p>\n

\u201cDraga moja maj\u010dice, pi\u0161em Ti radosno pismo za Bo\u017ei\u0107. Ne pla\u010di \u0161to me nema, da s Davorom kitim jaslice i bor. Ovdje, u svom srcu, napravio sam velik, zlatan bor i jasle za Malog Isusa. Do\u0107i \u0107e Pravednik u srce pravednika, jer tako je rekao.<\/p>\n

Zvone sva zvona u mojim tkivima, du\u0161a je moja raspjevani slavuj u grmu. Hvala Ti, maj\u010dice, za ovaj osje\u0107aj koji nadilazi sve osje\u0107aje. Hvala Tebi i Milosti. Jer nema uzvi\u0161enije ideje od ideje Ljubavi. Evo se ra\u0111a Ljubav svijetu, evo se ra\u0111a Ljubav u meni. \u0160to mi na\u017eao mo\u017ee u\u010diniti du\u0161manin moj, kad ga ljubim? Kri\u017e je moj sladak i breme je moje lako, tako lako, da ga ja i ne osje\u0107am druga\u010dije nego kao sre\u0107u. Pa kako da bude\u0161 \u017ealosna za svojim sinom? Raduj se sa mnom, jer je pisano: tugu \u0107u va\u0161u pretvoriti u radost, uzdahe u kliktaje, suze va\u0161e u smjehove.<\/p>\n

Tu sam, u tinelu, kraj bora i pjevam. Gore svje\u0107ice na boru i odsjaj njihov u Tvojim o\u010dima. Gori svjetlo Kristovo u nama. Mrak je raspr\u0161ila baklja ljubavi, jer je Bog tako ljubio svijet, da je Sina svoga poslao na Zemlju, da trpi i strada. Ima li ve\u0107eg primjera ljubavi, mo\u017ee li ljudska ma\u0161ta zamisliti sli\u010dan primjer? Svijetli primjer Kristov kao svjetionik pred nama. Ljubimo, da no\u0107as budemo sretni u prisutnosti na\u0161eg Gospodina vr\u0161e\u0107i Njegovu punu zapovijed. I milost Njegova neka bude nad nama. Imaju\u0107i to dvoje, Ljubav i Milost, dosta smo bogati i ne tra\u017eimo vi\u0161e ni\u0161ta.<\/p>\n

Raduj se, maj\u010dice, za ovaj Bo\u017ei\u0107 i ne pla\u010di \u0161to me nema da s Davorom kitim jaslice i bor. Ovdje, u svom srcu, napravio sam velik, zlatan bor i jasle, \u0161to \u010dekaju Malog Isusa. Do\u0107i \u0107e Pravednik u srce pravednika, jer je tako rekao\u201d.<\/p>\n

***<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Proces osnivanja \u0161kole po\u010deo je 2017. g. kad je dogovoru s Gradom Zadrom predvi\u0111en po\u010detak gradnje katoli\u010dke osnovne \u0161kole na Bokanjcu u Zadru. Odluku o osnivanju Katoli\u010dke osnovne \u0161kole ‘Ivo Ma\u0161ina’ u Zadru za Zadarsku nadbiskupiju kao osniva\u010da potpisao je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 21. travnja 2017. g., broj 558 \/ 2017, na temelju \u010dlanaka iz Zakona o ustanovama i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli. \u0160kola obavlja djelatnost osnovnog obrazovanja i izvodi nastavni plan i program u osmogodi\u0161njem trajanju koje je utvrdilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH za osnovne \u0161kole, sukladno Ugovoru izme\u0111u Svete Stolice i RH o suradnji na podru\u010dju odgoja i kulture te Ugovoru izme\u0111u Vlade RH i HBK o katoli\u010dkim osnovnim i srendjim \u0161kolama. Po dr\u017eavnom pedago\u0161kom standardu, razred bi trebao imati najmanje 14, a najvi\u0161e 28 u\u010denika. Budu\u0107i da je Nadbiskupija osnivatelj \u0161kole, mo\u017ee otvoriti razred i s manje od 14 u\u010denika.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Katoli\u010dku osnovu \u0161kolu ‘Ivo Ma\u0161ina’ u Zadru predstavili su zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 i don Roland Jeli\u0107, privremeni ravnatelj te …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27641"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27641"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27664,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27641\/revisions\/27664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}