{"id":27202,"date":"2018-04-23T14:57:31","date_gmt":"2018-04-23T13:57:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27202"},"modified":"2018-04-24T16:11:58","modified_gmt":"2018-04-24T15:11:58","slug":"zadar-zavrsetak-medunarodnog-simpozija-radost-navijestanja-krista-evangelizacija-u-postkrscanskoj-eri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27202","title":{"rendered":"ZADAR: ZAVR\u0160ETAK ME\u0110UNARODNOG SIMPOZIJA ‘RADOST NAVIJE\u0160TANJA KRISTA \u2013 EVANGELIZACIJA U POSTKR\u0160\u0106ANSKOJ ERI’"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Dvodnevni me\u0111unarodni znanstveni simpozij \u201eRadost navije\u0161tanja Krista \u2013 evangelizacija u postkr\u0161\u0107anskoj eri” zavr\u0161io je u petak 20. travnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru, a organizirali su ga Teolo\u0161ko-katehetski odjel Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Zadarska nadbiskupija. Nakon \u010detiri izlaganja prvog dana, tog drugog dana odr\u017eano je \u0161est predavanja. Plenarno izlaganje ‘Dijalog i prihva\u0107anje: narodi, religije i Crkva u susretu. Izazov univerzalnog bratstva’ odr\u017eao je prof. dr. Edoardo Scognamiglio iz Napulja. Dr. Josip Jozi\u0107 iz Sarajeva govorio je o temi ‘S onu stranu optimizma: o nadi u post-optimisti\u010dkom vremenu prema Evangelii Gaudium’. O temi ‘Evangelizatori ‘u Duhu’ Evangelii Gaudium’ izlagao je doc. dr. Richard Ravli\u0107, ‘Kr\u0161\u0107anska obitelj u slu\u017ebi evangelizacije’, doc. dr. Klara \u0106avar i lic. teol. Vikica Vujica, ‘Rani odgoj i evangelizacija’, doc. dr. Diana Nenadi\u0107 Bilan i lic. catech. Marijana Mohori\u0107. Dr. Hrvoje Kalem odr\u017eao je predavanje ‘Vjera kao povjerenje: doprinos evangelizacije humanizaciji na\u0161ih odnosa\u201c. Na kraju je odr\u017eana i rasprava koja je dodatno razmotrila pojedine teme simpozija.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Scognamiglio<\/strong> je istaknuo da je zauzetost za dijalog dio poslanja Crkve i njen doprinos na putu bratstva me\u0111u narodima. Upozoriv\u0161i da je snaga terorizma u njegovoj nepredvidljivosti da nas stra\u0161i, naglasio je da \u201eonaj tko sebi uzima \u017eivot ubijaju\u0107i druge nije musliman niti pripadnik ijedne druge vjere. Teroristi su robovi njihove koncepcije svijeta. Njihova vjera nije vjera u Boga, nego u njih same. Religijski terorizam nema nikakve veze s vjerom\u201c. Kr\u0161\u0107anski odgovor na zlo je poticaj ‘Ljubite va\u0161e neprijatelje’ (Mt 5,44) i ‘Na zlo odgovorite dobrim’ (Rim 12,21). \u201eTeroristi\u010dki \u010din ne treba nas udaljavati od dijaloga i prihva\u0107anja. Kr\u0161\u0107anin ne mo\u017ee ne dijalogizirati jer Krist je utjelovljena rije\u010d. Na\u0161 odgovor na zlo i terorizam je razapeti Krist\u201c istaknuo je dr. Scognamiglio. Govore\u0107i o odnosu religije i nasilja, upozorio je na mogu\u0107e manipulacije religije slikom o Bogu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eKad religija postaje nasilje zna\u010di da je pala u idolatriju i da je stvorila neku vlastitu sliku o Bogu. Tada ona vi\u0161e nije religija. Zada\u0107a \u017eupa i biskupija nije samo da katehiziraju i daju nauk, nego da stvaraju radionice mira\u201c rekao je predava\u010d, istaknuv\u0161i potrebu otvorenosti o\u010diju, uma i srca. Odgovor na mogu\u0107i strah od drugoga je u 18. poglavlju Knjige Postanka, gdje se opisuje kako Abraham prihva\u0107a tri \u010dovjeka stranca koji mu dolaze ususret. Ta tri stranca znak su Bo\u017ejeg blagoslova. To je gostoprimstvo. Pobijediti nasilje mo\u017eemo samo stvaraju\u0107i mir, rekao je dr. Scognamiglio, istaknuv\u0161i susret svetog Franje s egipatskim sultanom. Sv. Franjo nije donio nauk, dogme, nego je donio ne\u0161to puno va\u017enije – dar mira.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Jozi\u0107<\/strong> je rekao da \u201ekr\u0161\u0107anska nada nije o\u010dekivanje ispunjenja, mo\u017eda i zato \u0161to o\u010dekivanja pro\u0111u\u201c. Prema Evangelii Gaudium, problem dana\u0161njeg vremena je nagla\u0161eni individualizam, kriza identiteta i opadanje \u017eara ili gorljivosti. \u201eTi pojmovi uklju\u010duju bezizlaznost, neotvorenost i temelje se na \u010distom ljudskom \u010dekanju, a ne na nadi\u201c rekao je dr. Jozi\u0107, ukazav\u0161i i na apsurd u radu: \u201ePuno je aktivizma i zauzimanja, ali to zauzimanje nije no\u0161eno gorljivo\u0161\u0107u, nego ta\u0161tinom u sebe-pokazivanju. Zato se i\u0161\u010dekuje da se ostvari samo ono \u0161to je individualna volja, ali bez radosti evan\u0111elja. To je onda radost ta\u0161tine, a ona ide samo za projektima u kojima se vide uspjesi i rezultati. Ta\u0161tina ne prihva\u0107a te\u017einu realnosti svijeta, te\u017einu konflikta koji mo\u017ee biti blagoslovan, ne podnosi kritiku i o\u010dituje se i u fizi\u010dkoj nestrpljivosti \u010dekanja\u201c upozorio je dr. Jozi\u0107. Govore\u0107i o vjerskom fundamentalizmu kao obliku nadanja koji izvanjski sli\u010di na posvema\u0161nje predanje Bogu, rekao je da  fundamentalizam nije vjera nego bolest vjere, poku\u0161aj stavljanja sebe na mjesto Boga i poku\u0161aj utjecanja na tijek povijesti, kao da je povijest u ljudskim rukama. \u201eEnciklika pokazuje eshatolo\u0161ki oblik nade, da ovim svijetom ne upravlja \u010dovjek nego onaj \u010dije kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Enciklika stavlja naglasak na izvore kr\u0161\u0107anske nade: anga\u017eman bez egoizma, komunikacija temeljena na susretu, zajednice koje njeguju zajedni\u0161tvo a ne konkurentnost, prihva\u0107anje proro\u010dkih glasova bez diskvalifikacije drugoga, aktivnost koja uklju\u010duje te\u017einu kri\u017ea i umor poslije posla koji ne izaziva gor\u010dinu, nego ga slatko i radosno do\u017eivljavamo zbog ura\u0111enog posla\u201c poru\u010dio je dr. Jozi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Ravli\u0107<\/strong> je opisao odrednice pape Franje: evangelizacija kao misijska preobrazba Crkve i poosobljeni pastoral. Od duhovnih pretpostavki evangelizacije istaknuo je radost, Duha Svetog i Mariju. Iako koristi izraz nova evangelizacija, papa Franjo tom pojmu ne daje prednost, jer je za njega svaka autenti\u010dna evangelizacija uvijek nova. Papa ka\u017ee: ‘Svaki put kad se trudimo vratiti izvoru i ponovno otkriti izvornu svje\u017einu evan\u0111elja, javljaju se novi putovi, kreativne metode s razli\u010ditim oblicima izraza, rije\u010di bremenite novim zna\u010denjem za dana\u0161nji svijet’.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Papa Franjo evangelizaciju stavlja u kontekst redovitog pastorala koji je pastoral u preobrazbi. Zahtjeva pomak od ‘pastorala o\u010duvanja’, oblik personalnog misijskog djelovanja od osobe do osobe. Interpersonalne odnose papa Franjo smatra glavnim nositeljima evangelizacije. Prema Franjinom poimanju evangelizatora u Duhu, to nisu stru\u010dnjaci nego svaki kr\u0161tenik, neovisno o polo\u017eaju u Crkvi i stupnju vjerske izobrazbe. Evangelizacija nije mogu\u0107a bez djelovanja Duha Svetoga \u010dijem se djelovanju evangelizatori trebaju otvoriti bez straha, istaknuo je dr. Ravli\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. \u0106avar<\/strong> je govorila o obitelji kao subjektu evangelizacije i sudjelovanju obitelji u trostrukoj Kristovoj slu\u017ebi: proro\u010dkoj, sve\u0107eni\u010dkoj i kraljevskoj. \u201eTreba naglasiti da je subjekt evangelizacije obitelj, ne njeni pojedini \u010dlanovi, nego obitelj kao zajednica osoba. Crkva je 2000. g. postala svjesna da je obitelj subjekt evangelizacije zato \u0161to \u017eivimo u krizi odnosa. Ljudski odnosi su postali hladni pa moramo aktualizirati ulogu obitelji. Ona je bitna jer se na\u010din evangelizacije u obitelji prakticira kroz emocije, primjerom i svjedo\u010denjem. To je puno u\u010dinkovitije nego ikoji drugi oblik evangelizacije\u201c naglasila je dr. \u0106avar. Na tragu Drugog vatikanskog sabora, za obitelj se primjenjuje pojam ku\u0107ne Crkve. \u201ePapa Franjo isti\u010de potrebu za izra\u017eenijim i prisutnijim obiteljskim duhom u svijetu jer su odnosi formalni, racionalni, anonimni, prepu\u0161taju samo\u0107i i odba\u010denosti sve vi\u0161e ljudi. Zato je obiteljski duh vrlo bitan. Obitelj mo\u017ee ponuditi humaniju perspektivu jer predstavlja viziju ljudskog odnosa izgra\u0111enu na savezu ljubavi, temelji se na vjernosti, suradnji i po\u0161tovanju. Papa isti\u010de da je obiteljski duh ustav Crkve i treba biti prisutan u cijeloj Crkvi\u201c istaknula je dr. \u0106avar. Govore\u0107i o pastirskoj i kraljevskoj slu\u017ebi koja je slu\u017eba slu\u017eenja, predava\u010dica je upitala gdje postoji bolji primjer slu\u017eenja nego u obitelji, gdje se \u017eivi slu\u017eenje iz ljubavi. \u201eObitelj poma\u017ee da u svakoj osobi vidimo sliku Bo\u017eju. Obitelj je aktivni subjekt u izgradnji dru\u0161tva, ima svoju suverenost i ne mo\u017ee biti tretirana kao objekt. Bori se za pravedne zakone koji promi\u010du \u017eivot, dostojanstvo i pravo svih njegovih \u010dlanova\u201c istaknula je dr. \u0106avar. Naglasiv\u0161i da se prvi susret s vjerom i molitvom u obitelji ne zaboravlja, poru\u010dila je: \u201eAko ste iskusili vjeru u obitelji, nikakvi skandali i oluje ne mogu izbrisati iskustvo vjere i iskustvo Boga koje smo do\u017eivjeli i osjetili u krugu obitelji\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Bilan<\/strong> i prof. Mohori\u0107<\/strong> interdisciplinarnim pristupom razlagali su odgoj duhovnosti kod djeteta: psiholo\u0161ko pedago\u0161ki, antropolo\u0161ki i teolo\u0161ko katehetski pristup djetetu. Povezali su pojam evangelizacije i rane dobi. Prof. Mohori\u0107 je tuma\u010dila sintagmu ‘dje\u010dja teologija’ koja je razvijena na njema\u010dkom govornom podru\u010dju. U suvremenoj teologiji po\u010delo se govoriti o teologiji djetinjstva s procesom kanonizacije sv. Male Terezije. \u201eTu je crkveno u\u010diteljstvo nanovo otkrilo duhovnost malenosti ili teologiju djetinjstva. O tome postoje spisi papa Benedikta XV. i Pija XI. I drugi papw i teolozi time su se bavili: Guardini, Balthasar, Rahner\u201c rekla je prof. Mohori\u0107, istaknuv\u0161i kako \u201esuvremena teologija potvr\u0111uje da je rana dob potrebna evangelizacije u procesu integralnog razvoja osobnosti prema evan\u0111eoskoj viziji i u suglasju s mogu\u0107nostima razvoja dje\u010dje duhovnosti\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Istaknula je da smo u dosada\u0161njoj praksi ne bavi previ\u0161e s djecom pred\u0161kolske dobi jer se smatra da \u0107e oni dovoljnu i ispravnu duhovnu formaciju mo\u0107i ste\u0107i tek s po\u010detkom \u0161kolske dobi. \u201eZato povezujemo procese kr\u0161\u0107anske inicijacije s razrednom nastavom. Katehetska znanost to ne potvr\u0111uje i ka\u017ee da treba po\u010deti puno ranije s kr\u0161\u0107anskom formacijom djece, da je to evangelizacija u pravom smislu te rije\u010di i da se ne odnosi samo na vrti\u0107e, nego i na poslanje Crkve. Treba postojati odgojni savez u kojem u centru treba biti dijete, njegovo dobro. \u017dupa i pred\u0161kolska ustanova trebali bi poslu\u017eiti obitelji da ostvari to svoje poslanje\u201c istaknula je prof. Mohori\u0107, podsjetiv\u0161i kako papa Franjo ka\u017ee da je taj savez razoren zbog pokopanog me\u0111usobnog povjerenja.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eZada\u0107a Crkve je obnoviti to povjerenje i poslu\u017eiti obitelji. Danas jo\u0161 donekle cirkulira suradnja izme\u0111u obitelji i pred\u0161kolskih ustanova, ali puno je manja izme\u0111u Crkve i obitelji te crkvenih i pred\u0161kolskih ustanova ukoliko nisu katoli\u010dke. Budu\u0107i da su u krizi generacijski odnosi, trebalo bi pomo\u0107i da se oni obnove unutar obitelji, izme\u0111u obitelji jedne familije te na \u0161iroj crkvenoj i dru\u0161tvenoj razini\u201c potaknula je prof. Mohori\u0107, istaknuv\u0161i da crkvena tradicija ima jako lijepu i bogatu praksu odgoja u ranoj dobi koja je zaboravljena. Treba je obnoviti prema suvremenim na\u010delima jer su tu krije duhovnost malog puta na koju smo svi pozvani.  <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Kalem<\/strong> je rekao da je objekt evangelizacije sve \u0161to je ljudsko, \u0161to slu\u017ei \u010dovjeku. Ona nastoji iznutra preobraziti i u\u010diniti novim \u010dovje\u010danstvo. Cilj evangelizacije je predlo\u017eiti vjeru preko obnove ljudske egzistencije, dati joj kvalitetu i dubinu, ponuditi modele odnosa s Bogom, s drugima i s ambijentom u kojem se \u017eivi. \u201eTakva evangelizacija otkriva \u010dovjeka kao relacionalno bi\u0107e i \u010dini ga sposobnim za bratstvo i solidarnost, ne samo unutar vlastite nacionalne, etni\u010dke, kulturne ili religiozne skupine, nego na univerzalnoj razini. Stoga je me\u0111u prvim doprinosima kr\u0161\u0107anstva humanizaciji ljudskih odnosa kultura su\u017eivota i me\u0111ukulturalni dijalog\u201c rekao je dr. Kalem, istaknuv\u0161i da kr\u0161\u0107anstvo mo\u017ee ponuditi i ono evan\u0111eosko: bezuvjetnu ljubav koju Isus navije\u0161ta i pokazuje prema svima, oprost, postupanje prema svakom s jednakim dostojanstvom i po\u0161tovanjem, pravednost koja nadilazi samu sebe, ljubav prema onima koji nas ne podnose, dijeljenje dobara sa siroma\u0161nima. \u201eKr\u0161\u0107anski gledano, nije dovoljna samo kultura su\u017eivota i dijaloga, treba i ne\u0161to vi\u0161e. Nu\u017eni su solidarnost i suosje\u0107ajnost vidljivi u Isusovom na\u010dinu \u017eivota, osobito u primjeru milosrdnog Samarijanca. Isusov mesijanski pogled u susretu s drugima ne vidi prvo njihov grijeh i pad, nego njihovu patnju, bol i muku. Taj stil ru\u0161i dru\u0161tveno kulturalne logike i povr\u0161ne obi\u010daje. To je agape logika koja je snaga kr\u0161\u0107anstva\u201c istaknuo je dr. Kalem. Govorio je i o kulturi gostoljubivosti koja o\u010dituje dubinu na\u0161e ljudskosti i pokazuje se kao implicitna vjera. To je darivanje samog sebe drugome. Otvara \u010dovjeka susretu s drugim i poziva na odgovornost za druge, \u0161to je i kriterij vjernosti Bogu. \u201eModel i paradigma u procesu evangelizacije je Isus koji je otvoren prema svim ljudima, sposoban preobraziti \u017eivot i usmjeriti ga prema dubini i osloba\u0111aju\u0107em odnosu izme\u0111u Boga i \u010dovjeka. Bog Isusa Krista ne prezire ono \u0161to je stvorio. U Isusu je poruka koja nadilazi otu\u0111enje i egoizam \u010dine\u0107i nas bli\u017enjima drugim ljudima. Tako pokazuje put prema humanizaciji na\u0161ih odnosa\u201c poru\u010dio je dr. Kalem.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvodnevni me\u0111unarodni znanstveni simpozij \u201eRadost navije\u0161tanja Krista \u2013 evangelizacija u postkr\u0161\u0107anskoj eri” zavr\u0161io je u petak 20. travnja u dvorani …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27202"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27202"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27202\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27218,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27202\/revisions\/27218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27202"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27202"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27202"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}