{"id":27177,"date":"2018-04-20T15:55:50","date_gmt":"2018-04-20T14:55:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27177"},"modified":"2018-04-20T16:01:41","modified_gmt":"2018-04-20T15:01:41","slug":"sveuciliste-u-zadru-medunarodni-znanstveni-simpozij-radost-navijestanja-krista-evangelizacija-u-postkrscanskoj-eri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27177","title":{"rendered":"SVEU\u010cILI\u0160TE U ZADRU: ME\u0110UNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ \u2018RADOST NAVIJE\u0160TANJA KRISTA \u2013 EVANGELIZACIJA U POSTKR\u0160\u0106ANSKOJ ERI\u2019"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eRadost navije\u0161tanja Krista \u2013 evangelizacija u postkr\u0161\u0107anskoj eri’ tema je dvodnevnog me\u0111unarodnog znanstvenog simpozija koji je po\u010deo u \u010detvrtak 19. travnja u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Teolo\u0161ko-katehetski odjel Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Zadarska nadbiskupija organizatori su tog simpozija koji je okupio trinaest teolo\u0161kih znanstvenika, odnosno jedanaest izlaga\u010da iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Taj simpozij odabirom deset tema\/predavanja obra\u0111uje najaktualnija pitanja u vremenu postmoderne, odnosno postkr\u0161\u0107anskoj eri kad kr\u0161\u0107anstvo vi\u0161e nije dominantno u tuma\u010denju svijeta. Simpozij je drugi dio trogodi\u0161njeg ciklusa koji s raznih aspekata interdisciplinarno obra\u0111uje temu evangelizacije u suvremenom svijetu, prema planu uprave Teolo\u0161ko-katehetskog odjela na zadarskom sveu\u010dili\u0161tu na \u010delu s pro\u010delnikom prof. dr. Elvisom Ra\u017eovom.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U prigodnom obra\u0107anju prisutnima, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 istaknuo je potrebu stvarala\u010dkog dijaloga i misionarske zauzetosti te je podsjetio na me\u0111unarodni simpozij \u201eMisijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u201c (25. i 26. svibnja 2017. g.), koji je na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru bio organiziran u suradnji s Papinskim sveu\u010dili\u0161tem Urbaniana u Rimu povodom 25-godi\u0161njeg jubileja teolo\u0161ko-katehetskog studija u Zadru u demokratskoj Hrvatskoj. Prisutne je pozdravila i Nedjeljka Bali\u0107 Ni\u017ei\u0107, prodekanica Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, istaknuv\u0161i da je u suo\u010davanju s izazovima u globaliziranom svijetu poticanje duhovnosti i humanisti\u010dkog na\u010dina \u017eivota neophodno za razvoj civiliziranog dru\u0161tva; doprinos u rje\u0161avanju te\u0161ko\u0107a suvremenog dru\u0161tva nudi i taj simpozij.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prvoga dana <\/strong>odr\u017eana su \u010detiri izlaganja.<\/strong> O temi \u2018Postkr\u0161\u0107anska era \u2013 zna\u010denje i sadr\u017eaj\u2019 govorio je prof. dr. Carmelo Dotolo iz Rima, predavanje \u2018Diktatura relativizma i evangelizacija\u2019 prire\u0111eno u suradnji s mag. theol. Josipom Vrsaljkom izlo\u017eio je doc. dr. Elvis Ra\u017eov, \u2018Novi izazovi evangelizacije: dijalog, milosr\u0111e, poslanje\u2019 doc. dr. Tadej Stegu iz Ljubljane te \u2018Svijet kao sakrament \u2013 posve\u0107enost kr\u0161\u0107ana za o\u010duvanje stvorenoga doc. dr. Andrej \u0160egula iz Ljubljane.<\/p>\n

Za\u0161to se kr\u0161\u0107anstvo \u010dini udaljenim od \u017eivota i kulture, upitao je dr. Dotolo<\/strong>, upozoriv\u0161i kako se kr\u0161\u0107anstvo \u010desto smatra samo va\u017enim spomenikom kulture, a da njegovi odgovori ne mijenjaju na\u010din \u017eivota. \u201eRaste potreba za vjerovanjem, ali se smanjuje potreba za crkvenom pripadno\u0161\u0107u. Raste interes za isto\u010dnja\u010dku duhovnost i religije. S druge strane, na\u0161a liturgija \u017eivi se na pasivan na\u010din\u201c rekao je dr. Dotolo, istaknuv\u0161i da kr\u0161\u0107anstvo mo\u017ee pomo\u0107i formaciji subjekata prema ve\u0107oj odnosnosti, osje\u0107aju jedno za drugoga. \u201eKr\u0161\u0107anstvo mo\u017ee biti relevantna ponuda u razvoju op\u0107eg dobra. Ima dobre \u0161anse jer mo\u017ee pokazati sliku zrelog \u010dovjeka koji ne \u017eivi u strahu. Kr\u0161\u0107anstvo ne \u017eeli negirati suvremenost nego na kriti\u010dan na\u010din doprinijeti razvoju suvremenosti\u201c poru\u010dio je dr. Dotolo.<\/p>\n

\"\"<\/a>Temeljem poruka iz nagovora, predavanja koje je Joseph Ratzinger izlo\u017eio od 2005. g. do kraja svog pontifikata, dr. Ra\u017eov<\/strong> je razlagao zna\u010denje Ratzingerovog pojma ‘diktatura relativizma’ i u kakvoj je vezi s evangelizacijom. Predava\u010d je istaknuo kako se imati jasnu vjeru utemeljenu na vjerovanju Crkve \u010desto etiketira kao fundamentalizam. Relativizam kao prepu\u0161tanje raznim vjetrovima nauka \u010dini se kao jedini pristup sukladan modernim vremenima. Istaknuv\u0161i da je mjera odrasle vjere duboko ukorijenjena u prijateljstvo s Kristom koje otvara za dobro i postaje mjerilo razlikovanja pravoga od krivoga, prijevare od istine, dr. Ra\u017eov je rekao da je prijateljstvo s Kristom dano da bi se dijelilo drugima, a primljena vjera da se posvjedo\u010di drugima slu\u017ee\u0107i spasenju du\u0161a. Upozorio je na redukciju religijskog vjerovanja koja vodi do odvajanja vjere od \u017eivota, \u017eivljenja kao da Boga nema, do individualisti\u010dkog pristupa vjeri suprotnog katoli\u010dkom osje\u0107ati s Crkvom, koje samo zadr\u017eava izvanjske crkvene veze bez cjelovitog unutarnjeg obra\u0107enja Kristovom zakonu. Predava\u010d je podsjetio na Ratzingerovo upozorenje kako kr\u0161\u0107ani dolaze u napast prilago\u0111avanja duhu vremena. Umirovljeni papa Benedikt XVI. ka\u017ee da izazovu sekularizma Crkva treba odgovoriti aktivnijim misijskim djelovanjem u svijetu i za svijet. \u201eBenedikt XVI. smatra da pogotovo vjernici laici imaju osobitu odgovornost u tom smislu. Potreban je sna\u017eniji osje\u0107aj unutarnje povezanosti izme\u0111u evan\u0111elja i naravnog zakona te traganja za autenti\u010dnim ljudskim dobrom, otjelovljenim u dobrim civilnim zakonima i osobnim moralnim odlukama. U dru\u0161tvu koje s pravom vrednuje osobnu slobodu, Crkva treba promovirati obranu istina kr\u0161\u0107anske objave, sklad vjere i razuma, zdravo razumijevanje slobode kao oslobo\u0111enje grijeha i slobode za autenti\u010dni i ispunjen \u017eivot. Evan\u0111elje treba propovijedati i nau\u010davati kao cjeloviti na\u010din \u017eivota, nude\u0107i privla\u010dne ali istinite odgovore na ljudske potrebe, intelektualno i prakti\u010dno. Biti spreman raspravljati i baviti se idejama zastranjenja, znati na njih odgovoriti\u201c istaknuo je dr. Ra\u017eov. Naglasio je da diktatura relativizma ne priznaje ni\u0161ta kao kona\u010dno. \u201eMi\u0161ta nije odre\u0111eno, a kao posljednje mjerilo ima samo vlastiti ja i svoje \u017eelje. Svako pona\u0161anje koje se temelji na vjeri Crkve etiketira se kao fundamentalizam, \u0161to u kona\u010dnici dovodi do saka\u0107enja uma a onda i uspona diktature. Prohtjevi i mi\u0161ljenja koja nisu utemeljena na zdravom razumu name\u0107u se drugima u ime tolerancije i slobode te postaju najgora diktatura\u201c rekao je dr. Ra\u017eov, istaknuv\u0161i da je za papu Benedikta XVI. diktatura relativizma prijetnja miru. \u201eStoga poziva na spoznavanje cijele istine koja se otkriva kroz umovanje prosvijetljeno vjerom, koje onda afirmira naravni zakon kao odraz Bo\u017ejeg vje\u010dnog zakona, po kojem se tek mo\u017ee \u017eivjeti  u pravoj slobodi\u201c poru\u010dio je dr. Ra\u017eov.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U svom izlaganju dr. Stegu<\/strong> istaknuo je da je i poziv na svetost u suvremenom svijetu o \u010demu papa Franjo promi\u0161lja u svojoj zadnjoj pobudnici tema evangelizacijskog poslanja Crkve. Pred velikim izazovima evangelizacije mora se navje\u0161tati Radosnu vijest. Sve apostolske pobudenice pape Franje ve\u0107 u naslovu govore o radosti kr\u0161\u0107anskog \u017eivota i poziva, istaknuo je predava\u010d: ‘Evangelii Gaudium \u2013 Radost evan\u0111elja’ (2013.), ‘Amoris laetitia \u2013 Radost ljubavi (2016.) i ‘Gaudete et exsultate \u2013 Radujte se i kli\u010dite’ (2018.) koje se mo\u017ee shvatiti kao klju\u010d za sve \u0161to papa govori u svoje prve dvije pobudnice. \u201eEvangelii Gaudium bavi se \u017eivotom Crkve koja vapi za obnovom i osvje\u017eenjem s ciljem da bi njeno temeljno evangelizacijsko poslanje postalo u\u010dinkovitije i plodnije, kako bi se opet otkrila ljepota i radost evan\u0111elja. Zato treba podsjetiti \u0161to Crkva jest, \u0161to je svrha i poslanje Crkve\u201c rekao je dr. Stegu, istaknuv\u0161i misao pape Franje da Crkva mora biti mjesto besplatnog milosr\u0111a gdje se svi mogu osje\u0107ati prihva\u0107enim i voljenim, da im je opro\u0161teno i da su potaknuti \u017eivjeti prema evan\u0111elju. \u201eCrkva nije sama sebi svrhom. Od svih kr\u0161\u0107ana tra\u017ei se da prihvate poziv iza\u0107i iz vlastite udobnosti i imaju hrabrosti po\u0107i na periferije koje trebaju svjetlo evan\u0111elja. Crkva koja izlazi zajednica je misionara koji preuzimaju inicijativu, koji se uklju\u010duju, daju ploda i raduju se. Takva zajednica osje\u0107a neiscrpnu \u017eelju da pru\u017ei milosr\u0111e. To je plod vlastitog iskustva beskrajnog O\u010deva milosr\u0111a\u201c podsjetio je na papine poticaje dr. Stegu, dodav\u0161i da Crkva treba biti tamo gdje najvi\u0161e nedostaje svjetla i \u017eivota Uskrsloga. \u201eDa bi kr\u0161\u0107ani mogli evangelizirati, najprije moraju sami biti evangelizirani. Zna\u010di da moraju sami do\u017eivjeti duboku radost evan\u0111elja. Radost evan\u0111elja ispunja svakoga koji susretne Isusa. Oni koji prihvate njegovu ponudu spasenja oslobo\u0111eni su od grijeha, \u017ealosti. S Kristom radost se uvijek ra\u0111a\u201c naveo je misli pape Franje dr. Stegu, istaknuv\u0161i da su radost, evan\u0111elje i evangelizacija usko povezani pojmovi. Evangelizirati uklju\u010duje dijalog s dr\u017eavom, dru\u0161tvom, s drugim vjerama i ljudima koji ne pripadaju nijednoj vjeri. Tako\u0111er, evangelizacija prati znanstveni napredak kako bi se po\u0161tovala najve\u0107a vrijednost \u010dovjeka na svim etapama njegovog \u017eivota. Dr. Stegu je istaknuo i da je evangelizacija povezana s otajstvom Bo\u017ejeg milosr\u0111a. Papa ka\u017ee, gdje je prisutna Crkva, treba biti vidljivo Bo\u017eje milosr\u0111e, Crkva treba pokazati suosje\u0107ajnu ljubav. Evangelizacijsko poslanje za papu Franju je proslije\u0111ivanje iskustva, osobnog susreta uskrslog Gospodina. Tako se prevladava teoretska paradigma i ostvaruje se prostor susreta, dijalog, podjela osobnog iskustva Bo\u017eje ljubavi koja mora imati zajedni\u010darsku dimenziju. To je prijelaz od informativnog k odnosnom modelu. \u201eBog se otkriva \u010dovjeku u odnosu s ljudima. \u010covjek odgovara Bogu time \u0161to mu se predaje. Krist tra\u017ei navjestitelje evan\u0111elja koji ne navje\u0161\u0107uju samo rije\u010dima nego vlastitim \u017eivotom koji je nazo\u010dnost Bo\u017eje promjene. Nije da imam poslanje, nego ja jesam poslanje u ovom svijetu. Obilje\u017eeni smo za to poslanje da donosimo svjetlo, blagoslivljamo, di\u017eemo, lije\u010dimo, osloba\u0111amo\u201c istaknuo je poticaje pape Franje dr. Stegu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. \u0160egula<\/strong> je predstavio napore Crkve ulo\u017eene u podizanje svijesti o ekologiji, o \u010demu govori i enciklika ‘Laudato si’ pape Franje koji poziva na ekolo\u0161ko obra\u0107enje. \u201eCrkva je dio ovog svijeta i ispunjava svoje poslanje u njemu. Crkvi nije svejedno u kakvom okoli\u0161u i svijetu \u017eive vjernici\u201c rekao je dr. \u0160egula. Podsjetio je na encikliku pape Ivana XXIII. ‘Mir na zemlji’ upu\u0107enu svim ljudima dobre volje. I papa Pavao VI. ukazao je na dramati\u010dnost nekontroliranog \u010dovjekovog djelovanja. Nepromi\u0161ljenim iskori\u0161tavanjem prirodnih dobara riskira da ih uni\u0161ti i da sam postane \u017ertvom tog razaranja. Tako\u0111er je u organizaciji FAO za prehranu i poljoprivredu UN-a taj papa govorio o mogu\u0107oj istinskoj ekolo\u0161koj katatrofi pod utjecajem industrijske civiliaczije. Sv. Ivan Pavao II. u svojoj prvoj eniklici ‘Otkupitelj \u010dovjeka’ ukazuje na \u010dovjeka koji u prirodi i okoli\u0161u ne vidi ni\u0161ta doli priliku za iskori\u0161tavanje, upotrebu i potro\u0161nju. Vi\u0161e puta je pozivao na ekolo\u0161ko obra\u0107enje. Dr. \u0160egula je istaknuo kako je uni\u0161tenje okoli\u0161a ozbiljno jer je Bog zemlju povjerio \u010dovjeku i treba je za\u0161tititi od uni\u0161tenja. \u201eBenedikt XVI. je rekao kako je prirodni okoli\u0161 ranjen na\u0161im neodgovornim pona\u0161anjem. Ranjeno je i dru\u0161tveno okru\u017eenje. Stvoreni svijet je izlo\u017een pogibelji, samo tro\u0161imo. Uni\u0161tenje stvorenoga zapo\u010dinje tamo gdje vi\u0161e ne priznajemo nijedan autoritet iznad nas, nego gledamo samo sebe\u201c podsjetio je dr. \u0160egula na upozorenja Benedikta XVI. Istaknuo je kako, unato\u010d svemu, papa Franjo nije pesimist. Ljudi se mogu uzdi\u0107i, izabrati dobro i krenuti iznova. Potreban je odgoj za novi po\u010detak. \u201eU procesu osvje\u0161\u0107ivanja, kao kr\u0161\u0107ani pozvani smo moliti za milost obra\u0107enja, da \u017eivimo odgovornije, da odvojimo vrijeme za biti u prirodi, u stvorenome, meditirati o ljepoti prirode i sjaju Bo\u017ejeg stvaranja, \u010dime dolazimo do ponovnog otkrivanja slike Stvoritelja\u201c potaknuo je dr. \u0160egula, istaknuv\u0161i da treba navje\u0161tati  ljubav za sve stvoreno jer je Bog s ljubavlju stvorio \u010dovjeka i svijet. \u201eSv. Franjo Asi\u0161ki nas u svom Hvalospjevu stvorova podsje\u0107a da je na\u0161 zajedni\u010dki dom poput sestre s kojom dijelimo zajedni\u010dki dom i poput dobre majke koja nas prima u svoje naru\u010dje. Neka na\u0161 odnos prema stvorenome bude uvijek vi\u0161e Bo\u017eji, vi\u0161e bratski, vi\u0161e sestrinski\u201c poru\u010dio je dr. \u0160egula.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eRadost navije\u0161tanja Krista \u2013 evangelizacija u postkr\u0161\u0107anskoj eri’ tema je dvodnevnog me\u0111unarodnog znanstvenog simpozija koji je po\u010deo u \u010detvrtak 19. …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27177"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27177"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27177\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27188,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27177\/revisions\/27188"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}