{"id":27142,"date":"2018-04-04T23:43:38","date_gmt":"2018-04-04T22:43:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27142"},"modified":"2018-04-05T13:48:12","modified_gmt":"2018-04-05T12:48:12","slug":"hrvatski-katolicki-radio-predsjednik-hbk-mons-zelimir-puljic-transkript-razgovora-za-emisiju-znakovi-vremena-hkr-a-4-travnja-2018-g-tema-istanbulska-konvencija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27142","title":{"rendered":"HRVATSKI KATOLI\u010cKI RADIO: PREDSJEDNIK HBK, mons. \u017dELIMIR PULJI\u0106 – TRANSKRIPT RAZGOVORA ZA EMISIJU ‘ZNAKOVI VREMENA’ HKR-a, 4. travnja 2018. g. TEMA: ISTANBULSKA KONVENCIJA"},"content":{"rendered":"

Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, u razgovoru za emisiju ‘Znakovi vremena’ Hrvatskog katoli\u010dkog radija emitiranoj u srijedu 4. travnja, komentirao je crkvene i dru\u0161tvene okolnosti koje se odvijaju u svezi Istanbulske konvencije u Hrvatskoj. O Istanbulskoj konvenciji (IK), s naglaskom na poja\u0161njenje Interpretativne izjave koju Vlada RH uz saborsko glasovanje o njoj prila\u017ee, nadbiskup Pulji\u0107 je razgovarao i na susretu s premijerom hrvatske Vlade Andrejem Plenkovi\u0107em. Taj je susret, na zamolbu premijera Plenkovi\u0107a, odr\u017ean u \u010detvrtak 29. o\u017eujka u Salonu Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru.<\/em><\/strong><\/p>\n

U nastavku objavljujemo transkript tog razgovora.<\/p>\n

Tema na\u0161ega razgovora je IK. Podijelila je hrvatsku javnost kao malo koja dosad. S druge strane, O\u010de nadbiskupe, hrvatski narod ka\u017ee, barem njegov ve\u0107inski vjerni\u010dki dio katolika, da je uz njega i ovaj put opet samo Katoli\u010dka Crkva i biskupi, kako je to bilo i kroz pro\u0161la stolje\u0107a. Naime, da su ba\u0161 Crkva i vjera u Boga odr\u017eali na\u0161 opstanak u toliko te\u0161kih pro\u0161lih vremenskih razdoblja i na ovim turbulentim prostorima. Idemo, O\u010de nadbiskupe u Brisel, gdje ste Vi nedavno boravili, dakle ba\u0161 u sredini odakle dolazi preporuka da se Istanbulska konvencija ratificira. Naime, u Europskom parlamentu ste nedavno izlagali o kr\u0161\u0107anskom identitetu Europe. Obrana kr\u0161\u0107anskih vrijednosti trenutno dolazi s jugoistoka Europe, i to iz nekada\u0161njih komunisti\u010dkih zemalja. Istanbulska konvencija je jedno od pitanja za koje se smatra da dekristijanizira Europu. Mo\u017eemo li re\u0107i u ovim danima Uskrsa, kad smo pratili Isusa i njegove apostole, da se nekad kr\u0161\u0107anska Europa pretvorila, personificirala u Judu izdajnika, koja je zapravo izdala svoj kr\u0161\u0107anski identitet i temelje na kojima je civilizacija u Europi podignuta?<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> Kad ve\u0107 spominjete Veliki tjedan i Uskrs, usudio bih se re\u0107i ovako: da proces Isusovog razapinjanja, Isusove muke, smrti i uskrsnu\u0107a, traje. On nije povijesno zavr\u0161io, on traje. Isus i danas \u017eivi, danas djeluje, danas je u svojoj Crkvi. Preko Crkve danas isto \u0161iri onu Radosnu vijest koju je  naredio svojim u\u010denicima da to \u010dine i propovijedaju. U tom kontekstu, mo\u017eemo slobodno re\u0107i, da se u tom procesu pojavljuju Jude, pojavljuju se i dobre \u017eene, Veronika, i Pilat, pojavljuju se i Herodi. Svi na neki na\u010din participiraju u tom procesu. Ono \u0161to bih osobno \u017eelio, \u0161to bih molio i \u0161to bih se radovao, da se ja osobno i moj narod nikad ne na\u0111emo u takvim negativnim ulogama. U tom kontekstu, Europu ne gledam kao Judu, nego kao podru\u010dje u kojem se taj proces odvija. U kojem se i danas pojavljuju ljudi koji \u017eele Isusu pomo\u0107i nositi njegov kri\u017e, koji  kao Veronika pru\u017eajurubac da se obri\u0161e. Ali na\u017ealost, i danas ima onih koji vi\u010du ‘Raspni ga, raspni’. Ako shvatimo taj proces kao povijesni kontekst, onda moramo biti svjesni da je to stvar koja traje i blago nama ako se ne na\u0111emo ili ne odigramo negativne role u tom procesu.<\/p>\n

No, izgleda da je ba\u0161 tema Istanbulske konvencije jedna od onih uloga gdje se odvija trenutno negacija kr\u0161\u0107anske antropologije.<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> Citirat \u0107u jednog na\u0161eg poznatog teologa koji se bavio zaista samom konvencijom. Mislim da je rekao da je u konvenciji 95 % stvari jako pozitivno. I kona\u010dno, i sami promatra\u010d Svete Stolice, kad se konvencija ra\u0111ala, pozdravio je tu konvenciju u smislu za\u0161tite obitelji, za\u0161tite \u017eena. Ali ono \u0161to je problemati\u010dno, i mi smo u na\u0161em pismu to upozorili, kad smo (HBK) u prosincu 2017. g. objavili pismo o vrednotama, gdje smo spominjali odgoj i obrazovanje i obitelji, u tre\u0107em dijelu smo se osvrnuli na tu dvozna\u010dnost i problemati\u010dnost nekih brojeva u toj konvenciji. Dakle, konvencija nije, kako ste Vi to naglasili, skroz antikr\u0161\u0107anska. Ide za za\u0161titom \u017eena i obitelji. Ali unutra ima tih brojeva koji su pod utjecajem ili su, mi ne znamo nakane, namjere onih koji su unutra uvrstili neke brojeve, koji su problemati\u010dni. Problemati\u010dni su pojmovi, problemati\u010dni su neki termini. I to je trebalo ra\u0161\u010distiti, kako bi se konvenciju moglo prihvatiti i usvojiti. Usu\u0111ujem se re\u0107i, ili u nju, ili praviti novu konvenciju, kojom bi se za\u0161titilo upravo neza\u0161ti\u0107ene. Rekao bih, neza\u0161ti\u0107enu djecu, posebice djecu prije ro\u0111enja, od samog za\u010de\u0107a. Kamo sre\u0107e kad bi se takva konvencija isto usvojila. I za\u0161tititi starce, bolesne, o kojima papa \u010desto u svojim nastupima govori da su postali otpad. To je stra\u0161no. Ljudi koji su \u017ertvovali cijeli \u017eivot, posvetili dobru dru\u0161tva, odjedanput, sad su vi\u0161ak. U tom kontekstu, treba pozdraviti pozitivne napore dru\u0161tva koje ho\u0107e za\u0161tititi u ovom slu\u010daju obitelji i \u017eene, ali ja bih dodao i sve druge koji su ugro\u017eeni u dru\u0161tvu.<\/p>\n

\u0160to je to bilo u Briselu da sam i\u0161ao na taj susret? Moram ovdje pohvaliti da je razlog toga susreta jedna skupina mladih Hrvata u Splitu i u Zagrebu. Bilo ih je iz desetak zemalja mladih katolika koji su organizirali taj me\u0111unarodni susret u Briselu, gdje su bili razli\u010diti predava\u010di gdje su i mene pozvali da progovorim o identitetu Europe i kr\u0161\u0107anstvu. Europa duguje svoju sada\u0161njost ne\u010demu \u0161to se u povijesti zaista samo u Europi dogodilo. A to je povezanost triju gradova, koji su unutra u temelju dana\u0161nje Europe. Po\u010dinjemo od prvoga grada, Atene. Gr\u010dka, simbol filozofije. Drugi grad je Rim, kao sredi\u0161te velikog Rimskog carstva, posebice je poznato po svome Rimskom pravu, koje je i danas predmet prou\u010davanja na svim sveu\u010dili\u0161tima svijeta. Dakle, filozofija i pravo koji su ugra\u0111eni u temelje Europe. I tre\u0107i grad koji je jako va\u017ean i dat \u0107e koloriti toj dvojici gradova, a to je Jeruzalem. S kr\u0161\u0107anstvom, s Isusovom mukom i smr\u0107u koja se dogodila u Jeruzalemu. Europa je kroz stolje\u0107a mo\u017eda jedini kontinent koji je bio kr\u0161\u0107anski. I mi smo stvaratelji te Europe. ‘Europo, ako \u017eeli\u0161 biti ono \u0161to ti je povijest dosudila i \u0161to jesi kroz povijest bila, vrati se sebi’, ka\u017ee Ivan Pavao II. Uistinu jedan vapaj, vapaj koji je Ivan Pavao II., sanjar Europe ujedinjene od Portugala do Urala, uputio: Europo, budi svoja, o\u017eivi svoje korijene, vrati se k sebi. Budi kr\u0161\u0107anska i ostani kr\u0161\u0107anska’. I osobito sam na kraju citirao rije\u010di koje je papa Franjo 2014. g. kad je bio u Strassbourgu rekao, ‘Do\u0161lo je vrijeme da zajedno gradimo Europu koja ne po\u010diva na ekonomiji, nego na svetosti ljudske osobe i na nepovredivosti vrednota. Vrijeme je graditi Europu koja brani i \u0161titi \u010dovjeka’. Ja bih volio kad bi svi parlamentarci Europe bili svjesni toga. Svijet gleda u Europu. Svijet o\u010dekuje od Europe ne\u0161to. I odgovornost je stra\u0161na u rukama onih koji odlu\u010duju o sudbini na\u0161ih zemalja i na\u0161ih naroda.<\/p>\n

Pitanje odgovornosti, O\u010de nadbiskupe, ba\u0161 se postavlja kao zahtjev pred svaki nara\u0161taj, pa i ovaj na\u0161 sada u Hrvatskoj. Dakle, vra\u0107amo se na temu Istanbulske konvencije u kojoj je jedan od elemenata rodna ideologija. To je pitanje uvelike ispolitizirano. Naime, ba\u0161 kr\u0161\u0107anski zastupnici u Europskom parlamentu svjedo\u010de o velikom pritisku na zemlje Europske unije koje konvenciju jo\u0161 nisu ratificirale. Dosad to nije u\u010dinilo \u010dak 11 zemalja Vije\u0107a Europe. Hrvatski premijer pak, uporno tvrdi da je taj dokument bezazlen i gotovo ‘spasonosno’ potreban, unato\u010d tome \u0161to u hrvatskom zakonodavstvu ima \u010dak 48 mjera za\u0161tite \u017eena i suzbijanja obiteljskog nasilja iz IK, koje ve\u0107 postoje u hrvatskom zakonodavstvu. Dakle, umjesto zalaganja za konvenciju, mogao bi se zalo\u017eiti za provedbu ve\u0107 postoje\u0107ih mjera za\u0161tite. Je li Vama \u010dudna ta upornost oko IK u ovom kontekstu, s obzirom da mjere ve\u0107 postoje?<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> Meni je drago \u010duti da Hrvatska ima dosta za\u0161titnih mjera. \u010cini mi se da je u pozadini ne\u0161to \u0161to je logika stvari kada u\u0111e\u0161 s nekim u savez. Mo\u017eda je Europska unija neki savez u koji se ne ulazi niti osvajanjem, niti prisilama, nego dragovoljnim ulaskom. Nije prisilno. Dragovoljno. Ako ho\u0107e\u0161, ho\u0107e\u0161. Ali, kad u\u0111e\u0161 unutra, onda bih rekao, imamo neka zajedni\u010dka pravila i moramo igrati zajedni\u010dki. Kad se usvaja neki op\u0107i zakon, kao \u0161to je ova konvencija, o za\u0161titi obitelji i \u017eena \u2013 ima, dodu\u0161e, u samoj konvenciji i prema nekom paragrafu, ne mora\u0161 \u010dak ti to prihvatiti. Nisi prisiljen. Ali je neobi\u010dno ako svi prihvate, a ti ne prihva\u0107a\u0161. U tom kontekstu, ja mislim da je Hrvatska vi\u0161e, ne pod prisilom, nego pod nekim protokolom, ako smo unutra… Moramo onda i mi napraviti Brexit, poput Engleza, pa iza\u0107i iz te zajednice. Kad se donose zakoni, ti si pozvan dati svoj doprinos. Onda parlament di\u017ee ruke, pa ve\u0107ina usvaja. Istina, moram re\u0107i, nije jednoglasno bilo, kad je usvojena Istanbulska konvencija. Nije bila jednoglasno. I sama \u010dinjenica koju je ba\u0161 taj vatikanski promatra\u010d pro\u0161le godine priop\u0107io, jest da je mo\u017eda razlog… To je tako jedna dobra stvar, da bi se o\u010dekivalo da je jednoglasno (usvojena). Ali on je sam rekao, ta neka podijeljenost u samom parlamentu, da nisu svi jednoglasno usvojili je razlog radi toga \u0161to su termini dvozna\u010dni. U tom kontekstu se otkrivalo, postoje neki termini koji miri\u0161u na rodnu ideologiju. To zna\u010di da se name\u0107e ne\u0161to \u0161to nije prihvatljivo nekim kulturama ni nekim dr\u017eavama. Zato su se neke dr\u017eave i distancirale. Neke jo\u0161 nisu usvojile, neke dvoume. Na\u0161a je vlada u tom kontekstu izdala Interpretativnu izjavu koja mo\u017eda poku\u0161ava i samima onima u Briselu re\u0107i: ‘Ovo ba\u0161 ne dolazi na plodno tlo kod na\u0161ih ljudi. I ovo \u0107e imati i kao \u0161to ima (posljedice). Na\u0161e dru\u0161tvo je ba\u0161 rovovski podijeljeno. Radi \u010dega? Radi ne\u010dega \u0161to nije u sebi lo\u0161e, jer  je za\u0161tita ugro\u017eenih, za\u0161tita \u017eena, ali unutra ima nekih stvari koje su sporne. I izjava koju su oni dali (Vlada), samo ne znam, to bi morali pravnici vidjeti koliku ima te\u017einu, ali po sebi je dobra izjava. Gdje otvoreno ka\u017ee da RH smatra da odredbe konvencije ne sadr\u017ee obvezu uvo\u0111enja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka. Ako je ovo sigurno i ako ovo pro\u0111e kao zakon, onda mi imamo jednu obranu, protiv takve ideologije. \u010cini se, da je ova interpretativna izjava koju je na\u0161a Vlada objavila 20. o\u017eujka 2018. g., vjerujem da su oni razgovarali s centralom. Ali je \u010detiri dana iza toga istu stvar objavilo i Vije\u0107e Europe u kojem ponavlja sli\u010dne stvari. Gdje govori da nisu dr\u017eave obvezne provoditi tu ideologiju niti je uvoditi u svoj sustav: ‘Istanbulska konvencija ne podrazumijeva obvezu pravnog prepoznavanja tre\u0107eg spola ili osiguravanja pravnog prepoznavanja istospolnih brakova’. Dakle, nije to obveza, da dr\u017eava to uvodi. Ili tre\u0107e \u0161to ka\u017eu, ‘Nema obveze da moraju uklju\u010diti u formalno obrazovne i  kurikularno edukativne materijale, koji se specifi\u010dno odnose na homoseksualnost ili transrodnost’. To je dakle tuma\u010denje iz centrale do\u0161lo. Mi nismo imali tu informaciju. Mogli smo je pro\u010ditati u novinama. Jer ta informacija na neki na\u010din obja\u0161njava, da dr\u017eava iako ratificira, nije obvezna to uvoditi u obrazovni sustav i nije obvezna to uvoditi u pravni sustav. To s\u00e2mo Vije\u0107e Europe daje tuma\u010denje. I u tom kontekstu, mislim da je dobro da je hrvatska vlada tu interpretativnu izjavu izdala, jer je to vjerojatno natjeralo onda i ove u Briselu da objave svoje tuma\u010denje. Mo\u017ee to biti i umirivanje situacije. Ali mislim, ako je ovo ovako pravno, onda mislim da ima svoju te\u017einu i kamo sre\u0107e kad bi se to ozakonilo. Onda bi mi bili sigurni da nema nitko pravo nametati rodnu ideologiju u na\u0161 obrazovni sustav i u na\u0161 pravni sustav.<\/p>\n

Ali, O\u010de nadbiskupe, da to ipak nije toliko bezazleno, govori i \u010dinjenica da \u0107e Sveta Stolica uskoro objaviti, odnosno radi na pripremi dokumenta. Dakle, do\u0161la je do vrhunca ta u\u017earena atmosfera glede legalizacije, sad ve\u0107 recimo to tako, jedne ideologije, u ovom slu\u010daju rodne. Kako smo prije imali legalizaciju istospolnih brakova, koja sad biva normalnom; normalnim procesom i \u010dinjenicom u zemljama Europe, o \u010demu se vi\u0161e ne diskutira. Samo se dodaju nove zemlje koje su legalizirale istospolne brakove. Tako i ova jedna nova stvarnost rodne ideologije, koja zaista eksplicitno govori o transrodnim osobama. O\u010dito Sveta Stolica ima izvore i znamo njihovo diplomatsko djelovanje, da su osjetili da treba djelovati s vrha, na slu\u017ebeni na\u010din – za\u0161tititi, ne samo vjernike katolike, nego naravnu sliku \u010dovjeka, \u0161to Crkva zastupa.<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> Tako je. Kad ve\u0107 spominjete to, onda bih se ovdje javno kriti\u010dki osvrnuo na brojne intervente koji su ovih dana po na\u0161im medijima. Ja sam bio u emisiji u kojoj je gospo\u0111a, koja je mo\u017eda pomalo polemizirala sa mnom, citirala papu Franju. Istina, krivo je rekla i naslov (papinog dokumenta). Ali htio bih re\u0107i da je papa Franjo kori\u0161ten i na\u017ealost, \u010desto biva kori\u0161ten, ili usudio bih se re\u0107i zloupotrijebljen. Ali ovdje bih kategori\u010dki rekao \u0161to se ti\u010de rodne ideologije – nitko tako plasti\u010dno, nitko tako jasno i nitko tako bez imalo uvijanja i rukavica nije govorio o rodnoj ideologiji kao on (papa Franjo). Osamnaest puta u pet godina. Zadnji put ove godine u sije\u010dnju, kad je imao susret s diplomatima. A uglavnom se vrti oko jedne re\u010denice koja je lako pamtljiva. A nju je izgovorio na nekoliko mjesta. Predzadnji put u Poljskoj kad je imao susret s biskupima, pa je isto tako upozorio da se, na\u017ealost, \u0161iri ideolo\u0161ka kolonizacija. Dakle, rodna ideologija je ideolo\u0161ka kolonizacija. Zaista mi je \u017eao da se ovih dana i Svetom Stolicom i papom manipuliralo. Da su barem rekli, ‘\u010cini mi se da je i papa’. Nego ovako kategori\u010dki nastupa, ‘papa Franjo’ i ‘Sveta Stolica sudjelovala u Istanbulskoj konvenciji’. A Sveta Stolica je sudjelovala na taj na\u010din \u0161to se kriti\u010dki osvrtala. Ovaj promatra\u010d (Svete Stolice), \u010diji je intervent preveden u pretpro\u0161lom broju Glasa Koncila, on je ba\u0161 to rekao. Pozdravio je da se ne\u0161to takvo priprema, to je jako pozitivno. Ali, ja bih upozorio, pa onda \u010detiri, pet brojeva, gdje treba razjasniti pojmove. Ovi to nisu uzeli u obzir i ostalo je i dalje onako kako je izglasano. Jo\u0161 uvijek ima nejasnih pojmova koje zaista treba definirati i u tom kontekstu Sveta Stolica sudjeluje. Sveta Stolica ne sudjeluje kao aktivni \u010dlan, niti ho\u0107e. Sveta Stolica je samo promatra\u010d. Promatra\u010d u Europskom parlamentu, promatra\u010d kod Ujedinjenih naroda, jer ona ne \u017eeli biti unutra. Ali ima pravo biti sa strane, promatrati, sudjelovati diskusijom, svojim prilozima, opservacijama, kritikama. U tom kontekstu, Sveta Stolica je zaista dala svoj doprinos i ovoj konvenciji u smislu kriti\u010dke opservacije, koja nije na\u017ealost uzeta u obzir. Kad ve\u0107 spominjem, nije uzeto u obzir. Htio bih spomenuti ne\u0161to mo\u017eda \u0161to nema veze s ovim, a ima neke bliske veze. Sjetimo se 2003. g., zadnjeg papinog pohoda (Ivana Pavla II.), stotog njegovog jubilarnog pohoda izvan Italije, koji je u\u010dinio kod nas (u Hrvatskoj). Po povratku u Vatikan, odmah sljede\u0107e nedjelje nakon susreta kod nas, on se prvi put obratio kod pozdrava An\u0111eo Gospodnji, \u0161to on obi\u010dno nedjeljom \u010dini, i zamolio ljubazno stvaratelje europskog ustava, neka stave unutra dvije stvari: neka stave Boga i neka spomenu kr\u0161\u0107anstvo. Jer Europa, ako i\u010demu duguje svoju sada\u0161njost i pro\u0161lost, duguje kr\u0161\u0107anstvu i duguje Bo\u017ejem programu koji je on ostvarivao u Europi. Jedanput, sljede\u0107e nedjelje opet, tre\u0107e nedjelje opet. \u0160est puta uzastopce, Ivan Pavao II. se obra\u0107ao stvarateljima Ustava, neka ne zaborave to. Nisu ga poslu\u0161ali. Nije ba\u0161 lako tako, kad mislite da papa progovori, da \u0107e odmah svi poslu\u0161ati. To je vrijeme pro\u0161lo, na\u017ealost. Mora\u0161 biti uporan, mora\u0161 govoriti, mora\u0161 ponavljati, mora\u0161 poticati, mora\u0161 ukoravati, mora\u0161 nekada i viknuti. Evo, to je na\u017ealost na\u0161a sudbina danas.<\/p>\n

Ovo \u0161to ste spomenuli u svezi dokumenata koje Sveta Stolica priprema, meni je to drago \u010duti. Drago mi je \u010duti radi toga, kako je nedavno objavio tajnik Kongregacije za odgoj, mons. Zani, Sveta Stolica priprema dva dokumenta. Jedan \u0107e se vjerojatno ticati direktno konvencije, ali ne samo nje nego uop\u0107e obrazovanja, dakle, ba\u0161 u svezi s obrazovanjem. A drugi \u0107e objaviti Kongregacija za nauk vjere, ti\u010de se antropologije. Naime, ono \u0161to je najsmje\u0161nije, usudio bih se re\u0107i, najproblemati\u010dnije, mi raspravljamo o teoriji koja nema svoje znanstvene podloge. Ni s medicinske ni s evolutivne (strane). U Splitu je prof. Maru\u0161i\u0107 glasniji \u0161to se ti\u010de toga. Izri\u010dito navodi pet razloga da je smije\u0161no da mi o tome raspravljamo kad nema nikakve znanstvene podloge. Kod nas fali znanstveni pristup kad se radi, pa \u010dak i o Istanbulskoj konvenciji. Ja bih bio radostan da se mogao organizirati neki znanstveni simpozij, neki okrugli stol, gdje bi zaista znanstvenici, pravnici, koji raspravljaju o nasilju, antropologiji, dali svoj prilog. Nama nedostaje znanstvena rasprava da se potkrijepi ono \u0161to je pozitivno. Da se odstrani ono \u0161to je negativno, \u0161to ne valja. Veseli me da je Vatikan uzeo ozbiljno u razmatranje ta dva dokumenta i vjerujem da \u0107e mo\u017eda \u010dak tijekom ove godine oba dokumenta iza\u0107i. Ja se nadam.<\/p>\n

Sama mjesta gdje je Vatikan to (pitanje) smjestio je isto velika poruka. Nauk vjere (kongregacija) i odgoj i obrazovanje. To je, dakle, uboo u sr\u017e, na \u0161to zapravo indirektno konvencija aludira (na ta podru\u010dja).<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> Tako je. Oko \u010dega se ova problematika i vrti. To me veseli zaista jer znam da \u0107e to biti solidno pripremljeno. Posao Crkve je to. Dati odre\u0111eno umirenje. To sam rekao u razgovoru u Otvorenom HTV-a. Pitao je voditelj, ho\u0107e li Crkva izbaciti ove koji dignu ruku (za konvenciju). Ma to je vrijeme pro\u0161lo. Drugi vatikanski koncil je dao jedno drugo usmjerenje. Do Drugog vatikanskog koncila svih 19 koncila je imalo svoju neku mjeru: Ako ne prihvati\u0161 ovu istinu, ako ne prihvati\u0161 ovaj propis \u2013 Anathema Sit. Izba\u010den si. Isklju\u010den si. Uskra\u0107eno ti je. Papa Ivan XXIII. je u\u010dinio ne\u0161to, mo\u017eda je to povijesni lom, koji je mo\u017eda \u010dak za ovo na\u0161e vrijeme i razumljiv i prihvatljiv, a to je, ne\u0107emo vi\u0161e ekskomunicirati i izbacivati. Idemo i dalje sa svojim propisima, sa svojim zakonima, svojim odredbama, ali uvjeravati. Obra\u0107ati. Poticati. Karati. Moliti. To je na\u0161a metoda. Vjerujem da bi sada mnogi na\u0161i katolici htjeli da sada biskup uskrati pri\u010dest onome \u0161to je digao ruku. To nije metoda Drugog vatikanskog koncila. Ali ako je netko uporan, i koristi, e onda ima pravo. Onda ima\u0161 pravo re\u0107i, ‘Gospodine dragi, ja sam te upozorio tri puta, \u010detiri puta, pet puta sam te upozorio, vi\u0161e dosta strpljenja. Molim te imaj u vidu da onda, Nemoj mi u ime kr\u0161\u0107anstva to \u010diniti’. Dakle, ima neka metoda. Ali nije a priori metoda da se ljude tako, rekao bih, osu\u0111uje i izbacuje.<\/p>\n

Rekli ste svojevremeno, ba\u0161 po tom pitanju, da to nije praksa, ali je mogu\u0107e. Jer do nas dolazi kako su to u\u010dinili pojedini biskupi u svojim zemljama, u Poljskoj, SAD-u, u odnosu na tamo\u0161nje politi\u010dare. Primjerice, da su im uskratili pri\u010dest zbog njihovog javnog o\u010ditovanja o legalizaciji poba\u010daja. Dakle, to je ipak mogu\u0107e, ali nije ve\u0107insko raspolo\u017eenje, recimo to tako.<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107: <\/strong>Pa evo ka\u017eem, nas je na neki na\u010din taj model Drugog Vatikanskog koncila druga\u010dije orijentirao. To ne zna\u010di da mi odobravamo zlo. To ne zna\u010di da mi blagoslivljamo, ne daj Bo\u017ee, ne\u0161to \u0161to ne valja. Ali u duhu Godine milosr\u0111a koju smo nedavno imali, da je Crkva Majka i u\u010diteljica. Zaista, ne zna\u010di to skrstiti ruke i ne govoriti. Na\u0161e je opominjati, poticati, zvati, karati, pa ako treba nekad i lupiti. Ali nije metoda prvenstveno lupi pa onda u\u010diti druge po lo\u0161em primjeru.<\/p>\n

Mislim da je \u010dak ovo zahtjevnije u smislu da je, recimo to tako, loptica preba\u010dena na savjest tih ljudi. Mislim da je zaista ovo jedan veliki izazov za savjest tih kr\u0161\u0107ana. Znamo da je umirovljeni papa Benedikt XVI. u Zagrebu govorio upravo pred intelektualcima i politi\u010darima u HNK-u o potrebi, o kvaliteti, o snazi izgradnje savjesti pojedinaca. Dakle, kako oni tretiraju svoje kr\u0161\u0107anstvo i vjeru, ovo je jedan veliki test za njihovu savjest, zar ne?<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107: <\/strong>Tako je. Kad ste to spomenuli, mislim da Benedikt XVI. nije mogao ljep\u0161u temu izabrati za taj susret gdje su bili i politi\u010dari, biznismeni, sporta\u0161i, intelektualci, sve\u0107enici, biskupi, ako smijem tako re\u0107i, krema hrvatskog dru\u0161tva, oni koji odlu\u010duju i postavljaju smjerove u dru\u0161tvu. On nije mogao ljep\u0161u temu odabrati, nego upravo tu. Ba\u0161 proro\u010dka tema. Ali i va\u017ena tema koja nije samo za danas. Nego to je trajna tema. Savjest je ne\u0161to \u0161to je neobi\u010dno va\u017eno i u dru\u0161tvu, i u obitelji, i u Crkvi. Ali savjest ne dolazi sama od sebe. Ona je unutra jedan instrument koji nam je Bog usadio, i nju treba njegovati. Njoj treba pomo\u0107i da raste. Njoj treba pomo\u0107i da bude odgovorna. Da bude svjesna, delikatna, da bude ono najljep\u0161e \u0161to \u010dovjek mo\u017ee imati, to je savjest. Istan\u010dana skroz. Vjerujem kad bismo imali \u0161to vi\u0161e odgojenih savjesti, manje bi bilo rovovskih podjela, manje bi bilo nesposobnosti da \u010dujemo jedan drugoga, manje bi bilo otpisivanja i galame. Savjest je to ne\u0161to. Me\u0111utim, moramo biti isto tako svjesni, mi kao u\u010ditelji vjere ili odgojitelji drugih u vjeri, svjesni smo da je \u010dovjek ranjeno bi\u0107e. I poma\u017eemo \u010dovjeku da raste, da se oslobodi tih rana. \u010covjek je stvoren slobodan, ali vidi\u0161 da \u010desto podlije\u017ee manipulacijama. I treba mu pomo\u0107i da bude slobodan, odva\u017eno slobodan. Da se ne da zarobiti. Ali to mu ne mo\u017ee priroda dati. Mora\u0161 mu pomo\u0107i i odgojem, vjerom, drugim sredstvima koja postoje, da tu svoju slobodu zaista cijeni. A ona je uvijek povezana s odgovorno\u0161\u0107u. Ne mo\u017ee\u0161 biti slobodan bez odgovornosti. Zna\u010di, mi trebamo odgajati ljude. Da budu svjesni svoga dostojanstva. Mora\u0161 raditi na sebi. Mora\u0161 drugome pomo\u0107i da raste. I ta savjest je kao ne\u0161to najljep\u0161e i najva\u017enije u \u017eivotu \u010dovjeka. Ali ona ne\u0107e sama od sebe. Nego mora\u0161 joj pomagati. Pravilima, odredbama, praksom, vjerom, su\u017eivotom. Treba biti kadar \u010duti drugoga. Treba biti kadar u\u0107i u bit stvari. Treba biti kadar isto tako vidjeti \u0161to to nama donosi, pa \u0107emo zajedni\u010dki raspravljati. Ne samo, ‘Vrijedi, jer je moj rekao tamo, jer je iz moje stranke to prihvatio’. Ne. Ovdje mora zaista individualna savjest do\u0107i do izra\u017eaja. I individualno uvjerenje. Evo, tu mislim da nam predstoji veliki napor. Nekada nas neke neva\u017ene stvari blokiraju ili neke pretjerane podjele jo\u0161 vi\u0161e iskompleksiraju, pa stvari ne idu naprijed.<\/p>\n

Savjest na\u0161u poma\u017ee odgajati ba\u0161 i Crkva po smjernicama, pa i u pitanju Istanbulske konvencije, \u0161to je HBK konkretno u\u010dinila putem svoja tri o\u010ditovanja u proteklom vremenu. O\u010de nadbiskupe, taj dar \u010duti drugoga, imali ste prilike potvrditi u nedavnom susretu s na\u0161im premijerom, s predsjednikom hrvatske vlade Andrejem Plenkovi\u0107em. Na njegovu zamolbu ostvaren je Va\u0161 susret u Zadru. Kako je premijeru Plenkovi\u0107u izgledalo \u010duti ponovno poznati stav hrvatskih biskupa, odnosno Katoli\u010dke Crkve o Istanbulskoj konvenciji? Kako je taj razgovor izgledao? <\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107: <\/strong>Nije nikakva tajna. Rekli smo da ne\u0107emo nikakva priop\u0107enja davati. Ali sam rekao, ako me budu pitali, ja \u0107u re\u0107i, do\u0161ao premijer da vidi, tko je taj tko ga ru\u0161i. Jer prije nekoliko dana, iza\u0161ao je \u010dlanak u Nacionalu, kako sam ja taj opasni tip koji ru\u0161i predsjednika, a kardinala detronizira. To su novinarske fantazije. A ja bio ba\u0161 prehla\u0111en, ka\u0161ljem. Pa sam se na\u0161alio, kad ste vidjeli kako sam ubo\u017ean, rekli ste, Nema opasnosti, je li. Bila je tema ba\u0161 o ovoj Interpretativnoj izjavi, ja sam inzistirao malo na tome. Rekao sam, najprije, da je to prikladna stvar u ovom vremenu velike napetosti. Prikladna u smislu da mo\u017eda neke problemati\u010dne stvari mo\u017ee otkloniti. Prikladna je u smislu da je isto tako jedan mali otklon od onoga \u0161to Brisel tra\u017ei. Prikladna je radi toga osobito ono kad ka\u017ee da nije obvezna uvoditi, konvencija ne sadr\u017ei obvezu uvo\u0111enja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka. To je vrlo pozitivno, moram re\u0107i. Ali sam isto tako postavio pitanje, kao \u0161to svaki laik postavlja, ja nisam pravnik, nisam ni parlamentarac, nisam ni \u010dlan Vlade, ‘Ali, koliko to ima pravnu te\u017einu?’. Rekao sam da sam bio u emisiji gdje je jedan od sugovornika rekao, ‘To je jedan obi\u010dan komad papira’. E sad me zanima zaista koliku tu te\u017einu ima. Ako to ima svoju pravnu te\u017einu, i imat \u0107e vjerojatno, onda je to vrijedan potez koji ste u\u010dinili kao Vlada i osobito mi je drago \u0161to se nakon Va\u0161eg interventa, Va\u0161e interpretativne izjave, o\u010ditovalo i Vije\u0107e Europe koje ponavlja sli\u010dnu stvar. A dosad nismo znali za ta njihova tuma\u010denja same Istanbulske konvencije. Ona je bila klasificirana (Izjava Vije\u0107a Europe), ali je zahvaljuju\u0107i upravo mo\u017eda hrvatskom slu\u010daju, deklasificirala se i sad je to javna stvar. Nema samo Hrvatska s tim problem. Ima i Bugarska, Slova\u010dka je otklonila, tra\u017ei neko obja\u0161njenje, tuma\u010denje, neke sporne stvari ne prihva\u0107aju. Dakle, dobro je da je u tom kontekstu Hrvatska, ako smijem re\u0107i, dala svoj pozitivan doprinos.<\/p>\n

U tom kontekstu gledam i te manifestacije koje su se dogodile u Zagrebu (prosvjed protiv Istanbulske konvencije). Makar neki \u017eele tom manifestacijom lupati, ‘Vidi\u0161 ti, Crkva se buni’. Ma nije Crkva. To su ljudi, crkveni ljudi. To su obitelji. To su majke, to su o\u010devi. Kad u obitelji jedno dijete zapla\u010de, pa ne\u0107e mama ostaviti da pla\u010de. Tr\u010dat \u0107e pa \u0107e vidjeti, ‘Za\u0161to pla\u010de\u0161, sine moj?’. Nije ta manifestacija u smislu ru\u0161enja. Vrlo je mirna bila manifestacija, ali je bila: ‘Dajte, objasnite nam. Objasnite nam ovo, \u0161to to zna\u010di? \u0160to zna\u010di usvojiti ovu konvenciju? \u0160to zna\u010di dignuti ruku?’. Dakle, imaju ljudi puno pitanja. I ‘kamo sre\u0107e’ da je ovo po\u010delo lanjske godine, pa da imaju ljudi vremena razgovarati, da se odr\u017ei kakav razgovor, kolokvij, ne samo ova natezanja novinarska. I to mo\u017eda poma\u017ee. Ali to je tek onaj Plivadon. Ali prava je stvar kad se ozbiljni ljudi, intelektualci sastanu, raspravit \u0107emo rodnu ideologiju. Makar, ako je to neka izmi\u0161ljena, bez temelja, neznanstvena stvar, \u0161to \u0107emo o tome raspravljati? Ali \u010dinjenica je da je ona nazo\u010dna. Ona je nazo\u010dna u dru\u0161tvu i u sudstvu, odgoju. Prema tome, ne mo\u017eemo o njoj ne razgovarati, ne raspravljati. Eto o tome smo mi razgovarali. Ja sam zaista svoje rekao. E u tom kontekstu ova izjava, ako bude imala svoju pravnu podlogu, onda ne treba previ\u0161e strahovati.<\/p>\n

Je li premijer rekao izri\u010dito da to ima pravnu te\u017einu i u\u010dinak nad tekstom konvencije?<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> On je to rekao. Ali \u010dujte, daj ti meni neku pravnu sigurnost. Dakle, ja nisam to prihvatio kao zdravo za gotovo. Ali sam prihvatio kao ozbiljnu stvar koja \u0107e i\u0107i zajedno s konvencijom, s ratifikacijom. I kako sam razumio, ona \u0107e biti sastavni dio zakona kojim \u0107e se usvojiti ratifikacija. Ako bude ve\u0107ina prihvatila. Ako to prihvati, onda je to jedna odre\u0111ena za\u0161tita i prikladna ograda.<\/p>\n

Otklanja ovu bojazan o mogu\u0107oj (implementaciji rodne ideologije)?<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> Odre\u0111eni dio bojazni. Ja mislim da, evo tu je zapravo uloga Crkve. I tu smo mi pozvani, kako onaj obi\u010dni vjernik, tako i sve\u0107enik, tako i biskup, u\u010diniti sve da za\u017eive ti (kr\u0161\u0107anski) korijeni najprije u na\u0161em srcu, u na\u0161oj obitelji, u na\u0161em dru\u0161tvu. Mi ne mo\u017eemo o\u010dekivati rast, ako to ne bude raslo. Da raste ekonomija do vrha, da ti ni\u0161ta ne treba, ako nema ove, vjerske dimenzije koja raste, onda je sve to ku\u0107a od karata. Meni je \u017eao da nas ljudi razvla\u010de, da smo mi politi\u010dka organizacija, da mi ru\u0161imo, da mi gradimo. Uglavnom, imaju predrasude o na\u0161oj ulozi. Na\u0161a je uloga pomo\u0107i ljudima da vjerski rastu. Da budu odrasli kr\u0161\u0107ani. Odgovorni kr\u0161\u0107ani. I stra\u0161no se radujem kada sretnem takve. Ali me stra\u0161no boli kada netko u ime kr\u0161\u0107anstva ne\u0161to propovijeda \u0161to, ja se ne bih usudio tako govoriti. Imamo i kr\u0161\u0107ana koji mo\u017eda ne \u010dine dobru reklamu i dobru uslugu kr\u0161\u0107anstvu. Zato nam je jako va\u017eno, odgovorni laikat, odgovorni u\u010ditelji, odgovorni o\u010devi i majke, odgovorni svi koji se smatraju da su kr\u0161\u0107ani. Nama to fali. Nama je to najpotrebnije, kao kruh i voda nam trebaju danas vjernici koji ne samo slu\u0161aju \u0161to se na radiju, televiziji govori, nego sudjeluju i na misi. Slu\u0161aju \u0161to to Crkva tuma\u010di. \u010citaju Rije\u010d Bo\u017eju. Mole se. Mi imamo danas kr\u0161\u0107ane koji se ne mole. Kako mo\u017eemo onda o\u010dekivati da nam dru\u0161tvo progovori kr\u0161\u0107anskim vrednotama, ako je to zakazalo? Imamo kr\u0161\u0107ane koji su daleko od sakramenata. Jedanput se godi\u0161nje ispovijedi, ako se ispovijedi. Ili u pet godina se jedanput ispovijedi. Ho\u0107u re\u0107i, vidite da onda mi ne mo\u017eemo o\u010dekivati, ja kao biskup to ka\u017eem, ne mogu o\u010dekivati bolje dru\u0161tvo u moralnom smislu, mo\u017ee u ekonomskom smislu biti. Ali to nije ono najbitnije. Ekonomija je va\u017ena. Ali nije najva\u017enija. Meni je najva\u017eniji \u010dovjek koji je svjestan svoje vrijednosti i svjestan je dara koji mu Bog daruje preko Crkve, preko sakramenata, preko molitve. I tu moramo jako puno raditi. Tu smo, evo ne\u0107u re\u0107i papinim rje\u010dnikom, da smo zakazali, ali zakazujemo. Nismo dovoljno svjesni te pozitivne uloge koju mo\u017eemo dati dru\u0161tvu na ovaj svoj tipi\u010dan, vjerni\u010dki na\u010din.<\/p>\n

Mo\u017ee li se re\u0107i, O\u010de nadbiskupe, u narodu je prisutan taj stav, da je trenutno ba\u0161 po pitanju ove Istanbulske konvencije do\u0161lo do najve\u0107eg razmimoila\u017eenja izme\u0111u predstavnika hrvatske vlasti i Katoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj, od osamostaljenja na\u0161e dr\u017eave u ovim godinama demokracije?<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> Pa pratio sam od po\u010detka, od stvaranja dr\u017eave te odnose. Ali ne bih mogao uspore\u0111ivati. Bilo je zaista i radosnih, i napetih, nekad i nerazumnih napetosti. Ne znam bih li mogao tako radikalno re\u0107i da je ovo najve\u0107i, ali jest jedno razmimoila\u017eenje koje je uslijedilo radi toga \u0161to smo mi (HBK) jedno u svome priop\u0107enju rekli, kad smo, uz ostalo, obra\u0111ivali i Istanbulsku konvenciju. Mi je nismo odbacili, konvenciju. Rekao sam da smo mi vrlo pozitivno rekli da je dobra stvar da se vodi briga o \u017eenama i obiteljima. Ali smo onda upozorili na neke brojeve koji su problemati\u010dni. A budu\u0107i da je Vlada, nakon \u0161to je rije\u0161ila i\u0107i u usvajanje te konvencije, ipak pripremila tu interpretativnu izjavu, \u010dini se da je ipak oslu\u0161kivala. Oslu\u0161kivala mo\u017eda i narod koji se bunio, pa mo\u017eda \u010dak i na\u0161e prigovore, pa je formulirala onako kako je formulirala. Ne bih rekao da je to takva napetost da se mi ne bismo trebali sastajati, razgovarati, nego dapa\u010de. To je mo\u017eda i poticaj i da se vidimo, da razgovaramo otvoreno, da argumentiramo. Nisam pesimist tako kako ste Vi to formulirali u pitanju. Nisam do\u017eivio to kao neko stra\u0161no razila\u017eenje, ali jest razila\u017eenje na nekom antropolo\u0161kom vidu \u0161to nam se \u010dini da treba to najprije, te brojeve ili o\u010distiti, ili ih ograditi. Evo oni su tom interpretativnom izjavom poku\u0161ali to nekako ograditi. Prema tome, dakle, ne bih rekao da je to razila\u017eenje ‘Zbogom i Adio’, nego mo\u017eda \u010dak po\u010detak nekog dijalo\u0161kog razgovora. A on nam je potreban zaista kao zrak. I dobro je kardinal Bozani\u0107 u uskrsnoj svojoj homiliji upravo tu temu istaknuo, dijalog nam je potreban. Jer je osjetio, kao \u0161to svi osje\u0107amo, da taj rovovski na\u010din komuniciranja ne koristi nikome. A uostalom, i mi kao nositelji nauka Drugog vatikanskog sabora, pozvani smo prvenstveno kao Crkva njegovati dijalog. U tome je sv. Pavao VI. bio egzemplaran. On je \u010dak u svojoj enciklici ‘Ecclesiam suam’ nacrtao krugove toga dijaloga kojeg mora Crkva voditi. I to najprije ka\u017ee, unutar Crkve. Mi nekad, moram to re\u0107i, nismo kadri unutar Crkve dobro dijalogizirati. Pa nam laici s jedne strane, \u017eupnici s druge strane, sve\u0107enici s jedne strane itd. Treba njegovati dijalog unutar (Crkve). Onda ka\u017ee, treba dijalog njegovati s onima koji vjeruju u Krista kao i mi. To \u0107e re\u0107i, ekumenizam s kr\u0161\u0107anima na drugi na\u010din, rekao bi pokojni \u0160agi. S pravoslavcima, protestantima i svima koji Krista priznaju kao Spasitelja i Otkupitelja. Onda tre\u0107e, ka\u017ee papa, trebamo njegovati dijalog s onima koji vjeruju. To su svi oni koji u ne\u0161to vjeruju. I kona\u010dno, treba njegovati dijalog i s onima koji ne vjeruju. Nama drugog puta nema, rekao bi \u0160agi Buni\u0107, pokoj mu du\u0161i, veliki profesor. Dakle, nema drugog puta osim dijaloga. U tom kontekstu, mislim da je sasvim normalno da Crkva i dr\u017eava dijalogiziraju. Uostalom, postoji i komisija radi toga, ba\u0161 da se dijalogizira, da se ne prekidaju neke niti, nego da radimo za op\u0107e dobro. Svaki na svom podru\u010dju, Crkva na svom, dru\u0161tvene stvarnosti, politi\u010dari, ekonomisti na svom podru\u010dju. Ali smo upu\u0107eni jedni na druge i dijalogizirati, razgovarati.<\/p>\n

Ho\u0107e li ovo spomenuto razmimoila\u017eenje izme\u0111u hrvatske vlasti i Katoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj po ovom pitanju, stavu o Istanbulskoj konvenciji, mo\u017eda dovesti do raskida ugovora koji postoje izme\u0111u Svete Stolice i RH? Znamo da ta tema jako \u010desto izlazi na povr\u0161inu jer svako malo netko je i pri\u017eeljkuje i zahtjeva zapravo ona pitanja, koja bi dovela u pitanje postojanje tih ugovora. Pa ovo je jo\u0161 jedna prigoda da o tome neki u javnosti problematiziraju. <\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> Pa imaju pravo problematizirati, imaju pravo pri\u017eeljkivati, imaju pravo i predlagati. Me\u0111utim, ti ugovori su jedna me\u0111unarodna konvencija, ako smijem vratiti se na ovu Istanbulsku, koja onda kad je potpisana, trebaju biti zaista ozbiljni temelji da bi se nju stavilo u pitanje. \u0160to se ti\u010de s na\u0161e strane, sa strane biskupa i Crkve u Hrvatskoj, mi zaista nismo ni\u010dim ucijenjeni. Niti ugovorima, niti pregovorima, niti cijenom onoga\u2026  Mi smo pozvani i u nemogu\u0107im uvjetima i u te\u0161kim uvjetima, kako re\u010de Pavao, bilo to zgodno ili nezgodno, svjedo\u010diti Rije\u010d Bo\u017eju, govoriti ono \u0161to smatramo da je po crkvenom zakonu i propisima i ne bojati se nikoga. U tom kontekstu, ne pla\u0161im se ni takvih prijedloga. Ali ne pla\u0161im se ni prigovora i razgovora. Treba stajati uspravno. A ako smijem tako re\u0107i, nije takva situacija. Sada kad \u0161tujemo Stepinca i o\u010dekujemo njegovo progla\u0161enje svetim, onda imamo uvijek pred o\u010dima jednog hrabrog viteza hrvatskog koji je nama biskupima zaista uzor. I ne pla\u0161imo se nikakvih pote\u0161ko\u0107a, nikakvih izazova, nikakvih problema u tom pogledu. Dapa\u010de. \u017delimo za svoju domovinu, za svoj narod ulo\u017eiti maksimum i poku\u0161ati zajedno s njima dati svoj doprinos u stvaranju bolje sutra\u0161njice i u svakom pogledu dobrog stanja u na\u0161em dru\u0161tvu.  <\/p>\n

Na\u0161alili ste se, O\u010de nadbiskupe, u susretu s hrvatskim premijerom, da je do\u0161ao vidjeti tko ga to ru\u0161i. I isto tako tko to kardinala Bozani\u0107a detronizira. Svi znamo da to nije dobronamjerno, ali takva insinuacija nije niti bezazlena.<\/strong><\/p>\n

Mons. Pulji\u0107:<\/strong> Pa, dobro ste primijetili. Nije to bezazleno i nije bez odre\u0111ene, rekao bih, namjere. Uvijek je bilo ono klasi\u010dno pravilo, ‘Zavadi pa vladaj’. U ovom kontekstu vjerojatno, \u017eele zavaditi mene i  kardinala, a mene i kardinala staviti nasuprot onih koji su zadu\u017eeni u ovom trenutku upravljati dr\u017eavom. To je sigurno jedan od, ne\u0107emo sada tuma\u010diti radi \u010dega. Ali, nama je su\u0111eno, kako sam maloprije rekao u razgovoru, Isusov proces traje. I mi smo u tom procesu, jedanput te osude, drugi put ti prigovaraju, tre\u0107i put si kriv. To je na\u0161\u2026 Mi smo spremni i na takve udarce. Ali ono \u0161to molimo i tra\u017eimo Bo\u017eju pomo\u0107 i za\u0161titu jest, da budemo, kad sam maloprije spomenuo Stepinca, da budemo poput njega svjetlo. Da budemo orijentir. I to lijepo Nijemci imaju u svome rje\u010dniku, kad ka\u017eu, a to je upotrijebio jedanput i papa Benedikt XVI. kad je redio nove biskupe, ka\u017ee, ‘Va\u0161a je du\u017enost biti Lichtkraft i Richtkraft’. Prevedeno, zna\u010di, Va\u0161a je du\u017enost biti u ovome svijetu koji je labav, klimav, pomutljiv, biti onaj pravac. Pravac kojim vjernici znaju da treba i\u0107i. Ne bojati se i biti usmjeravatelj. I drugo, treba biti Lichtkraft. Onaj koji svjetlo donosi, koji tuma\u010di, dakle, snaga svjetla. Imamo jako puno tame u svijetu, tame u na\u0161em dru\u0161tvu, tame u na\u0161im medijima. Stra\u0161no. Ja sam, kad ve\u0107 spominjemo kardinala Bozani\u0107a, ja sam se zgrozio kad sam u jednim novinama pro\u010ditao, da su, bijesni zbog toga \u0161to se on zajedno s biskupima o\u010ditovao u vezi Istanbulske konvencije i rodne ideologije, stavili naslov, rodni lu\u0111aci. Pa zamislite dokle to ide!? Pa to je zaista govor mr\u017enje. Ja ne znam jesu li oni odgovarali za to? Je li itko prigovorio? Je li se kakav komentar javio? Je li itko replicirao? Ali to je stra\u0161no, da novine ili odgovorni urednik, da trpi takve niske udarce. A da ne govorim o onim, tjednima su trajali napadi na \u017deljku Marki\u0107 i to vrlo bezo\u010dni, bezobrazni. Pa barem u ime Istanbulske konvencije su se (njeni) zagovornici trebali javiti za\u0161tititi tu \u017eenu koja je izlo\u017eena takvim (napadima). Nama u medijima zaista nedostaje odgovornosti. I tu su pozvani odgovorni urednici, pozvani su sastavlja\u010di pojedinih \u010dlanaka, pozvani su da daju svoj doprinos odgovornosti. Ovo je bilo stra\u0161no neodgovorno. U tom kontekstu i taj \u010dlanak koji ste spomenuli, shva\u0107am u kontekstu, ne dobre namjere, nego ubaci kost pa neka se oni izme\u0111u sebe glo\u0111u. Ja nisam tako opasan, i vi koji me znate.  Ali ne\u0107u se isto tako dati zapla\u0161iti i ne\u0107u uzmaknuti od principa koji su mi povjereni da ih kao biskup navije\u0161tam i za njih svjedo\u010dim.<\/p>\n

Razgovarala: Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, u razgovoru za emisiju ‘Znakovi vremena’ Hrvatskog katoli\u010dkog radija emitiranoj u srijedu 4. travnja, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27142"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27142"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27142\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27152,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27142\/revisions\/27152"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27142"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27142"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27142"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}