{"id":27138,"date":"2018-04-04T21:48:44","date_gmt":"2018-04-04T20:48:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27138"},"modified":"2018-04-04T21:52:21","modified_gmt":"2018-04-04T20:52:21","slug":"predsjednik-hbk-mons-zelimir-puljic-u-razgovoru-za-hkr-komentirao-niz-okolnosti-u-svezi-istanbulske-konvencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27138","title":{"rendered":"PREDSJEDNIK HBK, mons. \u017dELIMIR PULJI\u0106, U RAZGOVORU ZA HKR KOMENTIRAO NIZ OKOLNOSTI U SVEZI ISTANBULSKE KONVENCIJE"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, u razgovoru za emisiju &#8216;Znakovi vremena&#8217; Hrvatskog katoli\u010dkog radija emitiranoj u srijedu 4. travnja, komentirao je crkvene i dru\u0161tvene okolnosti koje se odvijaju u svezi Istambulske konvencije u Hrvatskoj. O Istanbulskoj konvenciji (IK), s naglaskom na poja\u0161njenje Interpretativne izjave koju Vlada RH uz saborsko glasovanje o njoj prila\u017ee, nadbiskup Pulji\u0107 razgovarao je i na susretu s predsjednikom hrvatske Vlade Andrejem Plenkovi\u0107em. Taj je susret, na zamolbu premijera Plenkovi\u0107a, odr\u017ean u \u010detvrtak 29. o\u017eujka u Salonu Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta &#8216;Zmajevi\u0107&#8217; u Zadru.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Koju pravnu te\u017einu ima interpretativna izjava?<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U razgovoru s premijerom mons. Pulji\u0107 je inzistirao na poja\u0161njenju interpretativne izjave te je rekao kako to mo\u017ee izgledati \u201eprikladna stvar u ovom vremenu velike napetosti\u201c. Prikladna je osobito zbog onoga kad ka\u017ee da konvencija \u201ene sadr\u017ei obvezu uvo\u0111enja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka\u201c. To je vrlo pozitivno.&nbsp; Ali sam postavio pitanje, kao \u0161to svaki laik postavlja, \u201ekoliko to ima pravnu te\u017einu?\u201c zanimao se nadbiskup te je premijeru rekao da je to \u201evrijedan potez ako ima svoju pravnu te\u017einu\u201c. &nbsp;Dobro je \u0161to se nakon interpretativne izjave hrvatske Vlade o\u010ditovalo i Vije\u0107e Europe koje ponavlja sli\u010dne stvari. Dosad tuma\u010denje Istanbulske konvencije od strane Vije\u0107a Europe nije bilo deklasificirano. \u201eZahvaljuju\u0107i upravo mo\u017eda hrvatskom slu\u010daju, deklasificirala se i sad je to javna stvar. Nema samo Hrvatska s tim problem. Ima i Bugarska, Slova\u010dka je otklonila, tra\u017ei neko obja\u0161njenje, tuma\u010denje, neke sporne stvari ne prihva\u0107aju. Dakle, dobro je da je u tom kontekstu Hrvatska, ako smijem re\u0107i, dala svoj pozitivan doprinos\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Komentiraju\u0107i prosvjed protiv IK u Zagrebu, nadbiskup je rekao da to nije organizirala Crkva. \u201eTo su ljudi koji idu u Crkvu, obitelji, majke i o\u010devi. Kad u obitelji jedno dijete zapla\u010de, pa ne\u0107e mama ostaviti da pla\u010de. Tr\u010dat \u0107e pa \u0107e vidjeti, &#8216;Za\u0161to pla\u010de\u0161, sine moj?&#8217;. Nije ta manifestacija u smislu ru\u0161enja. Bila je vrlo mirna manifestacija koja je tra\u017eila: \u201eDajte, objasnite nam. \u0160to to zna\u010di? \u0160to zna\u010di usvojiti ovu konvenciju? \u0160to zna\u010di dignuti ruku? Ljudi imaju puno pitanja\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, smatraju\u0107i potrebnim da se sastanu ozbiljni ljudi, intelektualci i rasprave o rodnoj ideologiji. \u201eMakar, ako je to neka izmi\u0161ljena, bez temelja, neznanstvena stvar, \u0161to \u0107emo o tome raspravljati? Ali \u010dinjenica je da je ona nazo\u010dna. Ona je nazo\u010dna u dru\u0161tvu, u sudstvu i odgoju. Prema tome, ne mo\u017eemo o njoj ne razgovarati, ne raspravljati\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Na pitanje novinarke je li premijer izri\u010dito rekao da interpretativna izjava ima pravnu te\u017einu i u\u010dinak nad tekstom konvencije, nadbiskup je rekao da je premijer Plenkovi\u0107 to rekao. \u201eAli, daj ti meni neku pravnu sigurnost. Dakle, ja nisam to prihvatio zdravo za gotovo. Ali sam prihvatio kao ozbiljnu stvar koja \u0107e i\u0107i zajedno s konvencijom, s ratifikacijom. I kako sam razumio, ona \u0107e biti sastavni dio zakona kojim \u0107e se usvojiti ratifikacija. Ako bude ve\u0107ina prihvatila. Ako to prihvati, onda je to jedna odre\u0111ena za\u0161tita i ograda koja mo\u017eda otklanja odre\u0111eni dio bojazni\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107. &nbsp;&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Dvozna\u010dnost terminologije &#8211; razlog da Istanbulska konvencija nije usvojena jednoglasno<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Istaknuv\u0161i misao pape Franje o potrebi izgradnje Europe koja brani i \u0161titi \u010dovjeka, nadbiskup je rekao da bi volio kad bi parlamentarci Europe toga bili svjesni. \u201eSvijet gleda u Europu. Svijet ne\u0161to o\u010dekuje od Europe. Velika je odgovornost u rukama onih koji odlu\u010duju o sudbini na\u0161ih zemalja i na\u0161ih naroda\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107. Drago mu je \u0161to u hrvatskom zakonodavstvu ve\u0107 postoji 48 mjera za\u0161tite \u017eena i suzbijanja obiteljskog nasilja, kakve se spominju i u IK. Za\u0161to onda ratificirati konvenciju, ako mjere ve\u0107 postoje? \u201e\u010cini mi se da je u pozadini ne\u0161to \u0161to je logika stvari kada u\u0111e\u0161 s nekim u savez. Europska unija je savez u koji se ne ulazi osvajanjem ni prisilom, nego dragovoljnim ulaskom. Ako ho\u0107e\u0161, ho\u0107e\u0161. Ali kad u\u0111e\u0161 unutra, imamo neka zajedni\u010dka pravila i moramo igrati zajedni\u010dki. Kad se usvaja neki op\u0107i zakon, kao \u0161to je ova konvencija &#8211; ima dodu\u0161e u samoj konvenciji i paragraf, ne mora\u0161 ti to \u010dak prihvatiti. Nisi prisiljen. Ali je neobi\u010dno ako svi prihvate, a ti ne prihva\u0107a\u0161. U tom kontekstu, mislim da je Hrvatska tome pristupila, ne pod prisilom, nego vi\u0161e pod nekim protokolom, ako smo unutra. Kad se donose zakoni, pozvan si dati svoj doprinos. Onda \u010dlanovi parlamenta di\u017eu ruke, ve\u0107ina usvaja. Istina, treba re\u0107i, Istambulska konvencija nije bila jednoglasno usvojena\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nadbiskup je podsjetio i kako je vatikanski promatra\u010d rekao da bi se za na\u010delno dobru stvar, za\u0161titu \u017eena od nasilja, o\u010dekivalo da je jednoglasno usvojena. No razlogom te podijeljenosti u glasovanju o konvenciji u Europskom parlamentu smatra dvozna\u010dnost termina koji upu\u0107uju na rodnu ideologiju. \u201eTo zna\u010di da se name\u0107e ne\u0161to \u0161to nije prihvatljivo nekim kulturama i nekim dr\u017eavama. Zato su se neke dr\u017eave distancirale. Neke jo\u0161 nisu usvojile, neke dvoume. Na\u0161a je Vlada u tom kontekstu izdala Interpretativnu izjavu koja mo\u017eda poku\u0161ava i ljudima u Briselu re\u0107i: &#8216;Ovo ba\u0161 ne dolazi na plodno tlo kod na\u0161ih ljudi. Ovo \u0107e imati, kao \u0161to i ima, posljedice&#8217;\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107. Preporu\u010da da pravnici ka\u017eu koliku te\u017einu ima interpretativna izjava. Smatra pozitivnim da se u izjavi otvoreno ka\u017ee da RH smatra da odredbe konvencije ne sadr\u017ee obvezu uvo\u0111enja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka. Nadbiskup isti\u010de da je \u010detiri dana nakon Vladine objave izjave 20. o\u017eujka 2018. g., isto objavilo i Vije\u0107e Europe u kojem ponavlja sli\u010dne stavke. Vije\u0107e Europe ka\u017ee da dr\u017eave nisu obvezene provoditi tu ideologiju niti je uvoditi u svoj sustav formulacijom: &#8216;Istanbulska konvencija ne podrazumijeva obvezu pravnog prepoznavanja tre\u0107eg spola ili osiguravanja pravnog prepoznavanja istospolnih brakova. Nema obveze da dr\u017eave moraju uklju\u010diti u formalno obrazovanje kurikularno edukativne materijale koji se specifi\u010dno odnose na homoseksualnost i transrodnost&#8217;. \u201eTo je tuma\u010denje do\u0161lo iz Bruxellessa. Mi nismo imali tu informaciju. Ta informacija na neki na\u010din obja\u0161njava, da dr\u017eava, iako ratificira, nije obvezna to uvoditi u obrazovni sustav i u pravni sustav. U tom kontekstu mislim da je dobro da je hrvatska vlada izdala tu interpretativnu izjavu, jer je to onda vjerojatno natjeralo i ove u Briselu da objave svoje tuma\u010denje. Mo\u017ee to biti i umirivanje situacije. Ali ako je to tako pravno, mo\u017ee imati svoju te\u017einu. Onda bismo bili sigurni da nitko nema pravo nametati rodnu ideologiju u na\u0161 obrazovni ili u na\u0161 pravni sustav\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Papa Franjo osamnaest puta javno se izjasnio protiv rodne ideologije<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Predsjednik HBK je komentirao i pripremu dokumenata o rodnoj ideologiji koje \u0107e izdati Sveta Stolica. Kriti\u010dki se osvrnuo na intervente u medijima u kojima se govorilo da i papa Franjo podr\u017eava rodnu teoriju. \u201ePapa Franjo, na\u017ealost, \u010desto biva kori\u0161ten ili zloupotrijebljen. Kategori\u010dki bih rekao \u0161to se ti\u010de rodne ideologije &#8211; nitko tako plasti\u010dno, nitko tako jasno i nitko tako bez imalo uvijanja i rukavica, nije govorio kao papa Franjo. Osamnaest puta u pet godina. Zadnji put ove godine u sije\u010dnju, kad je imao susret s diplomatima. A uglavnom se vrti oko jedne re\u010denice koja je lako pamtljiva i koju je papa Franjo izgovorio na nekoliko mjesta. Predzadnji put u Poljskoj kad je imao susret s biskupima, pa je isto upozorio da se na\u017ealost \u0161iri ideolo\u0161ka kolonizacija. Dakle, papa Franjo ka\u017ee: \u201eRodna ideologija je ideolo\u0161ka kolonizacija\u201c. Zaista mi je \u017eao da se ovih dana manipuliralo i sa Svetom Stolicom i s papom\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107. &nbsp;Demantirao je i da je Sveta Stolica sudjelovala u sastavljanju Istanbulske konvencije. \u201eSveta Stolica je sudjelovala na na\u010din \u0161to se kriti\u010dki osvrtala. Promatra\u010d Svete Stolice je pozdravio da se takvo ne\u0161to priprema, ali je upozorio na \u010detiri, pet brojeva, gdje treba razjasniti pojmove. Ovi to nisu uzeli u obzir i ostalo je i onako kako je izglasano. Jo\u0161 uvijek ima nejasnih pojmova koje zaista treba definirati. U tom kontekstu sudjeluje Sveta Stolica. Sveta Stolica ne sudjeluje kao aktivni \u010dlan. Sveta Stolica je samo promatra\u010d, u europskom parlamentu i kod Ujedinjenih naroda. Ne \u017eeli biti unutra, ali ima pravo biti sa strane, promatrati, sudjelovati diskusijom, svojim prilozima, kritikama, opservacijom.&nbsp; U tom kontekstu, Sveta Stolica je zaista dala svoj doprinos i Istanbulskoj konvenciji u smislu kriti\u010dke opservacije, koja na\u017ealost nije uzeta u obzir\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107, izraziv\u0161i zadovoljstvo \u0161to Sveta Stolica priprema \u201edokument koji \u0107e se vjerojatno ticati direktno konvencije, ali ne samo nje nego uop\u0107e obrazovanja. A drugi \u0107e objaviti Kongregacija za nauk vjere, ti\u010de se antropologije\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Nedostaje znanstveni pristup Istanbulskoj konvenciji i rodnoj ideologiji<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nadbiskup nagla\u0161ava da nedostaje znanstveni pristup kad se radi o Istanbulskoj konvenciji. Poti\u010de da se i u Hrvatskoj organiziraju znanstveni simpozij, okrugli stolovi, gdje bi znanstvenici, pravnici dali svoj prilog. Nadbiskup je komentirao i stavove nekih katolika koji smatraju da bi se zastupnicima koji izglasaju konvenciju trebalo uskratiti pri\u010dest jer je u suprotnosti s crkvenim naukom. \u201eDrugi Vatikanski koncil je dao drugo usmjerenje. Do Drugog vatikanskog koncila, svih 19 koncila je imalo mjeru: ako ne prihvati\u0161 ovu istinu, ako ne prihvati\u0161 ovaj propis \u2013 Anathema Sit. Izba\u010den si. Isklju\u010den si. Uskra\u0107eno ti je. Papa Ivan XXIII. je u\u010dinio ne\u0161to, mo\u017eda je to povijesni lom, \u010dak za na\u0161e vrijeme razumljiv i prihvatljiv, a to je: ne\u0107emo vi\u0161e ekskomunicirati i izbacivati. Idemo i dalje sa svojim propisima, sa svojim zakonima, svojim odredbama, ali uvjeravati. Obra\u0107ati. Poticati. Karati. Moliti. To je sada\u0161nja metoda. Vjerujem da bi sada mnogi katolici htjeli da sada biskup uskrati pri\u010dest onome \u0161to je digao ruku. To nije preporuka Drugog Vatikanskog sabora. Ali ako je netko uporan, i ustraje tvrdoglavo uz krivi nauk, onda se ima pravo re\u0107i: Gospodine, ja sam te upozorio tri, \u010detiri puta, pet puta sam te upozorio; dosta strpljenja. Molim te, nemoj u ime kr\u0161\u0107anstva to \u010diniti. Dakle, postoji neka metoda. Ali nije a priori metoda da se ljude tako osu\u0111uje i izbacuje\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da to ne zna\u010di da biskupi odobravaju zlo ili blagoslivljaju ne\u0161to \u0161to ne valja. \u201eAli u duhu Godine milosr\u0111a koju smo nedavno imali, Crkva je Majka i u\u010diteljica. Zaista to ne zna\u010di skrstiti ruke i ne govoriti. Na\u0161e je opominjati, poticati, zvati, karati, pa ako treba nekad i lupiti. Ali nije metoda prvenstveno lupi pa onda u\u010diti druge na temelju lo\u0161ih primjera\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Odgojena savjest &#8211; orijentir ljudskoga pona\u0161anja<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U tom smislu, u razgovoru je istaknut zna\u010daj savjesti svakog pojedinca, o \u010demu je za svog pohoda Zagrebu, u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu, pred javnim i dru\u0161tvenim djelatnicima govorio sada umirovljeni papa Benedikt XVI. Savjest je jako va\u017ena u dru\u0161tvu, obitelji i Crkvi. To je instrument koji je \u010dovjeku Bog usadio. Treba savjest njegovati, pomo\u0107i joj da raste i bude odgovorna. \u201eVjerujem kad bismo imali \u0161to vi\u0161e odgojenih savjesti, manje bi bilo rovovskih podjela, manje bi bilo nesposobnosti da \u010dujemo jedan drugoga, manje bi bilo otpisivanja i galame. Savjesti mora\u0161 pomagati pravilima, odredbama, praksom, vjerom, su\u017eivotom. Treba biti kadar \u010duti drugoga. Treba biti kadar u\u0107i u bit stvari. Treba biti kadar vidjeti \u0161to to nama donosi, pa \u0107emo zajedni\u010dki raspravljati. Ne samo da vrijedi, jer je moj tamo rekao, jer je iz moje stranke to prihvatio. Ovdje mora zaista individualna savjest do\u0107i do izra\u017eaja, kao i individualno uvjerenje. Tu mislim da nam predstoji veliki napor. Nekada nas neke neva\u017ene stvari blokiraju i vode u pretjerane podjele, pa stvari ne idu naprijed\u201c upozorio je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Predsjednik HBK je komentirao smatra li da je zbog Istanbulske konvencije do\u0161lo do najve\u0107eg razmimoila\u017eenja izme\u0111u predstavnika hrvatske vlasti i Katoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj, od osamostaljenja na\u0161e dr\u017eave. \u201eNe znam bi li se moglo tako radikalno re\u0107i da je ovo najve\u0107e, ali jest razmimoila\u017eenje koje je uslijedilo radi onoga \u0161to smo mi (HBK) u svome priop\u0107enju rekli, kad smo, uz ostalo, obra\u0111ivali i Istanbulsku konvenciju. Rekli smo da je dobra stvar da se vodi briga o \u017eenama i obiteljima. Ali smo upozorili na neke brojeve koji su problemati\u010dni. A budu\u0107i da je Vlada, nakon \u0161to je rije\u0161ila i\u0107i u usvajanje te konvencije, ipak pripremila tu interpretativnu izjavu, \u010dini se da je ipak oslu\u0161kivala. Oslu\u0161kivala mo\u017eda narod koji se bunio, mo\u017eda \u010dak i na\u0161e prigovore, pa je formulirala onako kako je formulirala. Ne bih rekao da je to takva napetost da se mi ne bismo trebali sastajati, razgovarati, nego dapa\u010de. To je mo\u017eda i poticaj i da se vidimo, da razgovaramo otvoreno, da argumentiramo. Nisam pesimist tako kako ste vi to formulirali u pitanju. Nisam do\u017eivio to kao neko stra\u0161no razila\u017eenje. Ali jest razila\u017eenje u antropolo\u0161kom vidu, \u0161to nam se \u010dini da treba neke brojeve o\u010distiti, ili se od njih ograditi. Oni su tom interpretativnom izjavom poku\u0161ali to nekako ograditi. Ne bih rekao da je to razila\u017eenje &#8216;Zbogom i Adio&#8217;, nego mo\u017eda po\u010detak nekog dijalo\u0161kog razgovora. A on nam je potreban zaista kao zrak\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107, podsjetiv\u0161i da je to dobro poru\u010dio i kardinal Josip Bozani\u0107 u svojoj uskrsnoj homiliji. \u201eJer je osjetio, kao \u0161to svi osje\u0107amo, da taj rovovski na\u010din komuniciranja ne koristi nikome. Uostalom, i mi kao nositelji nauka Drugog vatikanskog sabora, pozvani smo prvenstveno kao Crkva njegovati dijalog\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Isti\u010de da su Crkva, dru\u0161tvene stvarnosti, politi\u010dari, ekonomisti upu\u0107eni jedni na druge i trebaju razgovarati.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>Ho\u0107e li spor oko Konvencije dovesti u pitanje ugovore sa Svetom Stolicom? <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Upitan mo\u017ee li razmimoila\u017eenje izme\u0111u hrvatske vlasti i Katoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj zbog stava o Istanbulskoj konvenciji dovesti do raskida ugovora izme\u0111u Svete Stolice i RH, jer to \u010desto neki pri\u017eeljkuju i problematiziraju, mons. Pulji\u0107 je odgovorio: \u201eImaju pravo problematizirati, imaju pravo pri\u017eeljkivati, imaju pravo i predlagati. Me\u0111utim, ti ugovori su jedna me\u0111unarodna konvencija, koja kad je potpisana, trebaju biti zaista ozbiljni temelji da bi se njih stavilo u pitanje. \u0160to se ti\u010de biskupa i Crkve u Hrvatskoj, mi zaista nismo ni\u010dim ucijenjeni. Niti ugovorima, niti pregovorima. Mi smo pozvani i u nemogu\u0107im i u te\u0161kim uvjetima, kako re\u010de Pavao, bilo to zgodno ili nezgodno, svjedo\u010diti rije\u010d Bo\u017eju, govoriti ono \u0161to smatramo da je po crkvenom zakonu i propisima i ne bojati se nikoga. U tom kontekstu, ne pla\u0161im se ni takvih prijedloga. Ali ne pla\u0161im se ni prigovora i razgovora. Treba stajati uspravno. Sada kada \u0161tujemo Stepinca i o\u010dekujemo njegovo progla\u0161enje svetim, imamo uvijek pred o\u010dima hrabrog hrvatskog viteza koji je nama biskupima zaista uzor. I ne pla\u0161imo se nikakvih pote\u0161ko\u0107a, nikakvih izazova, nikakvih problema u tom pogledu. Dapa\u010de. \u017delimo ulo\u017eiti maksimum za svoju domovinu, za svoj narod i poku\u0161ati zajedno s odgovornima u dru\u0161tvu dati svoj doprinos u stvaranju bolje sutra\u0161njice i dobrog stanja u na\u0161em dru\u0161tvu u svakom pogledu\u201c. &nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Nadbiskup je komentirao i tekst objavljen u tjedniku Nacional, naslovljen da mons. Pulji\u0107 osobno ru\u0161i hrvatskog premijera i detronizira kardinala Bozani\u0107a. Smatra da to nije bezazleno i bez odre\u0111ene namjere. \u201eUvijek je bilo klasi\u010dno pravilo, Zavadi pa vladaj. U ovom kontekstu vjerojatno, \u017eele zavaditi mene i kardinala, a mene i kardinala staviti nasuprot onih koji su zadu\u017eeni u ovom trenutku upravljati dr\u017eavom. Isusov proces traje. I mi smo u tom procesu. Jedanput te osude, drugi put ti prigovaraju, tre\u0107i put si kriv. Mi smo spremni i na takve udarce. Ali ono \u0161to molimo i tra\u017eimo Bo\u017eju pomo\u0107 i za\u0161titu kako bismo bili svjetlo poput Stepinca. Da budemo orijentir\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>\u201eNe\u0107u se dati zapla\u0161iti i uzmaknuti od principa\u201c<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Pozivaju\u0107i se na jedno obra\u0107anje pape Benedikta XVI. kad je biskupima rekao da je du\u017enost biskupa biti Lichtkraft i Richtkraft, nadbiskup je rekao da je du\u017enost biskupa u ovome svijetu koji je labav, klimav, pomutljiv, biti pravac kojim vjernici trebaju i\u0107i. \u201eNe bojati se i biti usmjeravatelj (Richtkraft). I drugo, treba biti onaj koji tuma\u010di, svjetlo i snaga svjetla (Lichtkraft). Jako je puno tame u svijetu, u na\u0161em dru\u0161tvu, u na\u0161im medijima. Stra\u0161no je, upozorava mons. Pulji\u0107, naglasiv\u0161i da je bio zgro\u017een kako su jedne novine donijele nekoliko slika skupa s kardinalom Bozani\u0107em s naslovom \u201eRod lu\u0111aka\u201c. \u201eZamislite dokle to ide. Pa to je zaista govor mr\u017enje. Ja ne znam je li netko za to odgovarao? Je li itko prigovorio ili replicirao? Ali to je stra\u0161no, da novine ili odgovorni urednik trpi takve niske udarce\u201c upozorio je mons. Pulji\u0107. Spomenuo je i vi\u0161etjedne \u201ebezo\u010dne i bezobrazne\u201c napade na \u017deljku Marki\u0107. \u201eBarem su zagovornici Istanbulske konvencije trebali intervenirati i tra\u017eiti za\u0161titu \u017eene koja je bila izlo\u017eena takvim napadima. U na\u0161im medijima, na\u017ealost, nedostaje odgovornosti. I tu su pozvani urednici, sastavlja\u010di \u010dlanaka, da daju svoj odgovoran doprinos. Ovo je bilo stra\u0161no neodgovorno. U tom kontekstu i \u010dlanak u Nacionalu ne shva\u0107am u kontekstu dobrih namjera, nego: Ubaci kost pa neka se oni izme\u0111u sebe glo\u0111u. Ja nisam tako opasan. Ali isto tako, ne\u0107u se dati zapla\u0161iti i ne\u0107u uzmaknuti od principa koji su mi povjereni da ih kao biskup navije\u0161tam i za njih svjedo\u010dim\u201c zaklju\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107 u razgovoru za emisiju &#8216;Znakovi vremena&#8217; Hrvatskog katoli\u010dkog radija.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, u razgovoru za emisiju &#8216;Znakovi vremena&#8217; Hrvatskog katoli\u010dkog radija emitiranoj u srijedu 4. travnja, <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=27138\" title=\"PREDSJEDNIK HBK, mons. \u017dELIMIR PULJI\u0106, U RAZGOVORU ZA HKR KOMENTIRAO NIZ OKOLNOSTI U SVEZI ISTANBULSKE KONVENCIJE\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27138"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27138"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27138\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27141,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27138\/revisions\/27141"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27138"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27138"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27138"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}