{"id":26827,"date":"2018-03-23T13:31:35","date_gmt":"2018-03-23T12:31:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26827"},"modified":"2018-03-26T13:49:55","modified_gmt":"2018-03-26T12:49:55","slug":"zadar-jeziva-i-slatka-smrt-izlaganje-dr-fra-ante-vuckovica-na-sveucilistu-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26827","title":{"rendered":"ZADAR: ‘JEZIVA I SLATKA SMRT’ \u2013 IZLAGANJE DR. FRA ANTE VU\u010cKOVI\u0106A na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>‘Jeziva i slatka smrt’ prigodna je tema u korizmenom vremenu a ususret Velikom tjednu, o kojoj je pred studentima izlagao dr. fra Ante Vu\u010dkovi\u0107 na Odjelu za filozofiju na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru u \u010detvrtak 22. o\u017eujka. Dr. Vu\u010dkovi\u0107 je pojasnio okvir tuma\u010denja smrti izme\u0111u dvije krajnosti \u2013 da je jeziva, da je se bojimo i da imamo pravo na smrt koja se naziva slatka. \u201eSmrt je puno puta promijenila svoje lice u tuma\u010denju. Iako se govorilo da smrt sve \u010dini jednakima: bogate, siroma\u0161ne, roba, slobodnoga, trgovca, kralja, da se smrt ne mo\u017ee podmititi ni produ\u017eiti, smrt je ipak razli\u010dita i ima svoju povijest. Po\u010deli smo sa strahom od smrti i mislimo da imamo pravo na slatku smrt. Smrt dobro oslikava shva\u0107anje nas samih i smisla \u017eivota\u201c rekao je dr. Vu\u010dkovi\u0107, podsjetiv\u0161i da se sve u \u017eivotu \u0161to treba imati snagu, mjeri sa smr\u0107u: prijateljstvo (u antici), prava ljubav, ako mogu obe\u0107ati ljubav do smrti (Ljubav je jaka kao smrt \u2013 Pjesma nad pjesmama). Fenomenolo\u0161ki, smrt ni\u0161ta ne ka\u017ee. Ona je nijema, \u0161uti, ni\u0161ta ne govori. Ne dopu\u0161ta da imamo vlast nad njom, ona je granica koju poku\u0161avamo probiti.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201e\u017divimo u svijetu u kojem se balansira postojanje straha od smrti i privla\u010dnost smrti. Strahovi koje smrt izaziva su od nestanka, je li mogu\u0107e da od mene ni\u0161ta ne\u0107e ostati, strah od ni\u0161tavnosti, da smrt sve u\u010dini moralno nevrijednim \u2013 strah da iza mene ostane lo\u0161a moralna slika o meni. Zato neki ljudi odu su smrt, jer im je te\u0161ko izdr\u017eati moralnu bezvrijednost. Postoji i strah od krivnje, to se vidi u slu\u010daju samoubojstva. U smrt netko ide zbog suda i osude dru\u0161tva, osje\u0107aja da bi mogao biti odba\u010den, da \u0107e ga povijest osuditi\u201c rekao je predava\u010d. Motivi povezani uz drugi pol, privla\u010dnost smrti, razmi\u0161ljanja su poput: kona\u010dno \u0107u na\u0107i mir, zavr\u0161iti sukob kojeg ne mogu nositi, smrt kao razrje\u0161enje svih nesporazuma osobe, bijeg od krivnje, smrt kao odlazak duboki san. Npr. Sokrat pretpostavlja da bi san bez bu\u0111enja bio dobitak.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eDok netko govori o smrti kao snu, jo\u0161 uvijek smo u ideji o \u017eivotu. Mo\u017eda ne mo\u017eemo misliti smrt kao ni\u0161tavilo. Kao da smrt izmi\u010de i kad joj se ho\u0107emo do kraja otvoriti. Tema smrti Sokratu u zatvoru i obrani, otklanja prijetnju u pribli\u017eavanju smrti\u201c rekao je dr. Vu\u010dkovi\u0107. \u201eDanas je po\u017eeljna smrt naravna smrt, shva\u0107ena na predlo\u0161ku evolucije. Ro\u0111en, \u017eivi zdravo i ugasi se. Mirno ga\u0161enje nakon ispunjenog \u017eivota. Ali, \u0161to je to ispunjen \u017eivot i mirno ga\u0161enje\u201c upitao je predava\u010d, istaknuv\u0161i da bi po\u017eeljna smrt bila u krugu obitelji, ljudi koji te vole i po\u0161tuju. \u201eRealno, to je iluzija. Realno, \u017eivimo u svijetu gdje se ne umire u ku\u0107ama, nego u bolnicama, stara\u010dkim domovima i hospicijima. Nekad je to \u0161to tamo do\u017eive, horor za te ljude\u201c rekao je dr. Vu\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eDoga\u0111aju se pomaci u naglasku kad je rije\u010d o smrti. Prije stotinjak godina jedna od najve\u0107ih ugroza bila je od nagle i nepripravne smrti, da se osoba nije pripremila, pokajala, ispovjedila. Taj strah je nestao. Ljudi se vi\u0161e pitaju, ima li i\u0161ta iza smrti. Pitanja o smislu \u017eivota koja su bila povezivana s vjerom u zagrobni \u017eivot sada se razdvajaju. Pitanje \u0161to je \u017eivot i koliko vrijedi, najvi\u0161e odgovora crpilo je iz religiozne sfere. Danas to vi\u0161e nije tako\u201c rekao je dr. Vu\u010dkovi\u0107, dodav\u0161i da sada dominiraju izvori holivudske vizije, mo\u0107i i polo\u017eaja. Istaknuo je i da je u Katoli\u010dkoj Crkvi promijenjena molitva. Prije je glasila, ‘Od nagle i nepripravne smrti, oslobodi nas, Gospodine’, a sada glasi ‘Od smrti vje\u010dne, oslobodi nas, Gospodine’.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eNagla i nepripravna smrt ti\u010de se ovozemaljskog \u017eivota, a vje\u010dna smrt prebacuje naglasak na onu, drugu stranu. Nagla smrt je po\u017eeljna i bezbolna. Na Zapadu je u\u0161lo u krv \u010dovjeka da o\u010dekujemo bezbolnu smrt. Realnost postaje strah od bolnog umiranja, patnje, poni\u017eavaju\u0107e ovisnosti o pomo\u0107i drugoga. Ljudi ka\u017eu, ‘Najte\u017ee bi mi bilo ako bih pao u druge ruke’. Ljudima je te\u0161ko tra\u017eiti pomo\u0107 drugih. U individualisti\u010dkom dru\u0161tvu \u010dovjek ho\u0107e svoju neovisnost, sa\u010duvati svoju volju. \u010covjeku nije privla\u010dna patnja, osamljenost, umiranje, ovisnost. Nikad nije bilo toliko pomo\u0107i za ubla\u017eiti bol, kao danas. Bol nije po\u017eeljna\u201c rekao je dr. Vu\u010dkovi\u0107. Podsjetio je kako je u anti\u010dkim tekstovima opisivano kako se ophoditi s boli, koliko vremena treba da se nau\u010di podnijeti bol, kako se misaono pripremiti da \u0107e do\u0107i bol, ho\u0107e li biti velika ili mala. Danas se opet treba u\u010diti toj tehnici, rekao je predava\u010d.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Vu\u010dkovi\u0107 je govorio i reakcijama na smrt, na na\u010din da osjetimo bol zbog gubitka voljene osobe. Ljudi se boje iznenadnog gubitka, a nekad se i ne pojavi patnja, ne osjeti se bol prema nekom preminulom. Mislili su da \u0107e se pojaviti, ali nije. Jezovita je smrt mladih ljudi, zbog gladi, \u017ee\u0111i, umiranje u mukama. Te\u0161ko nam je podnijeti mu\u010denje ljudi, a povijest je puna toga.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Na\u0161 svijet se susre\u0107e i s bezbolnom smrti. To se vezalo uz kvalitetu \u017eivota. \u201eAko smo prije mislili da je najva\u017eniji smisao \u017eivota, danas je va\u017ena kvaliteta \u017eivota. Smisao postaje kvaliteta \u017eivota. No, ono \u0161to ima kvalitetu, mo\u017ee se izgubiti. Zna\u010di, kvalitetan \u017eivot je onaj koji nema patnje. Ho\u0107emo otkloniti, udaljiti patnju. To je jedan od argumenata za eutanaziju. Ako ne mo\u017eemo otkloniti patnju, uklonimo patnika. U podlozi toga je \u017eelja da nema patnje, sentimentalnost, su\u0107ut za patnika\u201c rekao je predava\u010d. A \u0161to u\u010diniti kad ne mo\u017eemo ukloniti patnju, a ona traje dok traje \u017eivot.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eSentimentalnost mijenja shva\u0107anje mene samoga i drugoga. Onaj tko pati i treba pomo\u0107 drugoga, sebe do\u017eivljava teretom. Javlja se ideja, nije li moja du\u017enost da se maknem da drugome bude lak\u0161e, jer im stvaram veliku patnju. Po\u010dinjem to osje\u0107ati kao obvezu. Iznutra osje\u0107am krivnju \u0161to sam jo\u0161 uvijek tu, da sam teret. Za\u0161to sam tu, ako stvaram drugome patnju? Suvi\u0161an sam. Stav sentimentalnosti, su\u0107uti prema drugome, eutanaziju pretvara u du\u017enost, ne mogu\u0107nost. To postaje obveza\u201c rekao je dr. Vu\u010dkovi\u0107, nazivaju\u0107i to ideologijom nepodno\u0161enja patnje, \u017eivot u kojem patnja nema smisla. \u201eNekada na Zapadu, patnja nikad nije bila prepreka smislu. Sada se pak pojavljuje da patnja nema smisla, da je treba izbje\u0107i. Zato je va\u017eno otvoriti diskurs kako je va\u017eno umjesto o kvaliteti \u017eivota, govoriti o dostojanstvu \u017eivota. Ljudsko dostojanstvo je nedodirljivo, ali sentimentalnost je u stanju okupirati dostojanstvo. Tako dostojanstvo patnje postaje argument za slatku smrt\u201c istaknuo je predava\u010d.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je spomenuo i iskustva tik do smrti, opisana u brojnoj literaturi. \u0160to god osoba misli o nekom iskustvu, ono je realno kod tih ljudi, rekao je dr. Vu\u010dkovi\u0107. Govorio je i kako dolazi do spoja tehnike, \u017eivota i informatike, \u0161to dovodi do utopije zemaljske besmrtnosti, \u010demu doprinosi i umjetna inteligencija.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Naglasio je i kako je smrt sveprisutna, a ipak realna smrt postaje sve manje prisutna. Paradoks je da u virtualnom svijetu ima puno smrti, u kompjuterskim igrama smrt se prikazuje na svakom koraku, a realnu smrt ne do\u017eivljavamo, bje\u017eimo od nje. \u201eSmrt sve \u010dini ozbiljnim. Realna smrt nas dotakne. Iskustvo smrti koje imamo je smrt drugoga. Onda je na\u0161 \u017eivot tako\u0111er dodirnut, pogo\u0111en, kad do\u017eivimo smrt drugoga. Smrt sve \u010dini ozbiljnim. Nemogu\u0107e je ismijavati se pred smr\u0107u, izrugati se drugome. To rijetko tko \u010dini\u201c rekao je dr. Vu\u010dkovi\u0107. Naglasiv\u0161i da smo smrtni otkad smo ro\u0111eni, potaknuo je da prihvatimo svoju kona\u010dnost i smrtnost, kako bismo \u017eivjeli autenti\u010dno. \u0160to se realnije suo\u010dimo sa smr\u0107u, to je na\u0161 \u017eivot autenti\u010dniji.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eSokratova hrabrost da se susretne sa smr\u0107u daje vjerodostojnost njegovom cijelom \u017eivotu. Kao i Kristova smrt. Smrt unazad daje vjerodostojnost njihovom cjelokupnom \u017eivotu\u201c rekao je dr. Vu\u010dkovi\u0107. Spomenuo je i kako osje\u0107aj da se pribli\u017eava kraj \u017eivota kod \u010dovjeka stvara jezu. Boravak u grobu stvara jezu da nema ni\u0161ta i doga\u0111a se izru\u010denost drugome, Bogu. \u201eDana\u0161nji svijet \u017eivi u mentalitetu glatkog dodira svega, kao \u0161to prolazimo prstom po mobitelu. U suvremenoj tehnolo\u0161koj kulturi vlada glatki dodir ekrana, pa nam se name\u0107e i glatki prijelaz u smrt. A utemeljiteljski akt kr\u0161\u0107anstva i spasenja svijeta odvijao se u patnji i podno\u0161enju boli. Svijet promi\u010de ideju da se \u010dovjeka za\u0161titi i udalji od muke i patnje, a Krist je umro u najve\u0107im mukama. Smrt mi oduzima svaku moju mo\u0107. Zapad ho\u0107e imati volju i u trenutku kada vi\u0161e ni\u0161ta nemam. Smrt je podno\u0161enje i gubitak moje mo\u0107i. Nemo\u0107 se nalazi i na po\u010detku i na kraju na\u0161eg \u017eivota\u201c poru\u010dio je dr. Vu\u010dkovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Vu\u010dkovi\u0107a je uvodno pozdravila i u diskusiji nakon izlaganja sudjelovala prof. dr. Iris Ti\u0107ac, \u0161efica Katedre za prakti\u010dku i primijenjenu filozofiju na zadarskom sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Jeziva i slatka smrt’ prigodna je tema u korizmenom vremenu a ususret Velikom tjednu, o kojoj je pred studentima izlagao …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26827"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26827"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26827\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26843,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26827\/revisions\/26843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}