{"id":26383,"date":"2018-03-13T10:39:13","date_gmt":"2018-03-13T09:39:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26383"},"modified":"2018-03-16T10:54:55","modified_gmt":"2018-03-16T09:54:55","slug":"posljednji-ispracaj-mons-dr-eduarda-pericica-crkvenog-povjesnicara-in-memoriam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26383","title":{"rendered":"SUKO\u0160AN: POSLJEDNJI ISPRA\u0106AJ MONS. DR. EDUARDA PERI\u010cI\u0106A, CRKVENOG POVJESNI\u010cARA – IN MEMORIAM"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Mons. dr. Eduard Peri\u010di\u0107, sve\u0107enik Zadarske nadbiskupije i hrvatski crkveni povjesni\u010dar, pokopan je u subotu 10. o\u017eujka u svojoj rodnoj \u017eupi sv. Kasijana u Suko\u0161anu. Misu zadu\u0161nicu u crkvi Svih Svetih na groblju u Suko\u0161anu u zajedni\u0161tvu s brojnim sve\u0107enicima Zadarske nadbiskupije, uz sudjelovanje  brojnih redovnica i vjernika laika pristiglih iz svih njenih dijelova, predslavio je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. Sprovodni obred predvodio je don Domagoj Kelava, \u017eupnik Suko\u0161ana. Me\u0111u sve\u0107enicima je bio i mo. \u0160ime Marovi\u0107, don Eduardov ro\u0111ak.\"\"<\/a><\/p>\n

Tri su velika doprinosa i zasluge mons. Peri\u010di\u0107a kojima je don Eduard podr\u017eao razvoj Katoli\u010dke Crkve u Hrvatskoj i to ba\u0161 u odnosu na Svetu Stolicu i sv. Ivana Pavla II. kojega je osobno poznavao i susretao. Prvo<\/strong>, don Eduard je uvelike doprinio zavr\u0161noj proslavi svehrvatskog crkvenog i narodnog jubileja ‘Trinaest stolje\u0107a kr\u0161\u0107anstva u Hrvata’ \u2013 proslavi Branimirove godine u Ninu 2. rujna 1979. g. Bio je i \u010dlan Sredi\u0161njeg odbora te proslave. No, jo\u0161 vi\u0161e, upravo je ideja mons. Peri\u010di\u0107a bila da se Branimirova godina – 1100. godi\u0161njica vjernosti Hrvata Petrovom nasljedniku proslavi u Ninu, jer se navr\u0161avalo 1100 godina od razmjene pisama izme\u0111u hrvatskog kneza Branimira koji je stolovao u Ninu, ninskog biskupa Teodozija i pape Ivana VIII., koji je zauzvrat blagoslovio sav hrvatski narod i zemlju, \u0161to se smatra prvim me\u0111unarodnim priznanjem Hrvatske. Drugo<\/strong>, tim povodom, ususret toj proslavi, papu Ivana Pavla II. don Eduard je u osobnim susretima u Vatikanu upoznavao s povije\u0161\u0107u hrvatskog naroda i njegovog odnosa prema Svetoj Stolici.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Tre\u0107e<\/strong>, mons. Peri\u010di\u0107 radio je nekoliko mjeseci na izradi pozicije u Rimu za progla\u0161enje Alojzija Stepinca bla\u017eenim i svetim, tako pomogav\u0161i postulatoru  dr. Juraju Batelji u izradi Stepin\u010deve pozicije. Mons. Peri\u010di\u0107 bio je me\u0111u rijetkima koji je mogao u\u0107i u Vatikanski tajni arhiv i tamo istra\u017eivati, a to je bila posljedica njegovog  prijateljavanja s Ivanom Pavlom II., papinog povjerenja. Mons. Peri\u010di\u0107 je posredno povezan i s inicijativom utemeljenja Doma hrvatskih hodo\u010dasnika u Rimu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prema svjedo\u010danstvu zadarskog sve\u0107enika don Tomislava Sikiri\u0107a, poznavatelja don Eduardovog \u017eivota s kojim je don Tomislav sura\u0111ivao te je bio primatelj don Eduardovih poruka kojima se mons. Peri\u010di\u0107 nije javno i na \u0161irim razinama hvalio, \u010dinjenica je da je papa Ivan Pavao II. upravo zahvaljuju\u0107i mons. Peri\u010di\u0107u hrvatski narod po\u010deo zvati ‘Dragi moji Hrvati’. Upravo je don Tomislav nekoliko mjeseci zamijenio don Eduarda u slu\u017ebi \u017eupnika u Petr\u010danima, dok je don Eduard u Rimu radio na poziciji Stepin\u010deve beatifikacije. \u201e\u017deli\u0161 li ti da se kardinal Stepinac proglasi bla\u017eenim i svetim? Onda ga kao \u017eupnik zamijeni\u201c rekao je nadbiskup Oblak don Tomislavu Sikiri\u0107u, ususret Peri\u010di\u0107evog vi\u0161emjese\u010dnog rimskog istra\u017eivanja o Stepincu u tajnim vatikanskim arhivima gdje je mogu\u0107e do\u0107i samo ‘odabranima’.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Poznato je, naime, kako je prvotna ideja zagreba\u010dkog nadbiskupa kardinala Franje Kuhari\u0107a, ujedno i tada\u0161njeg predsjednika BKJ, bila da se zavr\u0161ni dio obilje\u017eavanja trostrukog jubileja ‘Trinaest stolje\u0107a kr\u0161\u0107anstva u Hrvata’, Branimirova godina kao op\u0107enacionalna sve\u010danost, proslavi u Mariji Bistrici, odnosno u Zagreba\u010dkoj nadbiskupiji, kao glavnom vjerskom sredi\u0161tu Hrvata. No, taj trostruki jubilej u svoja prva dva dijela proslavio se na mjestima gdje se zaista povijesno i dogodio. Proslava je po\u010dela na Gospinu otoku u Solinu kod Gospe Velikoga Zavjeta 1976. g., uz tisu\u0107ugodi\u0161nji jubilej povezan s kraljicom Jelenom, iznad ru\u0161evina prve poznate Gospine crkve u Hrvata, u kojoj je Jelena 975. g. bila pokopana. Drugi dio 13-stoljetnog spomena kr\u0161\u0107anstva u Hrvata nastavljen je 1978. g. u Biskupiji kod Knina, povodom 900-godi\u0161njeg jubileja povezanog s kraljem Zvonimirom, a slavio se na mjestu gdje je nekad bila srednjovjekovna Zvonimirova bazilika posve\u0107ena sv. Mariji u \u010dijim je ru\u0161evinama potkraj 19. st. prona\u0111en najstariji Bogorodi\u010din lik u hrvatskoj umjetnosti, pralik Gospe Velikoga Zavjeta.   \"\"<\/a><\/p>\n

Tom logikom obilje\u017eavanja na izvornim mjestima povijesnih doga\u0111aja, sljede\u0107e odredi\u0161te 1979. g. trebao je biti Nin, gdje je stolovao vladar hrvatske dr\u017eave, knez Branimir koji je s papom Ivanom VIII. razmijenio tri pisma. God. 879. Nin je bio glavni grad Hrvata gdje se nalazilo i sjedi\u0161te tada\u0161nje Crkve. Naime, jurisdikcija Ninske biskupije na \u010delu s biskupom Teodozijem obuhva\u0107ala je cijelu Hrvatsku, osim dalmatinskih primorskih gradova. Mons. Peri\u010di\u0107 je ideju da se Branimirova godina 1979. g. proslavi na proplanku Grgur u Ninu, gdje se bilo okupilo 200 000 Hrvata, argumentirano predstavio nadbiskupu Oblaku koji je o tome govorio na zasjedanjima BKJ u jesen 1978. i u prolje\u0107e 1979.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Za tu je ideju Peri\u010di\u0107 pridobio i don \u017divka Kusti\u0107a, tada glavnog urednika Glasa Koncila, koji je s Peri\u010di\u0107em tim povodom objavio i razgovor u kojem je don Eduard afirmirao tu ideju. Mons. Peri\u010di\u0107 je o Ninu kao sjedi\u0161tu Branimirove proslave osobnim pismom upoznao i papu Ivana Pavla II. Na proljetnom zasjedanju BKJ u Zagrebu 23. i 24. travnja 1979. g., odlu\u010deno je da se sredi\u0161nja domovinska proslava Branimirove godine odr\u017ei u nedjelju 2. rujna 1979. g. u Ninu. Svi biskupi, sa svojim predsjednikom BK Kuhari\u0107em, shvatili su opravdanost potrebe da se 1100. godi\u0161njica vjernosti Hrvata Petrovom nasljedniku proslavi u mjestu koji je s time direktno i povezan \u2013 u Ninu koji je u 9. st. bio sredi\u0161te politi\u010dke vlasti i hrvatskih vladara, a osnivanjem Ninske biskupije 864. g. postaje i sjedi\u0161tem crkvene vlasti. Teodozije je biskup u Rimu, Branimir stoluje u Ninu, a razmjena pisama izme\u0111u pape Ivana VIII., ninskog biskupa i hrvatskog kneza, za blagoslov cijelog hrvatskog naroda i zemlje, odvijala se izme\u0111u Rima i Nina.\"\"<\/a><\/p>\n

Kad su hrvatski biskupi predali molbu da papa Ivan Pavao II. bude pokrovitelj proslave Branimirove godine 1979. g. u Ninu, nadbiskup Oblak, doma\u0107in proslave i prijatelj Wojtile s koncilskog zasjedanja, rekao je papi: \u201eJa \u0107u Vam osigurati profesora koji \u0107e Vas upoznati s povije\u0161\u0107u hrvatskog naroda i povezanosti Hrvatske sa Svetom Stolicom\u201c. Tako je mons. Peri\u010di\u0107 osobno u tri susreta Ivanu Pavlu II. odr\u017eao predavanje i predstavio mu povijest Hrvata, pojasniv\u0161i kako je hrvatski narod na svoj sada\u0161nji prostor do\u0161ao iz Bijele Hrvatske, s podru\u010dja Karpata. Papa<\/strong> je na to rekao: \u201eJa sam iz Krakova, iz Karpata. Onda sam ja Bijeli otac iz Bijele Hrvatske<\/strong>\u201c. Papa je bio radostan i zbog povezanosti Hrvata i Poljaka po poljskoj kraljici Hedvigi koja ima hrvatske korijene. Hedvigina majka je bila Elizabeta Kotromani\u0107, k\u0107er bosanskog bana Stjepana II. Kotromani\u0107a i poljske princeze Elizabete Pjast.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Upravo su ti bliski i duboki susreti pape i don Eduarda bili poticaj da je papa Ivan Pavao II. na samom po\u010detku svog pontifkata, 30. travnja 1979. g.<\/strong>, odlu\u010dio na grobu sv. Petra slaviti misu na jednom od narodnih jezika, na hrvatskom, a ne na latinskom, kako se to \u010dinilo do tada, ka\u017ee don Tomislav Sikiri\u0107. Bila je to misa na hrvatskom jeziku na grobu sv. Petra, prvi put u povijesti<\/strong>. Uz Branimirov jubilej, proslavu 1 100 godina vjernosti Hrvata papi, nasljedniku sv. Petra, 1979. g. papa Ivan Pavao II. prvi put u povijesti u bazilici sv. Petra slu\u017eio je misu i odr\u017eao govor na hrvatskom jeziku, u nazo\u010dnosti svih hrvatskih biskupa i desetak tisu\u0107a hrvatskih hodo\u010dasnika. Istaknuv\u0161i u svom obra\u0107anju Hrvatima: \u201eVi se spominjete Bijele Hrvatske, va\u0161e pradomovine, koja se nalazila ba\u0161 tamo gdje je i moj rodni zavi\u010daj\u201c, Ivan Pavao II. je pred hrvatskim hodo\u010dasnicima u vatikanskoj bazilici sv. Petra, prije 39 godina dotaknuo i danas aktualnu stvarnost: \u201eNa\u0161 o\u010dinski blagoslov zazivamo i na brojne radnike koji su danas do\u0161li ovamo iz drugih zemalja. Znamo da velik broj Hrvata \u017eivi i radi izvan domovine, po cijelom svijetu. Poznate su nam radni\u010dke brige i te\u0161ko\u0107e, pa vas stoga molimo da nikada ne zaboravite svoje vjere, da ljubite svoje obiteljsko ognji\u0161te, svoju Crkvu i svoju domovinu. Dragi moji Hrvati! Hvala vam na ovom susretu… Papa vas voli, Papa vas grli i prima, Papa vas blagoslivlja!\u201c.\"\"<\/a><\/p>\n

Koliko je papa Wojtila bio upu\u0107en u povijest ovih prostora i hrvatsku samobitnost, potvr\u0111uje i \u010dinjenica da papa u susretima nije dopu\u0161tao da se za Hrvate ka\u017ee da su Jugoslaveni. Don Tomislav podsje\u0107a na jednu situaciju: kada je rektor Papinskog Hravtskog zavoda sv. Jeronima za zadarskog bogoslova Marija Sikiri\u0107a na studiju u Rimu rekao ‘E un Jugoslavo’, Ivan Pavao II. je uzvratio: \u201eNon e Jugoslavo, ma un Croato\u201c (On nije Jugoslaven, nego Hrvat). Mons. Peri\u010di\u0107 je pokrenuo vjeronau\u010dne susrete za mlade u crkvi sv. \u0160ime u Zadru 1973. g. te je vi\u0161e puta predvodio hodo\u010da\u0161\u0107a mladih u Rim. Zbog osobnog po\u0161tovanja i poznavanja don Eduarda, papa Ivan Pavao II. te je hodo\u010dasnike uvijek primao u svoju privatnu audijenciju, s njima je imao susrete u svojoj bibilioteci gdje su razgovarali, uz izmjenu darova. Potvr\u0111uju to i fotografije s tih susreta i mladi koji su u tome sudjelovali, od kojih su mnogi ispratili don Eduarda na sprovodu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Papa je predvodio misu u privatnoj kapeli s don Eduardom i jo\u0161 trojicom hrvatskih sve\u0107enika 14. prosinca 1985. g. na hrvatskom jeziku. Tada je ve\u0107 peti put Ivan Pavao II. predslavio misu na hrvatskom jeziku.<\/strong> Papi  je bilo drago \u010duti da ve\u0107ina studenata studira slavistiku i da dobro  poznaju poljsku knji\u017eevnost i jezik. Svakomu je poklonio krunicu i spomen-knjigu Svete godine Otkupljenja. Potaknuo ih je da ka\u017eu kod ku\u0107e da Hrvati \u010de\u0161\u0107e dolaze u Rim kako bi on mogao nau\u010diti bolje hrvatski jezik. Pozvao je mlade da do\u0111u ljeti u Castel Gandolfo. I zaista, z<\/em>adarski hodo\u010dasnici predvo\u0111eni mons. Peri\u010di\u0107em susreli su Ivana Pavla II. u Castel Gandolfu 25.  srpnja 1986. g.<\/strong> Tada su pred njim izveli recital autora mons. Peri\u010di\u0107a  ‘Bijelom Papi iz Bijele Hrvatske’<\/strong>, uz pjevanje starih zadarskih  koralnih i pu\u010dkih napjeva. Dr. Peri\u010di\u0107 je i glavni urednik monografije ‘Branimirova godina od Rima do Nina’ u kojoj je tekstovima, slu\u017ebenim porukama i govorima te brojnim fotografijama prikazana proslava Branimirove godine u Ninu. Mons Peri\u010di\u0107 je i autor scenarija za dokumentarni film o Branimirovoj godini i autor recitala ‘Vjera roda moga’ koja je izvedena na Sve\u010danoj akademiji u zadarskoj katedrali sv. Sto\u0161ije uo\u010di proslave u Ninu, 1. rujna 1979. g., pred mnogim doma\u0107im i stranim crkvenim slu\u017ebenicima i predstavnicima biv\u0161e dr\u017eave. U to vrijeme komunizma,  Akademija na kojoj je narator bio i don Eduard, zavr\u0161ena je izvo\u0111enjem himne Lijepa na\u0161a.\"\"<\/a><\/p>\n

U spomen na 14. prosinca 1985. g., kad je Ivan Pavao II. u privatnoj kapeli u Vatikanu slavio misu sa zadarskim hodo\u010dasnicima koje je predvodio don Eduard, 14. prosinca 2015. g. slavljena je sve\u010dana misa zahvalnica u Domu hrvatskih hodo\u010dasnika u Rimu, povodom 30. obljetnice pokretanja inicijative osnivanja tog Doma. Naime, upravo je na taj datum, 14. prosinca 1985. g., papa Ivan Pavao II. podijelio prvi blagoslov za utemeljenje Doma hrvatskih hodo\u010dasnika u Rimu. Nakon te mise 1985. g., prema svjedo\u010danstvu i zapisu dr. Bo\u017eidara Nagyja, o. Nagy, tada\u0161nji urednik hrvatskog programa Radio Vatikana koji je tako\u0111er koncelebrirao u misi, papi je prvi put predstavio ideju o osnivanju hrvatskog hodo\u010dasni\u010dkog doma u Rimu. Sveti Otac je rekao da je to dobra ideja i dobra inicijativa i odmah je udijelio svoj blagoslov tom projektu koji je pokrenula skupina hrvatskih redovnika i sve\u0107enika koji su tada \u017eivjeli u Rimu. Nakon tri tjedna, Ivan Pavao II. je i u pisanom obliku poslao Incijativnom Odboru Doma blagoslov i svoj nov\u010dani dar za budu\u0107i Dom, te je tako sv. Ivan Pavao II. postao prvi dobrotvor Doma i tako je upisan u Knjigu darovatelja. Kroz Dom je u 33 godine njegovog djelovanja pro\u0161lo vi\u0161e od 50 000 hrvatskih hodo\u010dasnika.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Iako je zadnje godine \u017eivota proveo u invalidskim kolicima, don Eduard se nikad nije \u017ealio na pote\u0161ko\u0107e i trpljenja. Na pitanje kako uspijeva biti djelatan i u takvom stanju, don Eduard bi rekao: \u201eJa \u017eelim, a Bog daje snage\u201c. Darovao se drugima, bio otvoren za razgovore s ljudima te su kod njega mnogi u\u010dinili svoju \u017eivotnu ispovijed. Vjerovao je da se molitvom mogu prebroditi sve \u017eivotne pote\u0161ko\u0107e i sve je poticao na molitvu. Studente na VTK\u0160-u u Zadru kojima je predavao htio je potaknuti da mole krunicu te se molitva krunice studenata s fakulteta nastavila subotom na susretima u privatnoj ku\u0107i tada\u0161njeg studenta, a sada zadarskog sve\u0107enika Tomislava Dubinka.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mons. Peri\u010di\u0107 krajem studenoga 2004. g. pokrenuo je molitvenu inicijativu ‘Suradnici Kraljice mira’<\/strong>, u \u017eelji da ljudi barem pola sata dnevno izdvoje za molitvu. Inicijativa okuplja 700 \u010dlanova i izvan granica Hrvatske te se po molitvi \u010dlanova te inicijative krunica moli 24 sata dnevno. M<\/em>ons. Peri\u010di\u0107 je bio predava\u010d crkvene povijesti na Visoko teolo\u0161ko-katehetskoj \u0161koli u Zadru od 1992. do 2009. g. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 29. lipnja 1963. g. u Zadru. Sve\u0107eni\u010dko geslo<\/strong> don Eduarda bilo je: ‘Da svi budu jedno<\/strong>‘, a na mladomisni\u010dkoj sli\u010dici za simbol je odabrao golubicu mira. Osobito se bavio prou\u010davanjem srednjovjekovne crkvene i politi\u010dke povijesti i u tom je podru\u010dju objavio mnoge znanstvene radove. Od 1971. g. bio je \u010dlan Hrvatskog mariolo\u0161kog dru\u0161tva, a od 1985. g. redoviti \u010dlan Papinske me\u0111unarodne marijanske akademije te je sudjelovao na mnogim me\u0111unarodnim mariolo\u0161ko-marijanskim kongresima. Na njima je izlagao i obradio i povijesni aspekt \u0161tovanja Bogorodice u Hrvata od 7. st. do danas.<\/p>\n

U propovijedi mise zadu\u0161nice u crkvi Svih Svetih<\/strong> na suko\u0161anskom groblju, nadbiskup Pulji\u0107<\/strong> je rekao da je don Eduarda nosila vjera da slavi otajstvo mise koju za njega prikazujemo, s tom vjerom pratimo ga i s ovoga svijeta, \u201eu zahvali Providnosti za njegovo slu\u017eenje Crkvi, osobito u pisanju o temama iz povijesti Crkve Zadarske koju je volio, s interesom i zauzeto\u0161\u0107u istra\u017eivao\u201c. Mons. Pulji\u0107 je izrazio suosje\u0107anje don Eduardovoj nevjesti i njenoj djeci te svima s kojima je sura\u0111ivao. Osobita zahvalnost upu\u0107ena je sestrama milosrdnicama koje u Sve\u0107eni\u010dkom domu skrbe o \u017eivotu starijih sve\u0107enika, te su brinule i o don Eduardu. \u201ePratimo pokojne s vjerom da su njihove du\u0161e u ruci Bo\u017ejoj. Don Eduard je slavio misu i propovijedao da smrt nije kraj nego po\u010detak novog \u017eivota. Ovozemni \u017eivot je dijeli\u0107 vje\u010dnoga koji nakon prolazne smrti vje\u010dno traje. Blago \u010dovjeku kad u tom prolazu i prijelazu ima svjetlo vjere koje mu obasjava \u017eivotnu putanju. Don Eduard je prinosio svetu i savr\u0161enu \u017ertvu i navje\u0161\u0107ivao svjetlo vjere kroz 55 godina svoga sve\u0107eni\u010dkog slu\u017eenja. Istim svjetlom vjere i mi njega pratimo, jer znamo da njegov i na\u0161 Izbavitelj \u017eivi\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, zahvaliv\u0161i don Eduardu \u201eza dobro koje je u\u010dinio, za sve vrijedno \u0161to je napisao i propovijedao. Bio je svjestan da je \u017eivot kora\u010danje prema ku\u0107i O\u010devoj. Euharistija, predokus vje\u010dne gozbe, neka i don Eduardu bude zalog vje\u010dnog spasenja. Zahvalni za tu njegovu posljednju propovijed kojom nas ja\u010da u vjeri, ponavljamo da se njegovim vjernima \u017eivot mijenja, a ne oduzima. Bog nas tje\u0161i u svakoj na\u0161oj nevolji, on \u0107e privesti i don Eduarda u prostranstva gdje tuge, boli i jauka vi\u0161e ne\u0107e biti, nego mir i radost u Gospodinu\u201c poru\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107 u propovijedi mise zadu\u0161nice.<\/p>\n

Na kraju mise, don Zdravko Katu\u0161a, ravnatelj Sve\u0107eni\u010dkog doma u Zadru gdje je don Eduard dugo godina \u017eivio, predstavio je Peri\u010di\u0107eve biografske podatke. Rekao je da je \u201edon Eduard u oporuci napisao da zahvaljuje Bogu za milosni dar sve\u0107eni\u0161tva njemu na slavu i duhovnu pomo\u0107 vjernicima te da moli Boga i ljude za opro\u0161tenje za sve pogre\u0161ke i propuste<\/strong>\u201c. \u201eHvala i Oprosti trebaju biti prisutne rije\u010di u na\u0161em govoru i \u017eivotu. Kajati se i moliti opro\u0161tenje od Boga i ljudi je spasonosan put za svakog vjernika. U korizmenom vremenu intenzivnije promi\u0161ljamo Kristovu Pashu, muku, smrt i uskrsnu\u0107e\u201c rekao je don Zdravko, u tom kontekstu istaknuv\u0161i da je don Eduard suobli\u010davao svoje patnje s patnjama Krista patnika, jer one tako postaju plodonosne. Don Eduardu je bila potrebna svakodnevna pomo\u0107 sestara koje su se brinule za njega te je don Zdravko zahvalio svima koji su se brinuli, osobito sestrama milosrdnicama u Sve\u0107eni\u010dkom domu kojima i don Eduard zahvaljuje u svojoj oporuci.<\/p>\n

Don Dario Ti\u010di\u0107 je rekao da su brzojave su\u0107uti uputili vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji\u0107, koji je rekao da se rado sje\u0107a don Eduarda iz njihovih susreta i razgovora, posebno kada je bilo pitanje povijesti BiH. Su\u0107ut su izrazili i zadarski gradona\u010delnik Branko Duki\u0107, biv\u0161i gradona\u010delnik Zadra Bo\u017eidar Kalmeta i Dru\u0161tvo vodi\u010da za hodo\u010dasnike u \u017eupi Me\u0111ugorje.<\/p>\n

Don Eduard je bio prvi sve\u0107enik rodom iz Suko\u0161ana nakon don Andrije Raspovi\u0107a, Suko\u0161anca koji je bio i \u017eupnik u Suko\u0161anu, a kojem je don Eduard bio ministrant.<\/p>\n

\"\"<\/a>Don Eduard je ro\u0111en 31. prosinca 1935. g. u Suko\u0161anu, u obitelji Branka i Anke ro\u0111. Dijan. Don Eduard nije imao niti godinu dana kad mu je umro otac, te je majka Anka sama odgojila dvojicu sinova. Ljudi se sje\u0107aju potresnog prizora majke Anke kako je s niti jednogodi\u0161njim djetetom Eduardom u naru\u010dju, i\u0161la u sprovodnoj povorci za lijesom svoga supruga.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U Gospin dan kojoj je bio osobito posve\u0107en, u subotu, u korizmenom vremenu koje je znak trpljenja, a za \u017eivota ga je kreposno podnosio i don Eduard, za njegovim lijesom, prema grobu don Eduardovih roditelja, hodilo je mno\u0161tvo vjernika svih stale\u017ea iz cijele Zadarske nadbiskupije, sa svije\u0161\u0107u \u2013 oti\u0161ao je dragi, skromni \u010dovjek i veliki sve\u0107enik \u2013 Eduard Peri\u010di\u0107, istinski promicatelj svekolike zadarske povijesti i ba\u0161tine, zaljubljenik u cijeli zadarski kraj, njegovu pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost.<\/p>\n

Okrijepljen otajstvima vjere, mons. Peri\u010di\u0107 je preminuo u \u010detvrtak 8. o\u017eujka u Op\u0107oj bolnici Zadar, u 84. godini \u017eivota i 56. godini sve\u0107eni\u0161tva.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mons. dr. Eduard Peri\u010di\u0107, sve\u0107enik Zadarske nadbiskupije i hrvatski crkveni povjesni\u010dar, pokopan je u subotu 10. o\u017eujka u svojoj rodnoj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26383"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26383"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26529,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26383\/revisions\/26529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}