{"id":26334,"date":"2018-03-08T09:44:42","date_gmt":"2018-03-08T08:44:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26334"},"modified":"2018-03-12T17:44:28","modified_gmt":"2018-03-12T16:44:28","slug":"europski-identitet-i-krscanstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26334","title":{"rendered":"BRUXELESS: MONS. \u017dELIMIR PULJI\u0106 NA ‘FORUMU MLADIH KATOLIKA’ IZLAGAO O TEMI ‘EUROPSKI IDENTITET I KR\u0160\u0106ANSTVO’"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Na poziv \u201eForuma plus\u201c iz Splita i hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, gospo\u0111e Marijane Petir, zadarski nadbiskup mons. \u017delimir Pulji\u0107 odr\u017eao je u Bruxellesu, 7. o\u017eujka predavanje \u201eEuropski  identitet i kr\u0161\u0107anstvo\u201c. Mons. Pulji\u0107 je na po\u010detku naglasio kako Europa ne postoji odvjeka. Netko ju je \u201ekrstio\u201c tim imenom. A to su bili Feni\u010dani koji su s podru\u010dja dana\u0161njeg Libanona krajeve Gr\u010dke nazivali \u201ezemljom zapada i tame\u201c. U njihovom izri\u010daju to je glasilo \u201eeuropa\u201c. No, svoju samosvijest gr\u010dki su \u201ekrajevi tame\u201c  dobili nakon \u0161to su odlu\u010dili oduprijeti se vojnoj okupaciji i pobijediti perzijskoga kralja Darija kod Maratona (490.) i Salamine (480.). Ta je pobjeda bila obrana \u010dovjeka i njegove slobode. A u ozra\u010dju slobode gr\u010dki \u010dovjek se \u201esusreo s razumom\u201c i inaugurirao \u201ezvanje filozofa\u201c, \u0161to je postalo \u201earhetipom europskoga \u010dovjeka\u201c. Prou\u010davanje reda i harmonije, dobrote, ljepote, etike i estetike, fizike, metafizike, logike i ontologije postao je sastavnim dijelom gr\u010dkog, to jest europskoga na\u010dina razmi\u0161ljanja.<\/p>\n

\"\"<\/a>Nadbiskup Pulji\u0107 je povezao gr\u010dku filozofiju s evan\u0111eljem koje je tamo stiglo jo\u0161 u vrijeme \u017eivih apostola. Isus je, naime, odredio i poslao apostole neka idu i kr\u0161tavaju ljude. I oni su prolazili mjestima i gradovima, uglavnom na podru\u010djima isto\u010dno i ju\u017eno od Jeruzalema. No jednoga dana kad je Pavao do\u0161ao u galacijski kraj, u Troadi je imao vi\u0111enje. Ukazao mu se neki Makedonac i pozvao ga neka \u201eprije\u0111e u Makedoniju i pomogne im\u201c (Dj 16, 9). Pavao je to shvatio kao Bo\u017eju poruku pa je po\u0161ao u Makedoniju. Njegova misijska putovanja nisu bila bez problema. Morao je puno trpjeti za Krista, biti \u010desto u smrtnim pogiblima i primati brojne batine. Iako je bilo rimski gra\u0111anin, koje se nije smjelo bi\u010devati, on se nije bunio. Bio je sretan ako je za Krista mogao ne\u0161to pretrpjeti. No, jednoga dana kad su ga htjeli bi\u010devati, spomenuo im je svoje \u201erimsko pravo\u201c i prizvao na sud cara, pa je bio otpremljen u Rim na su\u0111enje. U Rimu \u0107e mu\u010deni\u010dki zavr\u0161iti ovozemni \u017eivot. Ali, on je taj grad osvojio patnjom, zatvorom i propovijedanjem. Bio je duboko uvjeren ako Rim postane kr\u0161\u0107anski, cijelo \u0107e Rimsko Carstvo biti kr\u0161\u0107ansko. I nije se prevario. Jasno, uz stalni  pogled prema brdu Kalvariji odakle je crpio nadahnu\u0107e za teologiju kri\u017ea i uskrsnu\u0107a.<\/p>\n

    \n
  1. Europa na kraju prvoga i drugoga milenija<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    \"\"<\/a>A da bi se bolje uo\u010dilo i shvatilo kr\u0161\u0107anski identitet Europe, mons. Pulji\u0107 je spomenuo trojicu ljudi koji su dali svoj doprinos njezinom oblikovanju na kraju prvog milenija. To su bili politi\u010dar car Oton III (980-997), papa Silvestar II, znanstvenik i pastir sveop\u0107e Crkve, te biskup pra\u0161ki Vojtjeh-Adalbert. Car je bio po ocu Nijemac, a po majci Grk, papa je bio Francuz i bavio se znano\u0161\u0107u, astronomijom, fizikom, logikom, matematikom i muzikom, a biskup Vojtjeh bio je po ocu Slaven, a po majci Nijemac. Na susretu ove trojice u Rimu 996. dogodile su se velike povijesne odluke: Car odustaje od djedova plana \u201epokoravanja i germanizacije Slavena\u201c. Biskup Adalbert nudi svoje usluge za evangelizaciju \u010ce\u0161ke, Moravske i Poljske. Na\u017ealost, nakon godinu dana misionarskoga rada pogubit \u0107e ga pruski vojnici, 23. travnja 997. godine. Papa Silvestar \u0107e ga proglasiti svetim i zajedno s carem Otonom po\u0107i na njegov grob u Gdanjsk. To je hodo\u010da\u0161\u0107e bilo i politi\u010dki potez od povijesnog zna\u010denja, kako za Poljsku tako i za Europu. Car svetoga Rimskoga carstva, Oton III., prihva\u0107a \u201epoljskoga kralja kao prijatelja i suradnika\u201c. A papa Silvestar II. u toj prigodi uspostavlja u Poljskoj crkvenu pokrajinu \u0161to \u0107e ozna\u010diti novo razdoblje u povijesti Poljske, ali i Europe. Poljska ulazi u dru\u0161tvo katoli\u010dkih naroda mirno, snagom evan\u0111elja, a ne snagom ma\u010da i sile. Malo iza toga papa \u0161alje krunu i ma\u0111arskom kralju Stjepanu (1001.), pa se i ma\u0111arski narod integrira mirnim putem u krug katoli\u010dkih europskih naroda. Spominjem ovdje i podatak iz hrvatske povijesti kako je papa Grgur VII. (1076.) po legatu Gebizonu poslao krunu i hrvatskom kralju Zvonimiru i tako mu dodijelio kraljevsku vlast. Koncem prvoga milenija europske povijesti, dakle, po\u010dela se stvarati zajednica razli\u010ditih naroda koja je trajala tisu\u0107u je godina.<\/p>\n

    U drugom dijelu predavanja nadbiskup Pulji\u0107 je upitao kakva je Europa na kraju drugoga milenija svoje povijesti? Max Scheler veli kako je \u201eu svojoj dugoj povijesti  jedincato razdoblje u kojem je \u010dovjek sam sebi postao problemati\u010dan\u201c. A George Bernanos dodao kako \u201evidi svijet koji se izgra\u0111uje, ali u njemu, ajme, nije pretjerano ustvrditi, kako \u010dovjek ne\u0107e mo\u0107i \u017eivjeti. Mo\u0107i \u0107e \u017eivjeti, ali uz uvjet da bude sve manje \u010dovjek\u201c. Zbog toga se i veli da su \u010dovjek i Europa u krizi. Nakon ugrozbe duhovnoga jedinstva Europe koja se zbila podjelom na katolike i protestante (u 16. stolje\u0107u), pojavila se intelektualna kriza koja je po\u010dela \u201edijeliti religiozno od lai\u010dkoga, svjetovno od svetoga\u201c. A onda su na polju filozofije nastali pravci \u201eracionalizma i pozitivizma\u201c. Sve to je doprinijelo shizofrenom stanju podjel\u00e2 koje su se osobito iskazale u 20. stolje\u0107u u politi\u010dkim konfrontacijama nacionalsocijalizma i bolj\u0161evizma. fa\u0161izma i komunizma. A \u201e\u017eeljezna zavjesa\u201c nakon Drugoga svjetskoga rata postala je simbolom \u201erazdijeljenosti duha, pameti i srca Europe\u201c, ali i razdijeljenosti njezinog korpusa. I od 1945. godine kroz pola stolje\u0107a u Europi se nije ni\u0161ta zna\u010dajno dogodilo, \u0161to ne bi bilo \u201eope\u010da\u0107eno mitom Jalte\u201c.<\/p>\n

      \n
    1. Kr\u0161\u0107anska ponuda Europi na po\u010detku tre\u0107eg milenije njezine povijesti <\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

      \"\"<\/a>Ipak se u zapadnom, slobodnom dijelu Europe ne\u0161to doga\u0111alo mimo \u201eJaltskih odredbi\u201c. Sastali su se Robert Schuman (1886.-1963.), Konrad Adenauer (1876.-1967.) <\/strong>i Alcide De Gasperi (1881.-1954.), <\/strong>kao politi\u010dki predstavnici triju naroda: Francuza, Nijemaca i Talijana. Sva trojica su bili politi\u010dari i vjernici katolici. Budu\u0107i da su po\u010deli planirati ujedinjenje Europe na temeljima zajedni\u010dke kr\u0161\u0107anske ba\u0161tine nazva\u0161e ih \u201eutemeljiteljima ujedinjene Europe\u201c. Sli\u010dnu misao ponovit \u0107e i dvojica predsjednika Europske komisije Jacques Delors (na \u010delu Komisije od 1985. do 1995.) i njegov nasljednik Jacques Santer (1995.-1999.). Jacques Delors se nije umarao ponavljati kako \u201eEuropi treba dati du\u0161u\u201c. Sli\u010dno \u0107e govoriti i njegov nasljednik Jacques Santer, koji je smatrao kako se \u201eEuropi ne mo\u017ee dati du\u0161u ostaju\u0107i samo na na\u010delima pomirbe, pravde, solidarnosti, slobode i ljudskog dostojanstva, nego valja uo\u010diti i uva\u017eiti ulogu religijskih i filozofskih sustava i stavova u \u017eivotu ljudi i u stvaranju identiteta\u201c.<\/p>\n

      A to su ponavljali i Pape od Pija XII., Ivan XXIII., Ivana Pavla II. do Benedikta XVI. i pape Franje: Osobito su ostali zapa\u017eeni govori i napisi svetoga Ivana Pavla II.<\/strong> On je odmah zamolio sve neka \u201eotvore vrata Kristu\u201c (22. listopada 1978.). A iz \u0161panjolskoga sveti\u0161ta Santiago de Compostela obratio se posebnim rije\u010dima Europi: \u201eZato ja, Ivan Pavao II, sin poljskog naroda, koji je slavenski me\u0111u Latinima i latinski me\u0111u Slavenima; ja, nasljednik svetoga Petra i pastir sveop\u0107e Crkve vi\u010dem tebi stara Europo s ljubavlju: Prona\u0111i sebe! Budi svoja! Otkrij svoje po\u010detke! O\u017eivi svoje korijene! Povrati se \u017eivotu!\u201c (9. 11. 1982.). On je prvi po\u010deo govoriti o cjelovitoj Europi od Portugala do Urala, a slavenske apostole sv. \u0106irila i Metoda proglasio je suza\u0161titnicima Europe (1980.). Time je htio naglasiti da je Europa plod dviju kr\u0161\u0107anskih tradicija, njezinog Istoka i Zapada.<\/p>\n

      \"\"<\/a><\/strong>Papa Benedikt XVI.<\/strong> tuma\u010di kako je kr\u0161\u0107anstvo oblikovalo Europu. Govorio je i ukazivao na poguban utjecaj relativizma, agnosticizma, laicizma i sekularizma. Kao intelektualac i znalac povijesnih gibanja ponavljao da je \u201eeuropska kultura ro\u0111ena iz susreta vjere i razuma\u201c, iz \u201esusreta biblijskoga navje\u0161taja i gr\u010dke filozofije\u201c. Stoga je isticao da se treba zauzimati za uspostavu jedinstva vjere i razuma, kr\u0161\u0107anstva i kulture ako Europa \u017eeli pre\u017eivjeti. Na kraju svoga predavanja mons. Pulji\u0107 je naveo rije\u010di pape Franje<\/strong> (Strasbourg, 25. studenoga 2014.) kada je potakao parlamentarce neka se \u201evrate duhu utemeljitelj\u00e2 Europske unije koji su u sredi\u0161te velikoga politi\u010dkoga projekta stavili povjerenje u \u010dovjeka; ne  toliko kao u gra\u0111anina ili subjekta ekonomije, nego kao osobu obdarenu transcendentnim dostojanstvom<\/em>\u201c.  A onda je podsjetio na Raffaellovu fresku \u201eAtenska \u0161kola\u201c na kojoj <\/em>Platon \u201eupire prstom prema gore, prema svijetu ideja, mo\u017eemo re\u0107i prema nebu\u201c, \u201eAristotel, dr\u017ei ispru\u017eenu ruku prema zemlji, prema konkretnoj stvarnosti\u201c. Mons. Pulji\u0107 je zavr\u0161io svoje predavanje o \u201eEuropskom identitetu i kr\u0161\u0107anstvu\u201c poticajnim rije\u010dima Pape Franje: \u201eDo\u0161lo je vrijeme da zajedno gradimo Europu koja ne po\u010diva na ekonomiji, nego na svetosti ljudske osobe i na nepovrjedivim vrijednostima. Vrijeme je graditi Europu koja kontemplira nebo i te\u017ei k uzvi\u0161enim idealima, koja brani i \u0161titi \u010dovjeka, koja sigurno kora\u010da ovom zemljom kao dragocjeni orijentir za \u010ditavo \u010dovje\u010danstvo\u201c. Nadati se kako \u0107e i Crkva u \u201eEuropskoj godini kulturne ba\u0161tine\u201c (2018.) mo\u0107i ponuditi svoje silno blago ba\u0161tinjeno i stvarano stolje\u0107ima, te pokazati put obnove kr\u0161\u0107anske kulture koja se ima dogoditi ako \u201erazum zagrli vjeru, a tehnika i znanost krenu u svoje znanstvene pustolovine pod ruku s etikom\u201c, kako je lijepo i slikovito zborio veliki sveti Ivan Pavao II.<\/p>\n

      Na susretu \u201eForum mladih katolika za dru\u0161tvenu uklju\u010denost 2018. godine\u201c<\/p>\n

      Bruxelles, 7. o\u017eujka 2018., u 17,30 sati<\/p>\n

       <\/p>\n

      IZVJE\u0160\u0106E IZ UREDA <\/strong>MARIJANE PETIR, <\/strong>ZASTUPNICE U EUROPSKOM PARLAMENTU<\/strong><\/p>\n

       <\/p>\n

      U Europskom parlamentu odr\u017ean Prvi europski forum mladih katolika za dru\u0161tvenu uklju\u010denost<\/strong><\/p>\n

       <\/p>\n

      Bruxelles, 8. o\u017eujka 2018. \u2013 <\/strong>Prvi europski forum mladih katolika za dru\u0161tvenu uklju\u010denost u organizaciji Forum Plus International Instituta otvoren je u srijedu, 7. o\u017eujka u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Forum, koji je okupio sedamdesetak mladih katoli\u010dkih lidera iz desetak europskih zemalja, otvorili su zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. \u017delimir Pulji\u0107 i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, uz \u010diju se podr\u0161ku Forum i odr\u017eava.<\/p>\n

      U programu prvog dana Foruma sudjelovali su poljski zastupnik u Europskom parlamentu Andrzej Grzyb te \u010de\u0161ki zastupnici Michaela \u0160ojdrov\u00e1 i Pavel Svoboda, a samom otvorenju nazo\u010dio je i isusovac Peter Ro\u017ei\u0107, direktor Isusova\u010dkog europskog dru\u0161tvenog centra u Bruxellesu.<\/p>\n

      Po\u010da\u0161\u0107ena \u0161to je mogla otvoriti Prvi europski forum mladih katolika za dru\u0161tvenu uklju\u010denost, zastupnica Petir je rekla kako joj je posebno drago da je inicijativa za organizacijom ovog va\u017enog skupa na kojemu mladi iz cijele Europe promi\u0161ljaju o svojoj ulozi u dru\u0161tvu do\u0161la upravo iz Hrvatske.<\/p>\n

      Mladima je zastupnica Petir govorila o istinskom vodstvu poku\u0161avaju\u0107i im kroz primjere pribli\u017eiti karakteristike koje bi pravi vo\u0111a trebao imati. Istaknula je va\u017enost partnerstva i po\u017ertvovnosti, suosje\u0107anja i bri\u017enosti. Rekla je kako, da bismo znali kakvi smo lideri moramo prvo procijeniti na kakvim je temeljima sazdano na\u0161e liderstvo. Govore\u0107i o istinskom vodstvu, zastupnica Petir je ohrabrila mlade da slijede primjer Isusa Krista, kao istinskog vo\u0111e \u010dija ideja je i danas, 2000 godina kasnije jo\u0161 uvijek \u017eiva i mnogi je slijede.<\/p>\n

      “Isus nije vodio vojsku, nije napisao knjigu, nije putovao u inozemstvo\u2026 Njegovi sljedbenici bili su obi\u010dni ljudi. Dvije tisu\u0107e godina kasnije te\u0161ko je zamisliti svijet bez njega zbog svega \u0161to je svijetu dao i ostavio u naslje\u0111e”, rekla je Petir te podsjetila na neprocjenjivu ulogu Crkve tijekom cijele povijesti i njezin zna\u010daj u osnivanju prvih siroti\u0161ta, bolnica, sveu\u010dili\u0161ta, ali i na trag koji je Crkva dala znanosti, razvoju tehnologije, umjetnosti…<\/p>\n

      Referiraju\u0107i se kratko i na pitanje vlasti, zastupnica Petir je podsjetila na \u010duvenu re\u010denicu: \u201eDajte caru carevo, a Bogu Bo\u017eje\u201c kojom je Isus promijenio politi\u010dku teoriju, a potom i praksu. No, kako je rekla, on je promijenio i stav prema ljudskim pravima i dostojanstvu smatraju\u0107i svaku osobu jednako vrijednom i iskazuju\u0107i joj po\u0161tovanje, ljubav i razumijevanje. \u201eU\u010dio je o posebnoj ljubavi prema neprijateljima, a ta je ideja sama po sebi ljudima strana. On je otkrio ulogu oprosta u me\u0111uljudskim odnosima\u201c, rekla je. Svoj je govor zaklju\u010dila ohrabriv\u0161i mlade da takvu viziju svijeta i takav primjer upravljanja primjene u svom \u017eivotu i na pozicijama na kojima se nalaze.<\/p>\n

      Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup mons. \u017delimir Pulji\u0107 govorio je o \u201eEuropskom identitetu i kr\u0161\u0107anstvu\u201c osvrnuv\u0161i se na ozra\u010dje nastanka europske kulture i oblikovanje identiteta kazav\u0161i, izme\u0111u ostalog, \u201ckako je za razumijevanje povijesti Europe i kr\u0161\u0107anstva potrebno imati u vidu tri \u2018znakovita bre\u017euljka\u2019 u tri razli\u010dita grada: Nekropolu u Gr\u010dkoj, Kapitol (danas Campidoglio) u Rimu i Kalvariju u Jeruzalemu\u201d. Pritom je naglasio i va\u017enost osoba koje su doprinijele oblikovanju Europe na kraju prvog milenija.<\/p>\n

      Nadbiskup se tako\u0111er osvrnuo na \u201cEuropu na kraju drugoga milenija svoje povijesti\u201d. Kazao je kako je papa Ivan Pavao II. \u201cprvi po\u010deo govoriti o cjelovitoj Europi od Portugala do Urala, a slavenske apostole sv. \u0106irila i Metoda proglasio je suza\u0161titnicima Europe (1980.). Time je htio naglasiti da je Europa plod dviju kr\u0161\u0107anskih tradicija, njezinog Istoka i Zapada\u201d.<\/p>\n

      Mons. Pulji\u0107 svoje je predavanje mladima zavr\u0161io poticajnim rije\u010dima pape Franje: \u201eDo\u0161lo je vrijeme da zajedno gradimo Europu koja ne po\u010diva na ekonomiji, nego na svetosti ljudske osobe i na nepovrjedivim vrijednostima. Vrijeme je graditi Europu koja kontemplira nebo i te\u017ei k uzvi\u0161enim idealima, koja brani i \u0161titi \u010dovjeka, koja sigurno kora\u010da ovom zemljom kao dragocjeni orijentir za \u010ditavo \u010dovje\u010danstvo\u201c.<\/p>\n

      Matej Pavi\u0107, predsjednik Forum plus Hrvatske pozvao je mlade na odgovornost i potaknuo ih da se odva\u017ee svoje snove pretvoriti u stvarnost dok je Silvio Pulji\u0107, predsjednik Forum plus me\u0111unarodnog instituta, naglasio da ova me\u0111unarodna konferencija ima za cilj potaknuti mlade da zajedno promi\u0161ljaju o temeljima na\u0161e europske kulture, te da na\u0111u na\u010din kako bi svojim talentima i kompetencijama mogli doprinijeti razvoju suvremenog dru\u0161tva u skladu s kr\u0161\u0107anskim vrijednostima.<\/p>\n

      Na konferenciji je sudjelovao i don Damir Stoji\u0107 koji je u \u010detvrtak 8. o\u017eujka predvodio misno slavlje za sve sudionike konferencije.<\/p>\n

       <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Na poziv \u201eForuma plus\u201c iz Splita i hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, gospo\u0111e Marijane Petir, zadarski nadbiskup mons. \u017delimir Pulji\u0107 …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26334"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26334"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26334\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26363,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26334\/revisions\/26363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}