Nakon ovoga potresnoga izvje\u0161\u0107a srce nam se puni zahvalom za ovoga Bo\u017ejega viteza koji je bio i jasan i glasan. Posebice \u0161to je u onom te\u0161kom vremenu rata i pora\u0107a upu\u0107ivao svoju pastirsku i u\u010diteljsku rije\u010d svima. I o\u010devima i majkama. Mladi\u0107ima i djevojkama. Studentima i radnicima. Sve\u0107enicima i redovnicima. Kulturnim djelatnicima i politi\u010darima. Uvijek je branio Bo\u017eja prava i ljudsko dostojanstvo. Imao si osje\u0107aj \u201epomazanoga sluge\u201c koji je pozvan i poslan navje\u0161\u0107ivati su\u017enjima oslobo\u0111enje, tu\u017enima radost, a svima proglasiti godinu milosti Gospodnje i dan odmazde Boga na\u0161ega.<\/p>\n
U listopadu ove godine obilje\u017eit \u0107emo 20. obljetnicu kada ga je sveti Ivan Pavao II u Mariji Bistrici (3. listopada 1998.) proglasio bla\u017eenim. A to je dan kad je Stepinac obranom pred komunisti\u010dkim sudom u Zagrebu 1946 godine, osudio ideologiju komunizma i najavio njezin kraj. Znakovito je bilo da ga ba\u0161 papa Wojtyla, koji je sru\u0161io Berlinski zid \u2013taj sramotni nadgrobni spomenik razdijeljene Europe- do\u0111e u Hrvatsku (antemurale cristianitatis) proglasiti bla\u017eenim mu\u010denika Stepinca, koji je imao hrabrosti re\u0107i komunisti\u010dkim silnicima: \u201eNa sve optu\u017ebe koje se ovdje protiv mene iznose odgovaram: moja je savjest mirna. Ja sam za svoje uvjerenje sposoban podnijeti prijezir i pripravan sam svaki \u010das i umrijeti..\u201c<\/p>\n
U pismu Mons. \u010cekadi pi\u0161e kako su mu \u201ebronhije sve drugo nego zdrave\u201c. Kad su lije\u010dnici zatra\u017eili od vlasti da me puste na more, odgovorili su neka podnesem molbu. \u201eRekao sam: nikada! Volim umrijeti, negoli i za \u010das dati dojam da Crkva popu\u0161ta; i to radi kukavnog zdravlja jednog biskupa…\u201c Stoga je sveti Ivana Pavao II. o njemu rekao: \u201eU njegovom liku sa\u017eeta je cijela tragedija koja je pogodila Europu XX. stolje\u0107a, obilje\u017eena velikim zlima fa\u0161izma, nacizma i komunizma. U kardinalu Stepincu blista u punini katoli\u010dki odgovor: vjera u Boga, po\u0161tivanje \u010dovjeka, ljubav prema svima potvr\u0111ena pra\u0161tanjem, jedinstvom s Crkvom vo\u0111enom Petrovim nasljednikom\u201c.<\/p>\n
Zahvalni smo mons. Batelji, na\u0161em za\u010dasnom kanoniku, \u0161to se ne umara pisati, govoriti i istra\u017eivati sve \u0161to se ti\u010de ovoga divnoga uzora kr\u0161\u0107anskoga svjedo\u010danstva. Bla\u017eeni Alojzije je, naime, slu\u017ebu navije\u0161tanja Evan\u0111elja ispunio prije svega svojom patnjom za Crkvu. A svoju je poruku vjere zape\u010datio je mu\u010deni\u010dkim umiranje. Dra\u017ea mu je bila tamnica negoli sloboda, i to samo zato da obrani slobodu Crkve i njezino jedinstvo. Nije se stra\u0161io okova kako ne bi bile okovane rije\u010di Evan\u0111elja. Stoga lik bla\u017eenog Stepinca predstavlja to\u010dku oslonca u koju valja upirati pogled kako bi se njime nadahnjivali i na njegovom svetom \u017eivotu oslonac nalazili.<\/p>\n
\u2020 \u017delimir, nadbiskup<\/p>\n
Sveu\u010dili\u0161te u Zadru, 7. velja\u010de 2018.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"