{"id":26294,"date":"2018-02-23T11:13:37","date_gmt":"2018-02-23T10:13:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26294"},"modified":"2018-02-23T11:13:37","modified_gmt":"2018-02-23T10:13:37","slug":"47-svecenicka-skupstina-govor-mons-z-puljica-o-kulturi-i-europskoj-godini-kulturne-bastine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26294","title":{"rendered":"47. SVE\u0106ENI\u010cKA SKUP\u0160TINA: GOVOR mons. \u017d. PULJI\u0106A O KULTURI I EUROPSKOJ GODINI KULTURNE BA\u0160TINE"},"content":{"rendered":"

ODLUKA  EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJE\u0106A EU (17. 05. 2017. (EU-2017\/864)<\/strong><\/p>\n

o Europskoj godini kulturne ba\u0161tine (2018.)<\/strong><\/p>\n

http:\/\/www.min-kulture.hr\/userdocsimages\/Bastina\/eu%20godina\/CELEX_32017D0864_HR_TXT.pdf<\/a><\/p>\n

    \n
  1. Ideali, na\u010dela i vrijednosti ugra\u0111eni u kulturnu ba\u0161tinu Europe, a u preambuli Ugovora o Europskoj uniji (UEU) navodi da su potpisnici \u201enadahnuti kulturnim, vjerskim i humani\u00adsti\u010dkim naslje\u0111em Europe”.<\/li>\n
  2. Kulturnu ba\u0161tinu treba smatrati zajedni\u010dkim resursom i zajedni\u010dkim dobrom koje se \u010duva za budu\u0107e nara\u0161taje. Stoga je briga za kulturnu ba\u0161tinu zajedni\u010dka odgovornost svih dionika. (4)<\/li>\n
  3. Kulturna ba\u0161tina od velike je va\u017enosti za europsko dru\u0161tvo s kulturnog, okoli\u0161nog, dru\u0161tvenog i gospodarskog gledi\u0161ta, pa je upravljanje kulturnom ba\u0161tinom strate\u0161ki izbor za 21. stolje\u0107e. (5)<\/li>\n
  4. Kulturna ba\u0161tina nastajala je stolje\u0107ima interakcijom izme\u0111u kulturnih izri\u010daja raznih civilizacija koje su naseljavale Europu. (8)<\/li>\n
  5. S obzirom da su ciljevi Odluke potaknuti razmjenu i vrednovanje kulturne ba\u0161tine Europe, podi\u0107i svijest o zajedni\u010dkoj povijesti i vrijednostima te osna\u017eiti osje\u0107aj pripadanja zajedni\u010dkom europskom prostoru.. (25)<\/li>\n<\/ol>\n

    donosi se odluka:<\/p>\n

    Godina 2018. progla\u0161ava se \u201eEuropskom godinom kulturne ba\u0161tine” s ciljem \u201epromicanja kulturne ba\u0161tine kao izvora nadahnu\u0107a za suvremeno stvarala\u0161tvo, oboga\u0107ivanje i interakciju, te podizanje svijesti o va\u017enosti europske kulturne ba\u0161tine kroz programe obrazovanja i cjelo\u017eivotnog u\u010denja, s usmjerenjem na djecu, mlade i sve do kojih se mo\u017ee doprijeti.<\/p>\n

    Strasbourg, 17. svibnja 2017.<\/p>\n

    Za EU Parlament: Predsjednik  A. Tajani<\/p>\n

    Za Vije\u0107e EU: Predsjednik  C. Abela<\/p>\n

    ***<\/p>\n

    Razmi\u0161ljanje o kulturi zapo\u010dinju od \u010dovjeka<\/strong><\/p>\n

    1.<\/strong> Odluka europskog parlamenta 2018. godinu proglasiti \u201eEuropskom godinom kulturne ba\u0161tine\u201c dobra je prigoda razmisliti o \u010dovjeku kao \u201estvaratelju kulture\u201c. U tomu nam mogu pomo\u0107i dvojica velikih papa, Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. Poslu\u017eit \u0107u se ovdje rije\u010dima Ivana Pavla II. koji je tijekom svoga dugogodi\u0161njega pontifikata imao dosta homilija, predavanja i drugih tekstova u kojima je obra\u0111ivao odnos \u010dovjeka i kulture. U tom vidu on postavlja pitanje \u201e\u010dime se mo\u017ee odrediti i kojom mjerom izmjeriti \u010dovjeka? Jesu li fizi\u010dke sile, osje\u0107aji, inteligencija ti koji ga odre\u0111uju? Na Sveu\u010dili\u0161tu (13. 06. 1979.) u Poljskoj odgovorio: \u201e\u010covjeka treba mjeriti <\/strong>sredi\u0161njom mjerom svijesti i savjesti<\/strong>\u201c. Takvim opisom i definicijom Ivan Pavao II. distancira se od svih ideologija koje svoja razmi\u0161ljanja o \u010dovjeku zapo\u010dinju od slika stvorenih putem socijalnih, povijesnih, kulturnih, materijalnih ili politi\u010dkih uvjetovanosti..<\/p>\n

    Povezano s time on navodi i \u201ebitne dimenzije kulture\u201c, pa veli da je \u201e\u010dovjek jedini ontolo\u0161ki subjekt kulture, a i njezin jedini objekt i svrha. Jer, kultura je ono po \u010demu \u010dovjek kao \u010dovjek postaje vi\u0161im \u010dovjekom\u201c. On je, dakle, subjekt kulture, ali ne samo kao obi\u010dni proizvo\u0111a\u010d ili potro\u0161a\u010d. On je mjera, svrha i forma kulture. A kultura je specifi\u010dan na\u010din ljudskog bitka i postojanja. U tom vidu dvije su bitne dimenzije kulture: sloboda i cjelovitost<\/strong>. <\/em>\u201eAutenti\u010dna kultura (duha) jest kultura slobode koja izvire iz dubina duha, iz bistrine uma i iz nesebi\u010dne ljubavi, te izvan slobode ne mo\u017ee biti ni kulture\u201c, tvrdi Ivan Pavao II. Druga dimenzija i uvjet<\/strong> razvoja ispravne kulture jest njezina cjelovitost <\/strong>u kojoj se gleda na \u010dovjeka u svim njegovim sposobnostima i izra\u017eajnostima: na podru\u010dju duha i tije1a, na polju ljudskoga i bo\u017eanskoga. Jer, kultura nije niti sam duh, niti samo tijelo; a ni sama individualnost, kao niti sama socijalnost\u201c. Cjelovitost stoga vapi za transcendencijom jer u \u010dovjeku \u201edrijema izvanpovijesni elemenat koji je izvorom njegove ljudskosti\u201c.<\/p>\n

    2.<\/strong> Znamo kako je stolje\u0107ima religiozna dimenzija bila opisivana \u201enezrelim stanjem ljudskoga duha\u201c, ili \u201epredznanstvenim mentalitetom\u201c, da bi u ozra\u010dju \u201eznanstvenog ateizma\u201c bila progla\u0161ena \u201eopijumom naroda\u201c (Marx) i \u201eopsesivnom neurozom\u201c (Freud). Borba za emancipaciju \u010dovjeka od religiozne dimenzije rodila je totalitarne ideolo\u0161ke, ekonomske i politi\u010dke sustave u kojima se \u010dovjek utopio ili \u201epostao dijelom materije ili anonimnim gra\u0111aninom ovozemaljskog grada\u201c. Stoga je Ivan Pavao II. smatrao da je obrana religiozne dimenzije zapravo obrana slobode i savjesti, a \u201ereligija matrica autenti\u010dne kulture\u201c. Povreda pak \u201eljudske savjesti i otvorenosti transcendenciji, najve\u0107i je zlo\u010din kojim se mo\u017ee uprljati neki ideolo\u0161ki sustav\u201c, pisao je Ivan Pavao II. U tom vidu on je predvi\u0111ao kako \u0107e se \u201eobnova kulture dogoditi samo kad se znanstvena misao i snaga vjere udru\u017ee u tra\u017eenju istine koju je Bog objavio \u010dovjeku\u201c. Kr\u0161\u0107anstvo zato predstavlja povijesnu mogu\u0107nost ostvarenja autenti\u010dne kulture i od samih po\u010detaka kr\u0161\u0107anstvo je prostor kulture.<\/p>\n

    Dvije su stvari <\/strong>koje je Ivan Pavao II. posebice isticao kao \u201esredstva u obnovi kulture\u201c, a to je razum i znanost.<\/strong> Razum je zadnjih nekoliko stolje\u0107a prikazivan kao \u201eautonomna i samodostatna ljudska sposobnost\u201c kojom se opravdavalo \u201eodvajanje od Boga i prekid s religioznim \u017eivotnim dinamizmom. I do\u0161lo se do jednad\u017ebe u kojoj se \u201ereligiju izjedna\u010dilo s iracionalno\u0161\u0107u\u201c, a nasuprot tomu isticalo se razum, znanost i znanstvena dostignu\u0107a. Danas smo, me\u0111utim, svjedoci kako povjerenje u razum opada zbog toga \u0161to je upravo ljudski razum \u201estvorio \u010dudovi\u0161ne grozote straha\u201c, a dru\u0161tvo no\u0161eno dostignu\u0107ima tehnike i znanja nije postalo \u201ezemaljskim rajem\u201c kako je obe\u0107avalo, ve\u0107 prostorom neizvjesnosti, nasilja i nepovjerenja. Zbog toga se Ivan Pavao II. nije umarao govoriti kako razum mo\u017ee do\u0107i do istine i ostvariti silan potencijal svojih mogu\u0107nosti samo uz \u201euvjet da prihvati zagrljaj s vjerom\u201c (Sveu\u010dili\u0161tu u Quebecku 9. rujna 1984).<\/p>\n

    3.<\/strong> Nepovjerenje prema razumu odrazilo se na podru\u010dje znanosti. Jer, iako sve vi\u0161e postaje gospodarom prirode, postoji stvarna i vidljiva opasnost postati predmetom manipulacije i samouni\u0161tenja. Stoga Ivan Pavao II. postavlja temeljno pitanje: \u201ePostaje li \u010dovjek kao \u010dovjek, u sklopu napretka uistinu boljim, duhovno zrelijim, svjesnijim dostojanstva svoje ljudske naravi, odgovornijim i otvorenijim prema drugima, osobito prema onima koji su slabiji i potrebniji pomo\u0107i?!\u201c Odgovor na ovo pitanje obeshrabruje jer svjedoci smo teoretskih i prakti\u010dnih dru\u0161tvenih zahvata kojima se programatski \u201eu ime \u010dovjeka radi protiv \u010dovjeka\u201c, protiv njegove savjesti i slobode. I ne treba se onda \u010duditi \u0161to ljudi gube povjerenje u znanost i tehniku. \u201eGdje su danas sve\u010dani proglasi pozitivizma koji je obe\u0107avao neograni\u010dene prostore napretka i blagostanja? Gdje su i\u0161\u010dezle nade \u010dovjeka koji bi nakon Bo\u017eje smrti vlastitim silama pobijedio zlo i druge neda\u0107e\u201c, pitao se Ivan Pavao II.<\/p>\n

    Tragi\u010dni doga\u0111aji stra\u0161nih ratova i sukoba koji su iskrvarili tlo Evrope; pojava totalitarnih i diktatorskih re\u017eima koji su zanijekali ili jo\u0161 nije\u010du slobodu i druga temeljna ljudska prava; sumnje i rezerve u svezi s napretkom i progresom.., kao i fatalni epilog filozofsko-kulturnih strujanja i pokreta koji su se zatvorili transcendenciji. Sve to nije \u201eoslobodilo evropskoga \u010dovjeka, ve\u0107 ga je gurnulo u skepsu i relativizam, nihilizam i egzistencijalnu tjeskobu\u201c. I dogodilo se da \u010dovjek, tvorac napretka otkriva u tom gigantskom progresu izvor vlastite opasnosti, a u srcu znanosti i tehnike mogu\u0107nost samouni\u0161tenja. U tom vidu sveti je Ivan Pavao neumorno ponavljao kako \u0107e se preobrazba \u010dovjeka, znanosti i kulture dogoditi samo ako se udru\u017ee razum i vjera, znanost i etika. Nadati se kako \u0107e i Crkva u Europskoj godini kulturne ba\u0161tine (2018.) mo\u0107i ponuditi svoje silno blago ba\u0161tinjeno i stvarano stolje\u0107ima, te pokazati put obnove kr\u0161\u0107anske kulture koja se ima dogoditi kada \u201erazum zagrli vjeru, a znanost krene u svoje znanstvene pustolovine pod ruku s etikom\u201c, lijepo je i slikovito zborio Veliki Ivan Pavao II.<\/p>\n

    \u2020 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n

    Na skup\u0161tini sve\u0107enika Zadarske nadbiskupije,<\/p>\n

      \n
    1. velja\u010de 2018. godine<\/li>\n<\/ol>\n

       <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      ODLUKA  EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJE\u0106A EU (17. 05. 2017. (EU-2017\/864) o Europskoj godini kulturne ba\u0161tine (2018.) http:\/\/www.min-kulture.hr\/userdocsimages\/Bastina\/eu%20godina\/CELEX_32017D0864_HR_TXT.pdf Ideali, na\u010dela i …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26294"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26294"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26294\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26295,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26294\/revisions\/26295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}