{"id":26044,"date":"2018-02-14T17:44:49","date_gmt":"2018-02-14T16:44:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26044"},"modified":"2018-02-14T17:52:25","modified_gmt":"2018-02-14T16:52:25","slug":"karin-25-godisnjica-razaranja-franjevackog-samostana-i-crkve-u-karinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=26044","title":{"rendered":"KARIN: 25. GODI\u0160NJICA RAZARANJA FRANJEVA\u010cKOG SAMOSTANA I CRKVE U KARINU"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Dvadeset i peta godi\u0161njica razaranja franjeva\u010dkog samostana Svete Marije Bezgre\u0161ne i samostanske crkve Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a BDM  u Domovinskom ratu obilje\u017eena je u utorak 13. velja\u010de u samostanu u Karinu u zadarskom zale\u0111u. Tim povodom, misno slavlje za domovinu u karinskoj franjeva\u010dkoj crkvi predvodio je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. Suslavili su fra Jo\u0161ko Kod\u017eoman, provincijal Franjeva\u010dke provincije Presvetog Otkupitelja, karinski gvardijan fra Petar Klari\u0107, bra\u0107a franjevci i zadarski sve\u0107enici.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eGradimo domovinu s Bo\u017ejom pomo\u0107u i da bude osjetljiva na dimenziju transcendencije i Bo\u017eje prisutnosti. Zahvaljujemo Bogu za dar mira i slobode. Molimo za napredak u kojem \u0107e biti pravda, po\u0161tovanje i u sredi\u0161tu Bog s kojim gradimo budu\u0107nost. Molimo za domovinu i njene \u017eitelje, da budu trajno zahvalni za silna djela koja nam je iskazao Gospodin. U slobodu koju nam je Bog dao ugra\u0111eno je puno suza, \u017ertava i krvi. No, brojna stradanja, \u017ertve i patnje imat \u0107e puni smisao ako se pove\u017eu i umre\u017ee s kalvarijskom \u017ertvom Sina Bo\u017ejega. Prijateljstvo s Isusom bilo nam je izvorom sigurnosti u te\u0161kim danima. Ono neka ostane i zalogom na\u0161e budu\u0107nosti\u201c rekao je mons. Pulji\u0107 u propovijedi.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

S ciljem \u010duvanja sje\u0107anja na \u017ertvu hrvatskog naroda i franjevaca u tom kraju, ta se godi\u0161njica, drugu godinu u nizu, obilje\u017eila u spomen na 13. velja\u010de 1993. g., kad su pobunjeni Srbi u\u010dinili veliki kulturocid ru\u0161enjem crkve i karinskog samostana koji je hrvatski spomenik kulture nulte kategorije, kao osvetni\u010dku odmazdu za poraz koji su do\u017eivjeli po djelovanju hrvatske vojno redarstvene oslobodila\u010dke akcije ‘Maslenica’ u kojoj je poginulo 127 hrvatskih branitelja. Ru\u0161enjem samostana srpski pobunjenici htjeli su zatrti katoli\u010dki i hrvatski identitet i trag u tom kraju. \u201eTaj doga\u0111aj nije va\u017ean samo za franjevce, nego za cijeli hrvatski narod, osobito za katolike Ravnih kotara, Bukovice i \u0161ire. Dogodilo se zlo\u010din, obilje\u017eavanjem \u010dinimo znak sje\u0107anja u \u017eelji da se takvo zlo vi\u0161e ne ponovi. \u017delimo \u010duvati spomen u zahvalnosti Bogu, braniteljima i svima koji su nam omogu\u0107ili da \u017eivimo u Hrvatskoj u miru. Zbog svog povijesnog, ustrajnog duhovnog i domoljubnog svjedo\u010denja, samostan i njegovi franjevci kroz burnu i patni\u010dku pro\u0161lost do\u017eivljavali su te\u0161ke kri\u017eeve, razaranja, plja\u010dkanja, prognanstva, ali se samostan uvijek iznova dizao iz pepela i obnavljao, usprkos razaranjima neprijatelja i protivnim vjetrovima. U tome je uvijek imao sna\u017enu za\u0161titu svojih duhovnih pastira franjevaca, provincijala, nadbiskupa i hrvatskog naroda\u201c rekao je fra Petar Klari\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Karinski samostan jedan je od 122 sakralna objekta u sastavu Franjeva\u010dke provincije presvetog Otkupitelja sa sjedi\u0161tem u Splitu koji je stradao u srbijanskoj agresiji na Hrvatsku. To je bilo najve\u0107e razaranje u njegovoj \u0161est stolje\u0107a dugoj povijesti. Najstariji je samostan od njih petnaest u sastavu te provincije. U taj samostan franjevci su do\u0161li 1429. g. i uvijek je imao veliku duhovnu i nacionalnu ulogu. Npr. uprava Provincije sa svog je zasjedanja u Karinu 1797. g. poslala zahtjev caru u Be\u010d da se Dalmacija sjedini s Hrvatskom.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Samostan je bio mjesto pohoda katoli\u010dkih i pravoslavnih vjernika. Provincijal Kod\u017eoman istaknuo je svjedo\u010danstvo pravoslavnog paroha Vladimira Gari\u0107a iz 1974. g., da je \u201ekao nekada\u0161nji sve\u0107enik za pravoslavne vjernike u Karinu, vi\u0161e puta sprije\u010dio da samostan bude sru\u0161en i zapaljen. Na\u017ealost \u017eelja nekih u 1990.-im godinama da u\u010dine taj barbarski \u010din se i ostvarila\u201c rekao je provincijal Kod\u017eoman. \u201eHtjeli bismo pamtiti samo lijepe doga\u0111aje, ali \u017eivot nas prisiljava da \u010duvamo uspomenu na ono \u0161to nas je i ra\u017ealostilo, povrijedilo. Na ovom je svetom mjestu ljudska mr\u017enja progovorila na najokrutniji na\u010din. Samostan koji je bio poznato i priznato mjesto mira, pomo\u0107i i utjehe svakom putniku, pao je u osvetni\u010dkom pohodu dezorijentiranog agresora. Doga\u0111aji kojima svjedo\u010dimo posljednjih dana i godina, jo\u0161 nas vi\u0161e utvr\u0111uju u vjeri i nastojanju da nikad ne zaboravimo \u0161to se tu dogodilo. Ljudski se sje\u0107ati, ljudski je i kr\u0161\u0107anski moliti za sebe i za druge, kako se vi\u0161e ne bismo morali suo\u010davati sa sli\u010dnim isku\u0161enjima\u201c rekao je provincijal Kod\u017eoman u pozdravnoj rije\u010di, istaknuv\u0161i da smo kao narod i Crkva pretrpjeli velika zla, nepravde i nevolje.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nakon mise, nadbiskup Pulji\u0107 i provincijal Kod\u017eoman otkrili su prigodnu spomen-plo\u010du na zidu samostanskog dvori\u0161ta, na kojoj je uklesan tekst o stradanju i obnovi samostana. U toj je prigodi Kod\u017eoman podsjetio kako je 26. kolovoza 1991. g. karinski gvardijan fra Albert Mari\u0107 pje\u0161ice s vre\u0107icom u ruci, prema Pridrazi, napustio karinski samostan u 18,30 sati. Njegov zadnji \u010din bio je ulazak u samostansku crkvu u pratnji dvojice naoru\u017eanih srpskih vojnika. Kleknuo je pred oltar, izmolio Zdravo Marijo, rekao: ‘Gospe, \u010duvaj ovu na\u0161u crkvu i na\u0161 samostan’ i pustio suzu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eBio bi grijeh i zlo\u010din zaboraviti tu pro\u0161lost i te stra\u0161ne doga\u0111aje, jer vidimo \u0161to se s tom povije\u0161\u0107u i na\u0161om pro\u0161lo\u0161\u0107u doga\u0111a. Kako je ljudi olako zaboravljaju. Ljudi s tom pro\u0161lo\u0161\u0107u manipuliraju. Tu plo\u010du otkrivamo da ostane trajni znak i podsjetnik \u0161to se s crkvom i samostanom dogodilo. Neka taj \u010din bude pouka da budemo zahvalni svim ljudima koji su nam omogu\u0107ili slobodu i \u017eivot u na\u0161oj slobodnoj Hrvatskoj. Pozivam sve da \u010duvaju uspomenu na sve na\u0161e poginule branitelje\u201c rekao je provincijal Kod\u017eoman, po\u017eeljev\u0161i da se hrvatska povijest nikad ne zaboravi, u osobitoj zahvalnosti Hrvatskoj vojsci i policiji.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nakon desetogodi\u0161nje ponovne gradnje, obnovljeni samostan i crkva u Karinu posve\u0107eni su na Gospu od An\u0111ela, 2. kolovoza 2006. g. Nekad je u njemu postojala biblioteka od pet tisu\u0107a primjeraka knjiga, tu je djelovao studij filozofije i humanisti\u010dkih znanosti i svojevremeno \u017eivjelo osamnaest profesora. Sadr\u017eaj sve te bogate i vrijedne biblioteke, dragocjene inkunabule, knjige, umjetni\u010dke slike, zavjetni darovi vjernika primani tijekom \u0161est stolje\u0107a njegovog postojanja su oplja\u010dkani. Arhiv vi\u0161e ne postoji. Nadbiskup Pulji\u0107, provincijal Kod\u017eoman i gvardijan Klari\u0107 pozvali su odgovorne da u\u010dine napor da se oplja\u010dkano sakralno i kulturno blago vrati, jer jo\u0161 ni\u0161ta nije vra\u0107eno. U tom smislu, to je sad najsiroma\u0161niji samostan provincije.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Srbijanski agresor najprije je samostan oplja\u010dkao, devastirao, a onda ga razorio minama kojima se ru\u0161e avionske piste. Nekoliko neeksplodiranih mina kasnije su otkrivene na ru\u0161evini samostana. Provincijal je najavio da \u0107e odlikovati francuskog \u010dasnika koji je, nakon dvije godine neizvjesnosti franjevaca koji nisu znali \u0161to se dogodilo sa samostanom, Provinciju izvijestio o devastaciji samostana u Domovinskom ratu. Taj otac osmero djece spasio je vrijednu sliku Gospe od An\u0111ela, \u010duvao je u svom francuskom domu i nakon puno godina vratio je samostanu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eTo je jedini samostan izvan Zadra u Zadarskoj nadbiskupiji koji je miniran, razoren, a bio je stjeci\u0161te vjernika toga kraja. Planiramo urediti samostansku zbirku i biblioteku kako bismo samostan vi\u0161e otvorili kulturnoj i svekolikoj javnosti. Jubilarna, 25. obljetnica poveznica je na\u0161e mukotrpne pro\u0161losti, razaranja i obnavljanja na\u0161e domovine i duhovne snage hrvatskog naroda u pro\u0161losti i budu\u0107nosti. Zato hvala svima koji sudjeluju u tom obilje\u017eavanju\u201c rekao je gvardijan Klari\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Provincijal Kod\u017eoman je zahvalio onda\u0161njoj Vladi RH koja se zauzela da se samostan obnovi i provincijskoj upravi toga vremena na \u010delu s tada\u0161njim provincijalom fra \u017deljkom Toli\u0107em, tada\u0161njem karinskom gvardijanu fra Frani Samodolu, Miljenku Domjanu koji je bio glavni konzervator i nadgledao proces restauracije, Ministarstvu kulture RH, Konzervatorskom zavodu Zadar, znanim i neznanim dobro\u010diniteljima koji su pomogli da samostan otvori novu stranicu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Cijeli doga\u0111aj glazbeno je animirala klapa HRM-a ‘Sveti Juraj’. Me\u0111u uzvanicima su bili i general bojnik Mladen Fuzul, izaslanik Ministarstva obrane RH, gradski i op\u0107inski \u010delnici, me\u0111u kojima zadarski gradona\u010delnik i \u017eupan Branko Duki\u0107 i Bo\u017eidar Longin te hrvatski branitelji. Za sve sudionike Hrvatska vojska je pokraj samostana podigla \u0161ator i skuhala grah.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Obljetnica je po\u010dela hodnjom sudionika sa stjegovima postrojbi od raskri\u017eja u Donjem Karinu do samostana. Potom su izaslanstva polo\u017eila vijence i svije\u0107e na franjeva\u010dku grobnicu ispred samostana, a fra Petar je izmolio molitvu odrje\u0161enja za sve pokojne i preminule franjevce. Ina\u010de, iz Provincije Presvetog otkupitelja sa sjedi\u0161tem u Splitu, izme\u0111u 1942. i 1948. godine ubijeno je 44 bra\u0107e franjevaca, mnogi me\u0111u njima u mladoj \u017eivotnoj dobi.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvadeset i peta godi\u0161njica razaranja franjeva\u010dkog samostana Svete Marije Bezgre\u0161ne i samostanske crkve Bezgre\u0161nog za\u010de\u0107a BDM  u Domovinskom ratu obilje\u017eena …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26044"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=26044"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26044\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26128,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/26044\/revisions\/26128"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=26044"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=26044"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=26044"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}