{"id":25828,"date":"2018-02-09T18:17:07","date_gmt":"2018-02-09T17:17:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=25828"},"modified":"2018-02-10T18:27:12","modified_gmt":"2018-02-10T17:27:12","slug":"zadar-predstavljanje-knjige-komunisticki-progon-i-mucenistvo-blazenoga-alojzija-stepinca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=25828","title":{"rendered":"ZADAR: PREDSTAVLJANJE KNJIGE ‘KOMUNISTI\u010cKI PROGON I MU\u010cENI\u0160TVO BLA\u017dENOGA ALOJZIJA STEPINCA’"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Knjigu ‘Komunisti\u010dki progon i mu\u010deni\u0161tvo bla\u017eenoga Alojzija Stepinca’ autora mons. dr. Jurja Batelje u sve\u010danoj dvorani na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru u srijedu 7. velja\u010de predstavili su mons. dr. Mile Bogovi\u0107, prof. dr. Neda Aberle i autor dr. Batelja.<\/p>\n

\u201eU knjizi dr. Batelja prikazuje odnos Stepinca prema komunisti\u010dkoj dr\u017eavi i odnos komunisti\u010dkog sustava prema njemu. U tom sustavu Stepinac je vjerno pratio svoj narod na njegovom kri\u017enom putu i dorastao do sveca i mu\u010denika. Istina u Hrvatskoj nije nepoznata, nego nepriznata, nema pravo koje bi trebala imati\u201c upozorio je mons. Bogovi\u0107,<\/strong> istaknuv\u0161i da bi po zagovoru Stepinca trebalo provesti dela\u017eaciju hrvatske povijesti. \u201eTako su debele naslage la\u017ei na osobama i doga\u0111ajima iz na\u0161e povijesti.\"\"<\/a><\/p>\n

Totalitarni sustavi, kakav je komunizam, gledaju kakva im ‘istina’ treba i takvu proizvode. U takvim sustavima sudstvo je organ za istrjebljenje politi\u010dkih protivnika, pod izlikom ka\u017enjavanja ratnih zlo\u010dina. Tako je i Stepinac ubrojen me\u0111u zlo\u010dince. Put prema istini bio je zabranjen i zakr\u010den. Batelja je jedan od dela\u017eatora. U tome nam poma\u017ee i papa Franjo time \u0161to je razgovor dignut na vi\u0161u razinu, ne samo vjersku, nego i znanstvenu. Time se ja\u010da obostrani doseg istine. Stepinac je ve\u0107i \u010dim ga bolje upozna\u0161\u201c poru\u010dio je mons. Bogovi\u0107, istaknuv\u0161i da u hrvatskom narodu \u201enema boljeg svjedoka kako se treba postaviti prema raznim ideolo\u0161kim i politi\u010dkim nastranostima. Te\u0161ko je na\u0107i i u Europi \u010dovjeka kojeg bismo u onim turbulentim godinama vidjeli ispred Stepinca\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Stepinac je svijetli uzor po svom odnosu prema narodu i prema vjeri u te\u0161kom 20. st., \u201eprimjer kako se voli svoj narod a da to nikada ne vodi prema netrpeljivosti spram drugog naroda, kako se svjedo\u010di svoja vjera a da se po\u0161tuje vjera svakog \u010dovjeka\u201c rekao je mons. Bogovi\u0107, istaknuv\u0161i da je Stepinac bio najdosljedniji u hrvatskom i vjerni\u010dkom svjedo\u010denju. \u201eMnogi \u017eele sa\u010duvati la\u017ene slike o Stepincu i na\u0161oj pro\u0161losti. Te\u0161ko je do\u0107i do istine, ali kada do nje do\u0111e\u0161, ona se ne prihva\u0107a, nepo\u017eeljna je. Zato je potrebna dela\u017eacija. Stepinac je volio istinu, borio se za nju, govorio svojim tu\u017eiteljima da \u0107e odgovarati za la\u017ei pred Bogom i pred povije\u0161\u0107u. \u010covjek ima obveze prema istini. Treba je tra\u017eiti i kad se do nje do\u0111e, kad se ona spozna, treba je prihvatiti. Stepinac se uvijek opirao pravu ja\u010dega da proizvodi sovju ‘istinu’ i name\u0107e je drugima\u201c poru\u010dio je mons. Bogovi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Aberle<\/strong> je rekla da je \u017eivot Stepinca bio odre\u0111en za likvidaciju. Izbjegao je nekoliko atentata, a kad to nije uspjelo, na montiranom procesu u\u010dinili su pravno ubojstvo nevinog \u010dovjeka. Za petogodi\u0161njeg zato\u010deni\u0161tva u Lepoglavi njegovo zdravstveno stanje bilo je zadovoljavaju\u0107e. Pretpostavlja se da je kardinal zadnje godine u Lepoglavi bio diskretno radioaktivno ozra\u010den. Zbog toga se kasnije razvila bolest policitemija rubra vera. Agenti Udbe, Vinko Masle i Rifat Pa\u0161i\u0107, za \u0161to su naknadno bili svjedoci na crkvenom sudi\u0161tu, u svom su se dru\u0161tvu vi\u0161e puta hvalili da su imali \u201eveliki partijski zadatak i \u010dast da truju kardinala Stepinca\u201c u Lepoglavi.  <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Komunisti su trovali kardinala te\u0161kim metalima te je po\u010deo pobolijevati po dolasku u Kra\u0161i\u0107: nesanica, glavobolja, bolovi u nogama i trbuhu, lo\u0161 apetit, ka\u0161alj, tromboza itd. Po\u010dele su djelovati nus pojave trovanja te\u0161kim metalima i do\u0161lo je do simptoma multiorganskog zatajenja. U Kra\u0161i\u0107u su mu isto\u010dili 36 litara krvi. \u201eSmrt kardinala Stepinca bila je polagana, bolna, vrlo mu\u010dna. Umirao je jako polako, tri dana je trajala smrtna agonija. Prema slu\u017ebenom nalazu, kardinal je umro od embolije plu\u0107nih vena. No medicinska analiza pokazuje da ta slu\u017ebena dijagnoza nije to\u010dna\u201c rekla je dr. Aberle.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Na obdukciji je na\u0111en kamenac u mjehuru, te\u0161ko o\u0161te\u0107enje bubrega, jetre, puno patolo\u0161kih nalaza. Sve je to potvr\u0111ivalo multirogansko zatajenje. Za sustavno trovanje dokazi su utvr\u0111eni 1993. g., kad je izvr\u0161ena ekshumacija. U slu\u017ebenom zapisniku Udbe pi\u0161e da je bio balzamiran, konzerviran, no kad se otvorio lijes, on je bio destruiran. Oni su sve organe bacili. \u010cak i instrumente s kojima su radili za vrijeme obdukcije, da bi prikrili tragove, da ne bi moglo do\u0107i do analize toksikolo\u0161kih nalaza. Stoga su uzete kosti za analizu kardinala i poslane su u me\u0111unarodni laboratorij, u Institut za sudsku medicinu u Rimu i za forenziku u Torontu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Analiza kostiju kardinala pokazala je visoke koncentracije antimona, kroma, karmija, arsena i olova, jakih kardiotoksi\u010dnih agensa. Koncentracija olova u kostima bila je 23 puta ve\u0107a od normalne vrijednosti, koncentracija kroma 22 puta ve\u0107a od normalne, antimona 19 puta pove\u0107ana, karmija 13 puta ve\u0107a, a arsena \u010detiri puta ve\u0107a od normalnih vrijednosti. \u201eTo potvr\u0111uje da je Stepinac bio trovan i da je njegova smrt mu\u010deni\u010dka. Mo\u017eemo re\u0107i da su to nepobitni dokazi da je kardinal trovan. Izvr\u0161ene su dodatne analize stru\u010dnjaka iz Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107. Analiziralo se tlo, voda, lijes, da ne bi bili vanjski \u010dimbenici koji utje\u010du na te koncentracije. I ti su nalazi bili normalnih vrijednosti. Smrt kardinala Stepinca, na temelju klini\u010dke slike i obdukcijskog nalaza, nije bila nagla, kako je slu\u017ebeno navedeno, nego je bila uslijed multiorganskog zatajenja, uz osnovnu bolest policitemiju rubra veru, koja je bila dugotrajna, mu\u010dna i polagana. Oni koji su mu slomili tijelo, mislili su da \u0107e prikriti svoj zlo\u010din. Ali mrtve kardinalove kosti potvr\u0111uju i poru\u010duju da je mu\u010deni\u010dku smrt podnio za Katoli\u010dku Crkvu i za vjernost dragom Bogu\u201c poru\u010dila je dr. Aberle.\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Batelja<\/strong> je zahvalio vrhunskim stru\u010dnjacima iz Italije, SAD-a, Toronta, Zagreba, autoritetima iz toksikologije i drugih medicinskih znanosti, koji su dora\u0111ivali ono \u0161to je mons. Batelja napisao kao temeljni tekst, povezuju\u0107i \u010dinjenice povijesnih izvora. Svi ti dokumenti predstavljeni su i obra\u0111eni u poziciji za progla\u0161enje bla\u017eenim i svetim kardinala Stepinca. Podsjetio je i kako je tzv. \u0111avolji odvjetnik nastojao da Stepin\u010deva kauza ne pro\u0111e kao mu\u010deni\u010dka, iako su u Kongregaciji za svece svih sedam \u010dlanova komisije glasovali u prilog mu\u010deni\u0161tva. Prelat je opet bio nezadovoljan pa je imenovao novu komisiju u kojoj su bila trojica novih \u010dlanova. I ta su trojica glasala u prilog mu\u010deni\u0161tva. \u201eTo je jedna od rijetkih kauza u povijesti da je imala dvije provjere\u201c istaknuo je mons. Batelja.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eKardinal Franjo Kuhari\u0107 na jedno Stepin\u010devo je rekao: ‘Stepin\u010devim mrtvim tijelom postala je ja\u010da zemlja u kojoj on po\u010diva’. To osje\u0107amo i zato idemo hrabro i odva\u017eno za svime \u0161to je Stepincu bilo sveto, veliko i za \u0161to je polo\u017eio svoj \u017eivot. Znao je da samo u slobodnom narodu mo\u017ee biti slobodna i Katoli\u010dka Crkva. Prvotno je, dakle, teolo\u0161ki razlog. Zbog te vjernosti komunisti su na obdukciji u kardinalove vene u\u0161trcali dvanaest litara karbolne kiseline i formalina. Nije na\u0111en zapisnik s obdukcije, oni to zovu balzamiranje. Kasnije su rekli konzervacija, a radilo se o potpunom uni\u0161tenju mrtvog Stepin\u010devog tijela\u201c rekao je mons. Batelja, poru\u010div\u0161i: \u201eStojimo pred svjedo\u010danstvom koje, pou\u010deno Kristovom ljubavlju s kri\u017ea, danas preko nas \u017eeli tu ljubav u\u010diniti djelatnom u na\u0161em vremenu i dru\u0161tvu. U su\u017eivljenosti s Kristovom patnjom i kri\u017eem, mogu\u0107e je u \u017eivotu i dru\u0161tvu podnositi sve nepravde koje nam se nanose, ali i sa\u010duvati prizemnost duha, da se sa\u010duva Kristovo ime na ovoj zemlji i u ovoj zemlji, s \u010dijom ljubavlju se ne trguje, nego ako treba, za nju se ide i u smrt\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mons. Batelja je rekao da je u Zadru u \u017eupi Srca Isusova na Vo\u0161tarnici bila prva javna tribina o Stepincu odr\u017eana u hrvatskom narodu, a u Zadru je i prva crkva u Hrvatskoj posve\u0107ena bl. Alojziju, te je nadbiskupu Pulji\u0107u darovao Stepin\u010dev misal s misnim tekstovima.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Na predstavljanju je sudjelovala i Claudia Stahl<\/strong>, njema\u010dka sutkinja koja je posvjedo\u010dila da je po zagovoru bl. Stepinca polo\u017eila suda\u010dki ispit. Zala\u017ee se da se Stepinca proglasi za\u0161titnikom sudaca i odvjetnika. \u201eNjemica sam, nisam hrvatskog podrijetla. Ponekad sam nailazila na ime kardinala Stepinca u Njema\u010dkoj u kontekstu Tre\u0107eg Raicha. Kad je bio progla\u0161en bla\u017eenim, \u010ditala sam o jakoj kontroverzi oko njega. Shvatila sam da postoji kontroverza. Htjela sam znati istinu. To je bio poticaj da po\u010dnem istra\u017eivati o Stepincu. Nekoliko puta sam pro\u010ditala njegovo ime, ali u jednom trenutku htjela sam znati vi\u0161e. To je bio duhovni dodir. Tijekom istra\u017eivanja, vidjela sam da \u010dinjenice ne odgovaraju slici koja je o njemu plasirana.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Vidim kardinala Stepinca u njegovim sobicama u Kra\u0161i\u0107u. Osu\u0111en, u ku\u0107nom pritvoru, izoliran, smrtno bolestan. Ali ipak, tako optimisti\u010dan, strpljiv, vjeran Bogu i Svetom Ocu. Osam tjedana prije svoje smrti, priznao je u jednom pismu \u0161to je zna\u010dila komunisti\u010dka presuda za njega. Bilo je to jedini put u njegovom \u017eivotu kad je to mogao o\u010ditovati. On, koji se nikad nije htio tu\u017eiti. Pisao je da je njegova osuda bila politi\u010dko ubojstvo nevinog \u010dovjeka i da je posljedica te osude bila da je njegov fizi\u010dki \u017eivot dospio na rub groba. To mora biti upozorenje svima nama pravnicima, cijelom pravosu\u0111u. Zato ga molim kao za\u0161titnika i zagovornika sudaca, da sudimo uvijek neovisno, da zastupamo kao suci samo istinu i pravednost\u201c rekla je Stahl u obra\u0107anju prisutnima.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Claudia Stahl je ro\u0111ena u Hamburgu, \u017eivi u Berlinu, a kao sutkinja na upravnom sudu radi u Cottbusu, gradu 125 km udaljenom jugoisto\u010dno od Berlina. Kad se studiraju\u0107i pravo pripremala za dr\u017eavni ispit, tra\u017eila je na internetu opet Stepin\u010devo ime i htjela je doznati vi\u0161e o njemu. Nabavila je stare knjige na engleskom i francuskom. Hrvatske knjige zbog jezika nije razumjela. Po\u010dela je 2008. g. u\u010diti Hrvatski jezik koji izvrsno govori samo da bi mogla prou\u010diti dokumente na temelju kojih bi saznala vi\u0161e i autenti\u010dno o \u017eivotu Stepinca. \u201eMolila sam Alojzija za njegov zagovor i za njegovu pomo\u0107 na ispitu. Obe\u0107ala sam mu da \u0107u posjetiti njegov grob te da \u0107u ne\u0161to i napisati o njemu. Uspjela sam na ispitu i dobila sam posao sutkinje. Taj uspjeh na ispitu je bio veliki znak i potresao me. Bio je dodir! Duhovni dodir!<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Htjela sam, morala sam vi\u0161e znati o Alojziju. Htjela sam odr\u017eati svoje obe\u0107anje. Zato sam po\u010dela u\u010diti hrvatski u Berlinu, jer sam vidjela da bez znanja hrvatskog jezika ne\u0107u razumjeti \u0161to je bilo s njim. Putovala sam u Hrvatsku, vidjela sam njegov grob u katedrali te dvije malene sobe i krevet u \u017eupnom dvoru u Kra\u0161i\u0107u, gdje je umro. Od samog po\u010detka, Kra\u0161i\u0107 me najvi\u0161e dirnuo. Prije osam godina sam postala sutkinja. To zahvaljujem dragom Bogu i bl. Alojziju. Nikad mu ne\u0107u to zaboraviti. Sretna sam da sam mogla odr\u017eati svoje obe\u0107anje, pokazati mu svoju zahvalnost. Kad sam bila na Stepin\u010devom grobu, jako me dirnulo vidjeti ljude koji su uvijek dolazili, neprestano. Neprestano dolaze. To me veseli. Stepinac je umro izoliran i sad svaki trenutak ima posjetitelja. On to zalu\u017euje. On je vrlo vjeran prijatelj\u201c poru\u010dila je Stahl.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prisutnima se obratio i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107<\/strong>. Zahvalio je Stahl na svjedo\u010danstvu rekav\u0161i: \u201eTo nas veseli, da Stepinac nije samo na\u0161 svetac, na\u0161 mu\u010denik. On je zaista sveeuropski i katoli\u010dki svetac\u201c. Istaknuo je da je Stepinac \u017eivio otajstvo patnje koju je prihvatio poput Krista, svjestan da patnjom sudjeluje u spasenju svijeta. \u201eZahvalni smo za tog Bo\u017ejeg viteza koji je bio jasan i glasan. U te\u0161kom vremenu rata i pora\u0107a upu\u0107ivao svoju pastirsku rije\u010d svima. Jedanaest godina nakon zatvora, na etape je pomalo umirao, od trovanja, u bolovima i patnjama. I u to vrijeme upu\u0107ivao je svoju rije\u010d, pisao je, odgovarao svima koj su mu pisali.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

S kakvim je ponosom trpio za Crkvu i svoj narod?! Branio je Bo\u017eja prava i ljudsko dostojanstvo\u201c rekao je nadbiskup, podsjetiv\u0161i da je ovoga listopada, 20. godi\u0161njica kako je sv. Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. g. Stepinca proglasio bla\u017eenim. To je datum kad se Stepinac branio pred komunisti\u010dkim sudom u Zagrebu 1946. g., kad je osudio komunizam i najavio njegov kraj. Rekao je: ‘Volim umrijeti, nego im i za \u010das dati dojam da Crkva popu\u0161ta. I to radi kukavnog zdravlja jednog biskupa’. Nadbiskup je ponovio Wojtiline rije\u010di kako je u liku Stepinca sa\u017eeta \u201ecijela tragedija koja je pogodila Europu 20. st., obilje\u017eenu velikim zlima fa\u0161izma, nacizma i komunizma. U kardinalu Stepincu blista u punini katoli\u010dki odgovor: vjera u Boga, po\u0161tivanje \u010dovjeka, ljubav prema svima potvr\u0111ena pra\u0161tanjem, jedinstvom s Crkvom vo\u0111enom Petrovim nasljednikom\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Dr. Dijana Vican<\/strong>, rektorica Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, zahvalila je Batelji na njegovoj zadivljuju\u0107oj posve\u0107enosti u rukopisima, materijalima i gra\u0111i koje dokumentirano iznosi. Istaknula je da je Sveu\u010dilit\u0161e u Zadru po\u010da\u0161\u0107eno \u0161to je odabrano biti vi\u0161estrukim doma\u0107inom predstavljanja Bateljinih knjiga, da bi se promicala jo\u0161 dublja, ve\u0107a i \u0161ira istina o Stepincu. \u201eNe susre\u0107emo \u010desto ljude koji su cijeli svoj \u017eivot, profesionalni \u017eivot, posvetili kr\u010denju puteva do istine, usmjereni samo na jedan cilj, kao \u0161to je to dr. Batelja.\"\"<\/a><\/p>\n

Zadivljeni smo i zahvalni Vam \u0161to nam znanstvenim svjedo\u010denjem i zbirom \u010dinjenica o\u0161trite spoznaje i budite intelektualno \u010duvstvo, napose onima kojima su istina i la\u017e iste boje\u201c rekla je dr. Vican, dodav\u0161i da su ljudi bl. Stepinca sa svojim saznanjima o njegovom mu\u010deni\u0161tvu dr\u017eali skrovito u srcu, a tu su \u201ekolektivnu \u0161utnju neki drugi iskoristili za prekrivanje pla\u0161tevima la\u017ei i konstrukcijama kojekakvih mitova, optere\u0107uju\u0107i i tako te\u0161ke puteve do istine\u201c. \u201eVa\u0161a gorljiva istra\u017eiva\u010dka istinoljubivost iskazana u svakoj rije\u010di knjige, razdanila je besmisao prekoravanja samih sebe zbog \u0161utnje. Sve nas to u\u010dvr\u0161\u0107uje u stavu da je istina ja\u010da kad je glasna. Nau\u010dili ste nas da, kad su putevi do istine bremeniti, tanki, ne\u0107emo se sklanjati s nje, nego \u017eivjeti po na\u010delu podijeljene odgovornosti, jer je \u017eiva rije\u010d najplodnosnija. Ostajemo doma\u0107ini va\u0161e znanstvene rije\u010di i dijaloga\u201c rekla je dr. Vican u obra\u0107anju mons. Batelji.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U glazbenom dijelu ve\u010deri sudjelovao je Zbor Klasi\u010dne gimnazije Ivan Pavao II. Zadar pod vodstvom prof. Grge Ivkovi\u0107a. Program je vodio dr. don Zdenko Dundovi\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjigu ‘Komunisti\u010dki progon i mu\u010deni\u0161tvo bla\u017eenoga Alojzija Stepinca’ autora mons. dr. Jurja Batelje u sve\u010danoj dvorani na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25828"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25828"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25828\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25905,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25828\/revisions\/25905"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25828"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25828"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25828"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}