{"id":25152,"date":"2017-12-07T15:56:37","date_gmt":"2017-12-07T14:56:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=25152"},"modified":"2017-12-07T15:56:37","modified_gmt":"2017-12-07T14:56:37","slug":"zagreb-predstavljena-poruka-biskupa-hbk-zaloziti-se-za-temeljne-vrjednote-obrazovanja-i-obitelji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=25152","title":{"rendered":"ZAGREB: PREDSTAVLJENA PORUKA BISKUPA HBK \u201eZALO\u017dITI SE ZA TEMELJNE VRJEDNOTE OBRAZOVANJA I OBITELJI”"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Na konferenciji za novinare odr\u017eanoj u \u010detvrtak, 7. prosinca u sjedi\u0161tu Hrvatske biskupske konferencije predstavljena je poruka biskupa HBK \u201eZalo\u017eiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”.<\/p>\n

U uvodnom dijelu je predsjednik HBK zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 podsjetio kako je na posljednjem zasjedanju HBK odr\u017eanom prije mjesec u priop\u0107enju istaknuto, da hrvatski biskupi prate gibanja i rasprave o odre\u0111enim temama u dru\u0161tvu. Tada je odlu\u010deno obratiti se javnosti jednim ovakvim pismom s prijedlozima o pobolj\u0161anju sustava obrazovanja, prijedlozima zakonskih odredbi koje se odnose na obitelj, te vezano uz raspravu oko Istanbulske konvencije. U tom su priop\u0107enju biskupi dodali kako je primije\u0107eno kako konvencija uz plemenite nakane vezane uz raspravu za\u0161tite \u017eene i obitelji od nasilja implementira i terminologiju rodne ideologije i zbog toga je nagla\u0161eno kako \u201ene bi trebalo prihva\u0107ati odre\u0111enu kolonizaciju o kojoj je govorio i papa Franjo pro\u0161le godine”. Tom su prigodom biskupi pozvali sve koji vode raspravu o konvenciji, da raspravu vode konstruktivno i da ne podlegnu nejasnim i upitnim ponudama koje ta konvencija sa sobom nosi. U vezi pak Kurikulne reforme, biskupi su tada naglasili potrebu kvalitetnog izbora stru\u010dnjaka za predmete koji sustav \u010dine hrvatskim, a biskupi su osobiti interes pokazali za katoli\u010dki vjeronauk u osnovnim i srednjim \u0161kolama. Naglasili su i kako se o\u010dekuje transparentan izbor stru\u010dnjaka i znanstvenih radnika na razli\u010ditim podru\u010djima posebice kad je rije\u010d o predmetima unutar sustava odgoja i obrazovanja, koji sustav \u010dine hrvatskim, odnosno daju mu njegovu vlastitost.<\/p>\n

Predsjednik Vije\u0107a HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju i predsjednik Komisije Iustitia et pax HBK \u0111akova\u010dko osje\u010dki nadbiskup \u0110uro Hrani\u0107 novinarima je pribli\u017eio prvi dio poruke. Podsjetio je kako su hrvatski biskupi ve\u0107 ranije izjavili da podr\u017eavaju reformu \u0161kolstva, no vjeruju da svima koji su odgovorni za obrazovnu reformu na srcu uz obrazovnu dimenziju \u0161kolskoga sustava le\u017ei i odgojna dimenzija. \u201eOdgoj zahtjeva i pretpostavlja odre\u0111eni sustav vrijednosti. Budu\u0107i da je rije\u010d o hrvatskom obrazovnom sustavu on mora voditi ra\u010duna i o hrvatskom, nacionalnom, kulturnom, jezi\u010dnom identitetu djece i mladih te upoznavanja s hrvatskom povije\u0161\u0107u i kulturom”, rekao je nadbiskup Hrani\u0107. U poruci se isti\u010de kako je potrebno posebnu pozornost posvetiti predmetima iz dru\u0161tvenoga humanisti\u010dkoga podru\u010dja koji na izravan na\u010din pru\u017eaju vrijednosan okvir za ono \u0161to je Kongregacija za katoli\u010dki odgoj u svom nedavnom dokumentu s pravom nazvala solidarnim humanizmom. \u201eHumanizirati odgoj zna\u010di staviti osobu u sredi\u0161te odgoja i obrazovanja. Dok s jedne strane treba voditi ra\u010duna o pobolj\u0161anju usvajanja nastavnoga gradiva, ipak obrazovna reforma se mora usmjeriti prema plodovima koji se o\u010dituju u sposobnosti mladih ljudi da oblikuju svoje osobne, moralne i dru\u0161tvene stavove i vrijednosti te, uva\u017eavaju\u0107i njihove talente, usmjeravati ih prema izgradnji op\u0107ega dobra”, stoji u poruci. Biskupi ukazuju na \u010dinjenicu da prenagla\u0161eno isticanje samo ove dimenzije obrazovanja, ne\u0107e puno pomo\u0107i u razvoju komunikacijskih vje\u0161tina, a niti u poticanju neovisnoga stvarala\u010dkog razmi\u0161ljanja. \u201eA mi na kraju odgojno-obrazovnoga procesa \u017eelimo dobiti cjelovite mlade ljude koji su sposobni samostalno kriti\u010dki promi\u0161ljati stvarnost oko sebe”.<\/p>\n

U tom kontekstu ovom porukom, biskupi pozivaju sve one koji nose odgovornost za hrvatski obrazovni sustav da \u201edu\u017enu pozornost posvete oblikovanju nastavnih kurikula za predmete u kojima je najsna\u017enije zastupljen identitetski zna\u010daj, misle\u0107i pritom osobito na hrvatski jezik i knji\u017eevnost, na povijest i zemljopis te vjeronauk, jer upravo ovi predmeti izgra\u0111uju nacionalni, kulturalni i vjerski identitet mlade osobe”.<\/p>\n

Poruka isti\u010de i va\u017enost konfesionalnoga katoli\u010dkoga vjeronauka, ali i drugih konfesionalnih vjeronauka u hrvatskom odgojno-obrazovnom procesu, jer konfesionalni vjeronauk pridonosi razvoju dijaloga s pripadnicima drugih konfesija i vjerskih zajednica s drugim identitetima, a istodobno odgaja za istinske moralne vrijednosti, osobito za duh slu\u017eenja i \u017eivljenja Kristove zapovijedi ljubavi, pridonose\u0107i zajedni\u010dkomu \u017eivotu, promicanju mira, dru\u0161tvene pravednosti i solidarnosti. Nadalje se u poruci nagla\u0161ava va\u017enost uklju\u010denosti roditelja u \u0161kolski sustav, jer su oni prije svih najodgovorniji za odgoj i obrazovanje svoje djece, jer su \u201eoni prvotni odgojitelji, a svi drugi su njihovi suradnici i poma\u017eu im u njihovom pravu i du\u017enosti da odgajaju i obrazuju svoju djecu”. Na kraju je nadbiskup Hrani\u0107 dodao kako se u poruci podsje\u0107a i \u201eda uspjeh obrazovne reforme ovisi i o izobrazbi samih nastavnika, te se smatra da treba sve u\u010diniti kako bi njihov poziv bio dostojno vrjednovan, a rad pravedno nagra\u0111en”.<\/p>\n

Profesor na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku prof. dr. Vladimir Dugali\u0107 predstavio je dio poruke koja se odnosi na problematiku obitelji u zakonskim odredbama i ratifikacije Istanbulske konvencije.<\/p>\n

Jasno da biskupi nemaju namjeru pisati obiteljski zakon, ali prate\u0107i raspravu u javnosti osobito oko same definicije i poimanja braka i obitelji, a onda i prate\u0107i zbivanja oko Istanbulske konvencije \u017eele dati neke smjernice, prije svega vjernicima, ali i dru\u0161tvu u cjelini, i poticati na promi\u0161ljanje u svjetlu na\u010dela koja mogu pomo\u0107i da ova dva podru\u010dja dru\u0161tveno rije\u0161imo na najbolji na\u010din, rekao je. U poruci biskupi \u017eele naglasiti kako je dono\u0161enje obiteljskog zakona za svaku dr\u017eavu od iznimne va\u017enosti, jer svrha toga je za\u0161titi i promicati osnovne \u0107elije dru\u0161tva. \u201eCrkva je u svom promi\u0161ljanju uvijek naglasila kako je obitelj podru\u010dje primarne socijalizacije, jer je ‘prvo mjesto gdje se u\u010di odnositi prema drugome, slu\u0161ati i dijeliti, biti strpljiv i pokazati po\u0161tovanje, jedan drugomu pomagati i u\u010diti se su\u017eivotu.’ Stoga obitelj zaslu\u017euje osobito mjesto u svakome dru\u0161tvu. Za vjernike pak obitelj koja se poima kao intimna zajednica bra\u010dnog \u017eivota i bra\u010dne ljubavi, ona je i sakramentalna veza”.<\/p>\n

U poruci biskupi isti\u010du da pod krinkom zabrinutosti da nekomu ne bi bila nanesena nepravda, otvori prostor za promicanje ideologije koja ima nakanu promijeniti same antropolo\u0161ke temelje poimanja obitelji. Dugali\u0107 je naglasio kako je va\u017eno jasno definirati \u0161to se podrazumijeva pod pojmom obitelj, a pravno ure\u0111enje nekih drugih zajednica koje nisu obitelj mogu se urediti nekim drugim posebnim propisima i ta ne zna\u010di diskriminaciju ili nepravdu prema takvim oblicima zajednice.<\/p>\n

Porukom biskupi jasno podupiru one zakonske odredbe koje imaju za cilj za\u0161titu dobrobiti djece i njihova prava na oba roditelja. \u201eKakvo \u0107e u kona\u010dnici biti zakonsko rje\u0161enje to \u0107e odrediti politika, no kroz ovu poruku se \u017eeli naglasiti da se prije svega vodi ra\u010duna o dobrobiti djece i da se za\u0161titi njihovo pravo na oba roditelja. To je na\u010delni stav koji za hrvatsko dru\u0161tvo ima dodatnu te\u017einu, osobito u ozra\u010dju sada\u0161njih nepovoljnih demografskih kretanja i zabrinjavaju\u0107ega pada nataliteta, kao i porasta broja razvoda i rastava. U tome duhu tako\u0111er podupiremo nastojanja da se osmisli i ostvari posredovanje u slu\u010dajevima u kojima prijeti opasnost razvoda”, istaknuo je Dugali\u0107. Nadalje je rekao kako sama Istanbulska konvencija nosi sa sobom dosta pozitivnoga i dobroga. \u201eTo je prije svega borba protiv nasilja. Bilo koji oblik nasilja nad ljudima za kr\u0161\u0107anima je neprihvatljiv jer je suprotan Kristovu u\u010denju i crkvenomu nauku. Obiteljsko nasilje nije samo privatna stvar, nego i veliki dru\u0161tveni problem, zlo o kojemu moramo javno govoriti i u\u010diniti sve da bi ono bilo iskorijenjeno. Na osobit se na\u010din zalo\u017eiti za suzbijanje diskriminiranja \u017eena, za ure\u0111ivanje zakonskih propisa i za u\u010dinkovito djelovanje mjerodavnih tijela da nasilje bude sprije\u010deno, a ako se ono dogodi, da se \u017ertvama osigura pomo\u0107 i za\u0161tita”. S toga stajali\u0161ta poruka pozdravlja namjere, prijedloge i dokumente koji o\u010dituju obvezu dr\u017eave da \u0161titi od nasilja i da za\u0161titi \u017ertve. No, upozorava se, kako konvencija ne pristupa ovome problemu samo s gledi\u0161ta kaznenoga prava i progona, nego i s gledi\u0161ta preventivnoga postupanja. \u201eVidljivo je da postoje i opravdane odredbe koje obvezuju dr\u017eave potpisnice da osiguraju uvjete i sredstva za edukaciju odgovaraju\u0107ih slu\u017eba, te one koje nala\u017eu osnivanje ve\u0107ega broja skloni\u0161ta za \u017ertve, kao i pokretanje promid\u017ebe protiv nasilja u obitelji”.<\/p>\n

Sve su to dobre inicijative, osobito preventivne mjere, i u kona\u010dnici obveza dr\u017eave koja je ovdje osobito nagla\u0161ena u spre\u010davanju nasilja nad \u017eenama i djecom, i takve odredbe i mjere se mogu pozdraviti, te trebaju na\u0107i mjesto u hrvatskom zakonodavnom sustavu, naglasio je Dugali\u0107, i nastavio: \u201eU biskupskoj poruci \u017eeli se upozoriti da ima nekakvih nedore\u010denosti u ovoj konvenciji koje, ako se ne otklone mogu dugoro\u010dno imati odre\u0111ene posljedice, a da mi i ne znamo kojih razmjera. Mislimo da ovako va\u017eno pitanje, a to je za\u0161tita posebno ranjivih skupina ne smije biti podlo\u017eno nikakvim ideologijama”. Naglasio je, kako je sama konvencija i\u0161\u010ditana s pozorno\u0161\u0107u, kao i poja\u0161njenja koja prate sam tekst.<\/p>\n

Na tragu toga, biskupi izra\u017eavaju zabrinutost \u0161to se u tako va\u017enome me\u0111unarodnom dokumentu pojavljuju neprihvatljive definicije, prema kojima bi trebalo poimati ‘obitelj’, ‘rod’ i ‘rodno nasilje’, rekao je, te pojasnio: \u201eU \u010dl. 3 definira se rod, u tradicionalnom smislu, i ozna\u010dava mu\u0161ko i \u017eensko, a u poja\u0161njenjima se i sama konvencija ogra\u0111uje od rodne ideologije, ali onda u slijede\u0107em \u010dlanku se mjere za za\u0161titu prava \u017ertava, \u201ebez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao \u0161to su: spol, rod, rasa, boja ko\u017ee, jezik, vjera, politi\u010dko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovinsko stanje, ro\u0111enje, seksualna orijentacija, rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, bra\u010dno stanje, migrantski, izbjegli\u010dki ili drugi status” (\u010dl. 4. st. 3.). Na\u017ealost u tuma\u010denjima i poja\u0161njenjima konvencije, poja\u0161njen je samo pojam ‘roda’, a pojam ‘rodnog identiteta’ nije. \u201eStoga ne mo\u017eemo re\u0107i da ova konvencija ne upotrebljava terminologiju ‘rodne ideologije’ i da se ona tamo ne nalazi”.<\/p>\n

Biskupi jasno \u017eele naglasiti, da bi bilo vrlo neodgovorno i nerazborito ratificirati Konvenciju, a da ne znamo \u0161to ti pojmovi zna\u010de i tko \u0107e tuma\u010diti te pojmove. Tim vi\u0161e, \u0161to nakon ratifikacije ova konvencija postaje dijelom pravnoga poretka na podru\u010dju njezine primjene te ostaje nejasno koji bi bio doseg tih definicija. Osobito ostaje nejasno tko \u0107e tuma\u010diti pojmove \u201erodni identitet”, i \u201enestereotipne rodne uloge”, kao i obvezu dr\u017eava potpisnica da, kada je to primjereno, poduzmu potrebne korake \u201ekako bi nastavne materijale o pitanjima kao \u0161to su: ravnopravnost \u017eena i mu\u0161karaca, nestereotipne rodne uloge, uzajamno po\u0161tovanje, nenasilno rje\u0161avanje sukoba u osobnim odnosima, rodno utemeljeno nasilje nad \u017eenama i pravo na osobni integritet, prilago\u0111eno razvojnim sposobnostima u\u010denika, uklju\u010dile u redovni nastavni plan i program i na svim razinama obrazovanja” (\u010dl. 14.). To ima dalekose\u017ene posljedice i zadire u mnoga prava, ako se to uvede obrazovni sustav, jer se roditeljima oduzima pravo na odgoj djece u skladu s vlastitim kr\u0161\u0107anskim uvjerenjima, a vjerskim zajednicama pravo da pou\u010davaju u skladu sa svojim u\u010denjem.<\/p>\n

Na kraju je jo\u0161 jednom naglasio, kako Crkva nije protiv konvencije: \u201eSmatramo da sve ono \u0161to pozitivno i dobro u za\u0161titi \u017eena i djece, u borbi protiv obiteljskog nasilja mo\u017eemo implementirati u nacionalno zakonodavstvo i bez ratificiranja konvencije. No, ne mo\u017eemo se oteti dojmu da se ovdje potiho, na jedan prikriven na\u010din ipak uvodi rodna ideologija u nacionalni zakonodavni i obrazovni sustav. Zabrinjavaju\u0107a je i \u010dinjenica iz \u010dl. 28 kojom se dr\u017eave potpisnice obvezuju ‘poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da pravila povjerljivosti koja su unutarnjim pravom nametnuta odre\u0111enim stru\u010dnim osobama ne predstavljaju prepreku za mogu\u0107nost prijavljivanja, pod odgovaraju\u0107im uvjetima, nadle\u017enim organizacijama ili tijelima ako imaju opravdanoga razloga vjerovati da je po\u010dinjeno te\u0161ko djelo nasilja obuhva\u0107eno podru\u010djem primjene ove Konvencije i da se mogu o\u010dekivati daljnja te\u0161ka djela nasilja’. To je zadiranje u profesionalnu tajnu, koja je temelj demokratskog poretka. Takva praksa se dovesti do nepovjerenja izme\u0111u profesionalaca koji rade bilo sa \u017ertvama ili po\u010diniteljima. Tu se nabrajaju i vjerski slu\u017ebenici pa je to i problem i zadiranje u ispovjednu tajnu, \u0161to je apsolutno neprihvatljivo. Premda konvencija isti\u010de i iznimke, to zna\u010di da je nedore\u010dena u samoj sebi i kontradiktorna”. (IKA)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na konferenciji za novinare odr\u017eanoj u \u010detvrtak, 7. prosinca u sjedi\u0161tu Hrvatske biskupske konferencije predstavljena je poruka biskupa HBK \u201eZalo\u017eiti …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25152"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=25152"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25152\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25154,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/25152\/revisions\/25154"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=25152"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=25152"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=25152"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}