{"id":2500,"date":"2010-12-03T16:51:45","date_gmt":"2010-12-03T16:51:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=2500"},"modified":"2011-02-16T08:06:07","modified_gmt":"2011-02-16T08:06:07","slug":"%e2%80%9evecer-u-knjizari%e2%80%9c-%e2%80%93-gost-prof-dr-tihomil-mastrovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=2500","title":{"rendered":"\u201eVE\u010cER U KNJI\u017dARI\u201c \u2013 GOST PROF. DR. TIHOMIL MA\u0160TROVI\u0106"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prof. dr. Tihomil Ma\u0161trovi\u0107, glavni ravnatelj Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu, koji je tu glavnu kulturnu ustanovu u Hrvatskoj otvorio korisnicima 24 sata dnevno i pokrenuo digitalizaciju brojne ba\u0161tine, gostovao je u srijedu 1. prosinca u svom rodnom gradu na susretu \u201cVe\u010der u knji\u017eari\u201d u knji\u017eari \u2018Verbum\u2019 u Zadru. \u201eNacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica je referentna ustanova i va\u017eno mjesto koje \u010duva nacionalnu memoriju, povezuje cijele sustave, integrira sustave knji\u017enica u Hrvatskoj i povezuje ih s europskima. Nacionalna knji\u017enica je u svim ulju\u0111enim zemljama najva\u017enija kulturna ustanova. Svatko u Parizu zna za Bibliotheque Nationale de France, u Londonu je British Library, u Njema\u010dkoj Deutsche Nationalbibliothek, u Austriji \u00d6sterreichische Nationalbibliothek, u Italiji Biblioteca Nazionale Italiana… U svim zemljama te su ustanove prepoznatljive jer se u njima \u010duva povijesno pam\u0107enje jednog naroda. U NSK se stje\u010de naobrazba i zapo\u010dinju civilizacijski mostovi koji povezuju kulturu jednog naroda s drugima\u201c rekao je dr. Ma\u0161trovi\u0107 na susretu koji je moderirala Ines Grbi\u0107. Hrvatska knji\u017eevnost i kultura imaju dvije bitne sastavnice: panslavensku, dugo nazo\u010dnu u Hrvata i svehrvatsku. Obje paraleno postoje i imaju predstavnike. \u201eJuraj Kri\u017eani\u0107 je zanesen idejom slavenskog zajedni\u0161tva, ta vrsta politi\u010dke utopije je konstanta hrvatske kulture i politi\u010dke znanosti. Nasuprot njemu Pavao Ritter Vitezovi\u0107 afirmira hrvatsko ime i u temeljima je preporoda. U preporodu Ljudevit Gaj vidu ju\u017enoslavensku zajednicu. No u hrvatskom narodnom preporodu je i zadarska filolo\u0161ka \u0161kola na \u010delu s Antom Kuzmani\u0107em i \u0160imom Star\u010devi\u0107em. Dok je Gaj sanjao veliku Iliriju, vrst Jugoslavije, Kuzmani\u0107 i oponenti Gaju oko knji\u017eevnog \u010dasopisa ‘Kolo’ zagovarali su kroatizam. Ideja kroatizma zna\u010di da Hrvati trebaju govoriti jezikom koji je najrasprostranjeniji, a to je \u0161tokavska ikavica. To je najstariji govor i ogromna koli\u010dina ba\u0161tine je pisana ikavicom\u201c rekao je dr. Ma\u0161trovi\u0107 istaknuv\u0161i da bi bilo pogre\u0161no izbaciti panhrvatsku i panslavensku vertikalu. \u201eObje govore o bogatstvu na\u0161eg kulturnog i politi\u010dkog naslje\u0111a. Zato danas ne bi trebalo napraviti gre\u0161ku koja se radila u biv\u0161oj dr\u017eavi i ideologiji. Kriterij znanosti je zagovaranje istine; \u010dinjenice moraju biti kriterij uvr\u0161tavanja kulturolo\u0161kih podataka u javnu svijest i znanje. Svi smo suo\u010deni s pitanjima odgovrnosti. Za narod nema ladice. Za narod treba uvijek raditi. Pitanje je ljudskog dostojanstva jesmo li dorasli odgovornosti koju imamo kao znanstvenici, odgovorni i ozbiljni ljudi, da u svakom trenutku svjedo\u010dimo istinu\u201c istaknuo je dr. Ma\u0161trovi\u0107.<\/p>\n

Govore\u0107i o jeziku poru\u010dio je da smo svi obvezni skrbiti o njemu i treba nam\u00a0 biti u svijesti. \u201eNebriga o jeziku zna\u010di nebriga o samom sebi. Jezik je klju\u010dno mjesto identiteta. Odnos prema rije\u010dima mo\u017ee se dobro upoznati kod Francuza. Kad se dva \u0161kolovana Francuza na\u0111u i razgovaraju sat vremena, barem deset minuta je o jeziku. U jeziku se \u010duva povijest naroda\u201c rekao je dr. Ma\u0161trovi\u0107. Istaknuo je da je 1. rujna 2008. g., na inicijativu NSK, me\u0111unarodno priznat Hrvatski jezik. \u201eTu \u010dinjenicu znaju filolozi ali i danas se sramotno \u0161uti i ne ka\u017ee \u0161to se zapravo dogodilo. Mnogi na\u0161i stariji filolozi imaju problema s vlastitom pro\u0161lo\u0161\u0107u. \u010cini mi se da smo svi zarobljenici njihovih bibliografija, biografija, njihove pro\u0161losti. Ti ljudi su svojevremeno pisali i govorili druga\u010dije. Me\u0111unarodno priznanje Hrvatskog jezika, u narodu u kojem je jal na\u017ealost \u010desta osobina, nije imalo odjeka koji bi moralo imati\u201c upozorio je dr. Ma\u0161trovi\u0107. Nedavno je Bruxellesu jedan dr\u017eavni \u010dinovnik rekao kako je normalno da \u0107e u EU, nakon \u0161to Hrvatska bude primljena, slu\u017ebeni jezik u Uniji biti Hrvatski. \u201eTa je odluka do\u0161la na temelju ne\u010dega. Taj je \u010dovjek pogledao u me\u0111unarodne standarde, ozbiljne \u010dinjenice koje me\u0111unarodno tijelo kao \u0161to je Registraion authority u Washingtonu ima i utvrdio da postoji samostalni Hrvatski jezik kao i mnogi drugi na svijetu i da nema problema da to bude i slu\u017ebeni jezik u EU\u201c rekao je dr. Ma\u0161trovi\u0107. Kao dekan Hrvatskih studija doprinio je organizaciji tamo\u0161njeg studija novinarsta na kojem \u010dak tri kolegija govore o etici novinarstva. \u201eBa\u0161 je novinarstvo, koje bi trebalo prenositi istinu, \u010desto instrument nekih drugih namjera, a najmanje istine. U preno\u0161enju \u010dinjenica koje ne odgovaraju istini doga\u0111a se da transmisija vrijednosti postaje problemati\u010dna. Poguban je utjecaj poluinformacija, neto\u010dnih, tendencioznih i izmi\u0161ljenih informacija. \u017divimo u vremenu ekspanzije medija i njihova utjecaja na ljude i to nas treba zabrinjavati\u201c upozorio je dr. Ma\u0161trovi\u0107. Idejni je za\u010detnik realizacije projekta ‘Perivoja od slave’ u parku kod crkve Gospe od Zdravlja u Zadru gdje su postavljena poprsja istaknutih hrvatskih velikana knji\u017eevnosti, Zadrana. Kriterij je bio da se poprsja tih ljudi mogu postaviti bilo gdje u Hrvatskoj a da pri tome nije naru\u0161en kriterij izvrsnosti te osobe i njenog zna\u010daja za cijelu hrvatsku kulturu. \u201eHtjeli smo re\u0107i da je doprinos Zadra hrvatskoj kulturi iznimno velik, daleko ve\u0107i nego se dotad mislilo; i da \u0107e podizanjem tih spomenika u javnoj svijesti i znanju, va\u017enost tog povijesnog hrvatskog naslje\u0111a Zadra biti jasnije prepoznata; da to bude \u0161kola, mjesto gdje se mogu educirati ljudi o vlastitom identitetu, svojoj tradiciji. Zato me raduje kad u tom perivoju vidim u\u010ditelje kako djeci pri\u010daju o zadarskim kulturnim vrijednostima i ljudima koji su ostavili va\u017ene tragove za cijelu Hrvatsku\u201c rekao je dr. Ma\u0161trovi\u0107.<\/p>\n

\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prof. dr. Tihomil Ma\u0161trovi\u0107, glavni ravnatelj Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu, koji je tu glavnu kulturnu ustanovu u Hrvatskoj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2500"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2500"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2500\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2503,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2500\/revisions\/2503"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2500"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2500"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2500"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}