{"id":24661,"date":"2017-11-01T19:19:49","date_gmt":"2017-11-01T18:19:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=24661"},"modified":"2017-11-03T12:25:45","modified_gmt":"2017-11-03T11:25:45","slug":"svetkovina-svih-svetih-podsjeca-nas-na-one-koji-su-stigli-pred-prijestolje-jaganjcevo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=24661","title":{"rendered":"ZADAR: SVETKOVINA SVIH SVETIH U KATEDRALI SV. STO\u0160IJE &#8211; PROPOVIJED mons. \u017d. Pulji\u0107a"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Svetkovina Svih Svetih podsje\u0107a nas na one koji su stigli pred prijestolje Jaganj\u010devo<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">1. Liturgija \u010ditanja danas nam otvara knjigu Otkrivenja pa slu\u0161amo kako u njoj \u201eIvan ne\u0161to vidi..\u201c Vidjeti i gledati nalazimo \u010desto na na stranicama Svetoga Pisma. &#8211; \u201eMojsije, \u0161to vidi\u0161\u201c, pita Jahve? Vidim grm koji gori, ali ne izgara! (Izl 3, 4) &#8211; \u201e\u0160to ti, Jeremija, vidi\u0161? Vidim rascvjetanu bademovu granu koja je navje\u0161taj sigurnog prolje\u0107a\u201c. &#8211; Ivane, \u0161to vidi\u0161? \u201eVidim jednog drugog an\u0111ela gdje uzlazi s istoka s pe\u010datom Boga \u017eivoga koji vi\u010de iza glasa: Ne udite ni zemlji, ni moru, ni drve\u0107u dok ne ope\u010datimo sluge Boga na\u0161ega. \u0160to jo\u0161 vidi\u0161 Ivane? \u201eEno, velikoga mno\u0161tva \u0161to ga nitko ne moga\u0161e izbrojiti, iz svakog naroda, plemena, puka i jezika. Stoje pred prijestoljem Jaganjca, odjeveni u bijele haljine, s palmama u rukama\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovi tekstovi koje smo \u010ditali ne\u0161to poru\u010duju, kako uz dana\u0161nju svetkovinu Svih Svetih, tako i uz Dan svih vjernih mrtvih koje sutra obilje\u017eavamo? Na\u0161 odgovor na upit \u201e\u0161to vidi\u0161, brate i sestro, na na\u0161im grobljima vjerojatno bi glasio vidimo mno\u0161tvo kri\u017eeva, bijelih krizantema i upaljenih svije\u0107a po grobovima onih koji su ovdje \u017eivjeli i vi\u0161e ih nema me\u0111u nama. Njihova \u017eivotna simfonija zapo\u010dela je krikom i pla\u010dem nakon ro\u0111enja, kao preludij brojnih tegoba, strahova i iznena\u0111enja koji \u0107e biti obilje\u017eeni \u017eivotnim durovima i molovima. Dana\u0161nja pak svetkovina Svih Svetih s popratnim spomenom Dana svih vjernih mrtvih najavljuje finale \u017eivotnoga oratorija svih onih koji su po mjerilima bla\u017eenstava za nebo predodre\u0111eni. A ta bla\u017eenstva upravo je Isus danas predstavio i obrazla\u017eio kao nove propise i zakone novoga ure\u0111enja dru\u0161tva.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">2. Postavlja se, me\u0111utim, opravdano pitanje mogu li receptori suvremenog \u010dovjeka primiti taj govor i razumjeti njegovu poruku? Komu je Isus namijenio ovaj govor bla\u017eenstava s novim pravilima, propisima i zakonima? Ako promotrimo okru\u017eje u kojem suvremeni \u010dovjek \u017eivi i raste, kao i na\u0161e europsko okru\u017eje o kojemu je pro\u0161lih dana bilo dosta govora na susretu predstavnika EU u Vatikanu, do\u0107i \u0107emo do gorke spoznaje kako su receptori \u010dovjeka za prijem vijesti \u201eonkraj \u017eivota\u201c sve vi\u0161e i vi\u0161e zakr\u017eljali. Nisu kadri uhvatiti ni melodiju koja najavljuje \u201eradost \u017eivota\u201c (koja je postala himnom EU), a niti prepoznati neverbalnu komunikaciju neba. A jo\u0161 manje shvatiti govor o Bogu darovatelju \u017eivota, milosti i svetosti. Ne \u010dudi stoga \u0161to je jo\u0161 u drugoj polovici devetnaestog stolje\u00ad\u0107a provokativni pisac Nietzsche najavio sve\u010danim tonom: \u201eBog je mrtav\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">I nije ostao usamljen. Pridru\u017eio mu se i Marx koji je svojom teorijom dao smjernice kako na socijalnom polju \u201eosloboditi \u010dovjeka od religije i svih vjerskih zasada\u201c, te Freud koji je to u\u010dinio na osobnom polju, kao i stotine drugih nadobudnih spisatelja koji su mislili da \u0107e kad se \u201eoslobode Bo\u017ejega autoriteta, osloboditi \u010dovjeka\u201c. Dvojica suvremenih spisatelja su te \u201eosloboditelje\u201c nazvali \u201earhitektima kulture smrti\u201c. Jer, kad Boga nema, kada ga se izbri\u0161e iz povijesti ljudskog zbivanja, \u201esve biva dopu\u00ad\u0161teno\u201c, napisao je svojedobno veliki Dostojevski. A zaveden takvim i sli\u010dnim umovanjem on zaklju\u010duje ako Boga nema, onda nema ni \u201ekrajnjeg ovjerovitelja istine\u201c; \u201enema kona\u010dne isti\u00adne, pa je sve relativno\u201c.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">3. Zbog toga je sveti Ivan Pavao II. uzviknuo povi\u0161enim glasom u Limi (1985.): \u201eZemlja ne smije ostati bez Boga\u201c. Istina, nastavio je, \u201e\u010dovjek mo\u017ee urediti zemlju bez Boga, ali, ona \u0107e tada biti protiv \u010dovjeka\u201c. Kada se, naime, prekri\u017ei Boga koji je \u201eovjerovitelj ljudskoga dostojanstva\u201c, te pri tomu prigrabi apsolutna mo\u0107 oru\u017eja i medija, postoji realna opasnost bespravlja i divlja\u0161tva. A dostojanstvo \u010dovjeka, koji je stvoren na Bo\u017eju sliku, biva ugro\u017eeno i napadnuto sa svih strana. Isusov govor o bla\u017eenstvima, koji smo slu\u0161ali, obrana je ugo\u017eenog ljudskog dostojanstva. Njegov govor nije upu\u0107en onima koji misle da su jedini gospodari svijeta i ljudskih sudbina; a niti onima koji zaljubljeni u ovaj svijet misle da \u0107e njihova sre\u0107a i bogatstvo trajati \u201epo sve vijeke vjekova\u201c. Njima Isus ne govori, jer zna antene su im zakr\u017eljale i ne\u0107e ga razumjeti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Mogu li se prepoznati obrisi \u201eIsusovoga ustava\u201c u na\u0161im kulturnim i politi\u010dkim organizaci-jama, odgojnim institucijama, javnim ustanovama, u tiskovinama i obavijesnim sredstvima? Ako ograni\u010dimo dojmove na onome \u0161to prenose doma\u0107i i strani mediji, odgovor vi vjerojatno glasio: Obrisi Isusovih odredbi s Brda bla\u017eenstava slabo su prepoznatljivi. Tiskovine, radijska i televizijska izvje\u0161\u0107a, naime, prepuni su slu\u010dajeva i skandala, plja\u010dke i kriminala. A Isus je \u017eelio i htio probleme rje\u0161avati dobrotom, oru\u017ejem istine i snagom duha, a ne nasiljem. To je bila njegova strategija kojom je zapo\u010deo osvajati ljude. Ne ma\u010dem i bi\u010dem, kletvom i zastra\u0161ivanjem, nego toplom i blagom rije\u010dju koja du\u0161u krijepi. Stoga su bla\u017eenstva temelj kr\u0161\u0107anske civilizacije, evan\u0111eoske humanosti, ljudske, obiteljske i socijalne sre\u0107e. Ona su nam danas najpotrebnija. Blago svima koji po\u0111u za Isusom i u\u0111u u to kraljevstvo koje je pripravljeno malenima, siroma\u0161nima, umornima i uplakanima, nevinima i jednostavnima. Blago svima koji Isusove rije\u010di s Gore bla\u017eenstava shvate i prihvate.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">4. I dok danas budemo slavili svoju domovinu, nebeski grad Jeruzalem, a u ti\u0161ini se budemo kri\u017eali nad grobovima svojih dragih pokojnika, pridru\u017eimo se u duhu onom silnom mno\u0161tvu spa\u0161enih iz Otkrivenja (7,9) koje pada ni\u010dice pred prijestoljem Svevi\u0161njega. Svi Sveti koje danas spominjemo, kao i na\u0161i dragi pokojnici, za koje \u0107emo se moliti i svije\u0107e zapaliti, nagovje\u0161taj su onoga o \u010demu je Krist zborio. Oni su nam i trajna opomena u ovom nemirnom i nesigurnom vremenu. Nema, naime, ovdje trajnog prebivali\u0161ta. I na\u0161e \u0107e putovanje jednom zavr\u0161iti. Putujemo, naime, u ku\u0107u O\u010devu. Bilo bi nam, istina, puno lak\u0161e kad bismo mogli \u010duti njihovo izvje\u0161\u0107e kako su stigli tamo \u201ekud za vazda gre se?!\u201c Oni nas, me\u0111utim, ostavljaju u ti\u0161ini molitve i sabranosti kako bismo antenama duha doku\u010dili valnu du\u017einu njihovih poruka.&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Svetkovina pak Svih Svetih podsje\u0107a nas na one koji su Isusov zakon prihvatili, usvojili i vr\u0161ili. Ona nas podsje\u0107a i na mno\u0161tvo onih koji su stigli pred prijestolje Jaganjca, odjeveni u bijele haljine, s palmama u rukama. Njih se danas spominjemo i njima se posebice molimo. I rado bismo se na\u0161li u njihovome dru\u0161tvu, \u201eumije\u0161ali se u zboru patrijarha, proroka, vije\u0107e apostola, me\u0111u brojne \u010dete mu\u010denika, u dru\u0161tvo ispovjedalaca i djevica; rado bismo se danas okupili u zajedni\u0161tvu svih svetih\u201c \u2013kako slikovito pi\u0161e sveti Bernard i poziva: \u201ePo\u017eurimo onima koji nas \u010dekaju i \u017eelimo one koji nas \u017eele\u201c (Govor 2, 5\/1968\/, 364). Pridru\u017eimo se stoga onom silnom mno\u0161tvu iz Ivanovog Otkrivenja pjevaju\u0107i: \u201eBlagoslov i slava, mudrost i zahvalnica, \u010dast, mo\u0107 i snaga Bogu na\u0161emu. U vijeke vjekova. Amen!\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Mons. \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n<p>Zadar, 1. studenoga 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>&nbsp; Svetkovina Svih Svetih podsje\u0107a nas na one koji su stigli pred prijestolje Jaganj\u010devo 1. Liturgija \u010ditanja danas nam otvara <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=24661\" title=\"ZADAR: SVETKOVINA SVIH SVETIH U KATEDRALI SV. STO\u0160IJE &#8211; PROPOVIJED mons. \u017d. Pulji\u0107a\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24661"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24661"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24675,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24661\/revisions\/24675"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}