{"id":24523,"date":"2017-10-25T12:45:32","date_gmt":"2017-10-25T11:45:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=24523"},"modified":"2017-10-25T12:49:46","modified_gmt":"2017-10-25T11:49:46","slug":"zadar-dan-skole-klasicne-gimnazije-ivana-pavla-ii-zadar-predavanje-mons-j-batelje-o-bl-alojziju-stepincu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=24523","title":{"rendered":"ZADAR: DAN \u0160KOLE ‘KLASI\u010cNE GIMNAZIJE IVANA PAVLA II. ZADAR’ – Predavanje mons. J. Batelje o bl. Alojziju Stepincu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Klasi\u010dna gimnazija Ivana Pavla II. Zadar proslavila je svoj Dan \u0161kole u ponedjeljak 23. listopada, uz blagdan svoga naslovnika i za\u0161titnika sv. Ivana Pavla II. Sve\u010danost je po\u010dela misnim slavljem koje je u katedrali sv. Sto\u0161ije predvodio zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. Nastavljena je u sportskoj dvorani \u0161kole gdje je mons. dr. Juraj Batelja, postulator Stepin\u010deve kauze, odr\u017eao predavanje o bl. Alojziju Stepincu, kojeg je bla\u017eenim proglasio Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. g. u Mariji Bistrici.<\/p>\n

\"\"<\/a>U izlaganju naslovljenom Stepin\u010devim rije\u010dima ‘Dragi mladi, budite ljudi \u010dvrstoga zna\u010daj, pou\u010dljivi i ustrajne molitve’, mons. Batelja je rekao kako je Stepinac bio svjestan da su mladi zjenica naroda, njegova budu\u0107nost i miljenici. Potaknuo je u\u010denike da netko za temu maturalnog rada obradi i Stepin\u010deve napore za katoli\u010dke \u0161kole u onda\u0161njoj Jugoslaviji i za vjeronauk u \u0161kolama, \u0161to je i onda bila tema. Istaknuo je Stepin\u010dev poticaj mladima: \u201eSretan sam kad vas mogu nahraniti kruhom iz kojega ni\u010du \u010disti ljiljani. Da vas mogu nahraniti svetom pri\u010de\u0161\u0107u, jer pri\u010dest ima zalog vje\u010dnog \u017eivota. Kruh \u017eivih, kruh jakih. Jer napori dru\u0161tva su takvi da otruju mlade\u017e, a kad mlade\u017e bude vezana lancima strasti, vi\u0161e ne\u0107e znati kamo \u0107e i\u0107i i kuda \u0107e stupati\u201c. Stepinac je rekao da slu\u017ebu treba vr\u0161iti dragovoljno, odu\u0161evljeno, strpljivo i gorljivo, pa je takva na\u010dela u\u010denicima preporu\u010dio i mons. Batelja, da ih imaju u izabranom zvanju, da zauzeto rade. Pohvalio je podatak da 70 % zadarskih klasi\u010dara upisuje studij koji \u017eeli.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eStepinac je za vrijeme Kraljevine Jugoslavije branitelj hrvatskih prava i prava Katoli\u010dke Crkve, za vrijeme Drugog svjetskog rata i Ante Paveli\u0107a je branitelj dostojanstva ljudske osobe stvorene na Bo\u017eju sliku i priliku, a pred Titom je branitelj jedinstva Katoli\u010dke Crkve i vjere u Boga\u201c rekao je mons. Batelja, naglasiv\u0161i da je Stepinac bio realan \u010dovjek, promicao je slogu i jedinstvo hrvatskog naroda.<\/p>\n

\"\"<\/a>Nasuprot srpskoj propagandi koja diskreditira Stepinca i njegovo spa\u0161avanje \u017eivota brojnih ljudi raznih vjera i naroda, Srba, \u017didova, Roma, Slovenaca, Hrvata disidenata, komunista, mons. Batelja je naveo konkretne primjere Stepin\u010deva spa\u0161avanja i pokazao dokumente koji su na sudu bili ozna\u010deni rje\u010dju ‘Ne’ te se kao dokazi, odlukom UDBE prema Vrhovnom sudu, nisu mogli koristiti u prilog Stepin\u010deve obrane. Dokumenti pokazuju da je spa\u0161eno 28 000 srpske djece koju je po Stepin\u010devom nalogu uzdr\u017eavao caritas. Karmeli\u0107anke su brinule o djeci me\u0111u kojima su i pravoslavna, muslimanska i \u017eidovska djeca. Oko dvjesto ratne siro\u010dadi iz Sarajeva 1943. do\u0161lo je u Zagreb i bili su smje\u0161teni po katoli\u010dkim obiteljima, a Stepinac je preko caritasa omogu\u0107io da ta djeca imaju odje\u0107u, obu\u0107u, hranu, obrazovanje i odgoj. Kad su \u010detnici i partizani spalili Ramu i ubili tamo\u0161nje Hrvate 1942. g., nadbiskup je u Zagrebu smjestio tristo djece iz Rame, od kojih su neki jo\u0161 uvijek \u017eivi.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Od 7 000 djece iz Jasenovca, u Jastrebarsko je dovezeno 3250 djece koji su bili s redovnicama u domovima za djecu; one su za njih brinule, a ti su domovi bili pod za\u0161titom me\u0111unarodne organizacije Crveni kri\u017e. Sve potvr\u0111uju i fotografije koje je predava\u010d prikazao u prezentaciji. Mons. Batelja je istaknuo Stepin\u010devo zastupanje prava ljudi na \u017eivot nasuprot rasnoj ideologiji, 1941. g. Pokazao je primjere iz hrvatskog katoli\u010dkog tiska za vrijeme Kraljevine Jugoslavije 1938. g. gdje pi\u0161e o pogubnosti rasne ideologije, a jugoslavenska vlast je te \u010dlanke zabranila objaviti.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nadbiskup Stepinac je s propovjedaonice zagreba\u010dke katedrale i pred njom osu\u0111ivao usta\u0161ki re\u017eim, dotle da mu je Paveli\u0107 poru\u010dio da \u0107e i on zavr\u0161iti u Jasenovcu ako tako nastavi. Njema\u010dki izaslanik u Zagrebu rekao je, \u201eKad bi jedan biskup u Njema\u010dkoj tako govorio, ne bi \u017eiv si\u0161ao s propovjedaonice\u201c. \u201eU Knjizi Ezekiela pi\u0161e, ‘Tko dira \u010dovjeka, dira zjenicu Bo\u017ejeg oka’. Ako sustav isklju\u010di Boga iz na\u0161eg postojanja, \u0161to je na\u0161a vrijednost\u201c upitao je mons. Batelja. \u201eKad su prvi \u017didovi do\u0161li u Zagreb, pobjegli iz \u010ce\u0161ke, Poljske, Austrije, Njema\u010dke, nadbiskup ih je prihvatio, omogu\u0107io im je vize i putovnice za druge zemlje, opskrbio ih je svime, 1940. g. Postoji papir na kojem su se svi oni potpisali. Komunisti\u010dka vlast nije dopustila da se ti dokumenti uzmu u obzir, spas dvjesto \u017eidovske djece. Svjedoci nisu mogli do\u0107i na sud to posvjedo\u010diti\u201c rekao je mons. Batelja. Podsjetio je na Stepin\u010deve rije\u010di: \u201eNisam bio draga osoba ni Nijemcima ni usta\u0161ama. Nisam bio usta\u0161a, nisam polo\u017eio njihovu zakletvu, kako su \u010dinili va\u0161i \u010dinovnici koji tu sjede u sudnici. Hrvatski narod se plebiscitarno izrazio za  hrvatsku dr\u017eavu i bio bih nitko kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda koji je bio rob u biv\u0161oj Jugoslaviji\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Citiraju\u0107i Stepinca da \u201ere\u017eim sve vi\u0161e sti\u0161\u0107e svaki dah hrvatski\u201c za vrijeme politike velikosrpske hegemonije u doba kralja Aleksandra, mons. Batelja je istaknuo Stepin\u010dev trud i uvid kako je va\u017eno da narod bude pou\u010den u vjeri. Stoga je organizirao euharistijske i marijanske kongrese gdje se okupljao hrvatski narod i navje\u0161tale se istine vjere. \u201eUz euharistiju i mariologiju do\u0161lo je do homogenizacije hrvatskog naroda koji bi se bez toga te\u0161ko bio suo\u010dio sa strahotama Drugog svjetskog rata i kri\u017enim putem\u201c rekao je mons. Batelja. Kad je postao zagreba\u010dki nadbiskup, ne \u017eele\u0107i da Zagreb postane bezbo\u017eni grad kako se htjelo, Stepinac je osnovao \u010detrnaest novih \u017eupa u vrijeme krize, neima\u0161tine, dok su mu drugi govorili da je pionir, avanturist, da ne razumije narod. To su \u017eupe sv. Josipa, sv. Terezije, Marije pomo\u0107nice, sv. Jeronima, Gospe Lurdske, sv. Nikole Taveli\u0107a i druge.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je istaknuo i osje\u0107aj nadbiskupa za malog \u010dovjeka. U vrijeme velike nezaposlenosti u Zagrebu, u bazilici Srca Isusova u Palmoti\u0107evoj 1938. g. predvodio je misu za nezaposlene radnike; s njima je ru\u010dao i nalo\u017eio caritasu da se tim ljudima pomogne. Istaknuo je i Stepin\u010dev doprinos hrvatskoj kulturi. Upravo je intervencijom nadbiskupa Stepinca za\u017eivjela i ostvareno je pet svezaka hrvatske enciklopedije kroz koju je hrvatski narod u\u0161ao me\u0111u kulturne narode svijeta, naglasio je mons. Batelja. Istaknuo je da je glavni problem izme\u0111u Stepinca i komunista bio ideolo\u0161ki sukob. Upozorio je kako su komunisti uveli nauku da Isus nije postojao, da je izmi\u0161ljena osoba, ako bi profesori u\u010dili protivno tome iza\u0161li bi iz \u0161kole. \u201eZnajte, Isus je Bog, za njega smo spremni umirati svaki \u010das i svaki dan\u201c rekao je Stepinac.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eGlavni kamen spoticanja izme\u0111u komunisti\u010dkog re\u017eima i Stepinca je \u0161to je Tito od Stepinca tra\u017eio da stvori nacionalnu Crkvu odvojenu od Rima. Zna\u010di da bi Crkva trebala slu\u017eiti re\u017eimu i biti njemu podre\u0111ena. Stepinac ka\u017ee, ‘Odvojeni od Svete Stolice, bili bismo suha grana, sasu\u0161eni’. Milovan \u0110ilas, bliski Titov suradnik, rekao je da ‘Stepin\u010dev hrvatski nacionalizam nije puno smetao. Da je samo proglasio Hrvatsku Crkvu odcijepljenu od Rima, mi bismo ga uzdigli do zvijezda. Ali onda bi nas nestalo’\u201c rekao je mons. Batelja, podsjetiv\u0161i na Stepin\u010deve rije\u010di: \u201eKad se prilike srede i smire, kad se budu mogli publicirati svi dokumenti i u miru izraditi, kad svi faktori mogu slobodno re\u0107i svoju rije\u010d bez ikakvog straha i sve do \u010diste istine, ne\u0107e se na\u0107i ni jedan \u010dovjek koji bi upro prstom na zagreba\u010dkog nadbiskupa\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eNema sjene niti lo\u0161e u\u010dinjenog koraka u pro\u0161losti Stepinca\u201c rekao je mons. Batelja, istaknuv\u0161i Stepin\u010deve rije\u010di 24. travnja 1924. g.: \u201eSpreman sam dati i zadnju kap krvi ako ustreba za domovinu moju Hrvatsku koja po\u010dinje izdisati pred naletom bezbo\u017enog materijalizma\u201c. Rekao je to sedam godina poslije po\u010detka Oktobarske revolucije.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mons. Batelja je istaknuo zna\u010daj i molitve Stepin\u010deve majke za njegovo zvanje. Naime, po povratku s boji\u0161nice u Prvom svjetskom ratu, nadbiskup se suo\u010dio sa stvarnostima koje ga nisu odu\u0161evljavale za sve\u0107eni\u0161tvo te je svjojoj majci rekao: ‘Mama, idem u bilo koje zvanje, u bogosloviju ne’. \u201eA ona, otkad ga je rodila polo\u017eila je zavjet da \u0107e svaki dan za njega moliti krunicu i tri puta u tjednu postiti. To nije bilo lako u obitelji s dvanaestero djece, ali je molila i molila. Nakon \u0161to joj je sin Alojzije to rekao, ona je nastavila moliti. Stepinac je izrastao u velikana i ideal u Crkve u Hrvata upravo iz maj\u010dine molitve i molitve svog patni\u010dkog naroda\u201c rekao je mons. Batelja. Spomenuo je i njegov odnos s djevojkom Marijom Horvat koja je Stepincu otkazala zaruke.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eNadbiskup je bio duboko pro\u017eet religioznim osje\u0107ajima, \u010ditao je velike autore i crkvene oce. Kardinal Franjo Kuhari\u0107 je rekao da su pisma izme\u0111u Marije i Stepinca dovoljna za njegovo progla\u0161enje svetim. Marija pi\u0161e Alojziju u zavr\u0161nom pismu da su njegovi ideali previsoki i da ne mo\u017ee dalje letjeti za njim\u201c rekao je mons. Batelja. Istaknuo je i Stepin\u010devu pobo\u017enost prema Majci Bo\u017ejoj. \u017delio je sa\u010duvati identitet hrvatskog naroda kroz to i u toj pobo\u017enosti. U Mariji Bistrici je 1934. g. okrunio kip Isusa i Marije krunama u stilu hrvatskih narodnih vladara. Mariju Bistricu je \u017eelio u\u010diniti moralnim sred\u0161tem preporoda hrvatskog naroda te je za pobo\u017enost kri\u017enog puta naru\u010dio i \u010detrnaest mramornih postaja.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mons. Batelja je istra\u017eio vi\u0161e od 135 crkvenih i svjetovnih arhiva u Hrvatskoj i inozemstvu. Prikupljena dokumentacija sadr\u017ei vi\u0161e od 40 000 stranica. Objavio je sedam knjiga, a uskoro \u0107e biti predstavljena njegova najnovija knjiga o uzrocima smrti i bolesti kardinala Stepinca. U nadbiskupovim kostima u velikim i nenormalnim koli\u010dinama prona\u0111eni su olovo, arsen, krom, antimon.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je pokazao i fotografije sa sprovoda Stepinca u zagreba\u010dkoj katedrali koju je unutra i izvan nje na ispra\u0107aju pohodilo puno ljudi, a sve su pratili i ljudi iz UDBE, vidljivi i na tim slikama. Kad su podgili lijes da odnesu tijelo kardinala iza oltara, katedralom se prolomio zaziv ‘Sveti kardinale, Sveti mu\u010deni\u010de, moli za nas’.<\/p>\n

Mons. Batelja je podsjetio na pokojne profesore i u\u010denike te \u0161kole koja je nasljednica Nadbiskupske klasi\u010dne gimnazije iz koje su iza\u0161li ne samo mnogi sve\u0107enici, nego i laici intelektualci koji sad obavljaju va\u017ene odgovornosti javnih vlasti i crkvenih slu\u017ebi. U\u010denicima je po\u017eelio da \u017eive vjernost koju je Stepinac po\u017eelio u pismu vjernicima Zagreba\u010dke nadbiskupije: \u201eDragi moji dijecezani, budite do groba vjerni Katoli\u010dkoj Crkvi\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prije predavanja mons. Batelje, prisutne u\u010denike, profesore i brojne uzvanike pozdravio je i ravnatelj Klasi\u010dne gimnazije mr. don Ante Sori\u0107. Rekao je da je nositi ime sv. Ivana Pavla II. ponos i odgovornost, upitav\u0161i koliko je njihov pedago\u0161ki, u\u010diteljski i odgojiteljski poziv u skladu sa smjernicama koje je postavio Ivan Pavao II.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prisutne je pozdravio i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. \u010cestitao je u\u010denicima njihov Dan \u0161kole rekav\u0161i da je nositi ime Ivana Pavla II. \u010dast, ponos i odgovornost. \u201eBudimo svjesni i te tre\u0107e rije\u010di koja je povezana sa sudbinom \u010dovjeka, jer \u010dovjek nije samo slobodno, nego i odgovorno bi\u0107e. Ponos i \u010dast nas obvezuju da upoznamo onoga \u010dije ime nosimo, da se upoznamo s njegovim programom i da se odu\u0161evljavamo idejama koje su nosile sv. Ivana Pavla II. Mladi su mu bili osobito na srcu, njegova radost, nada, briga i uzdanica. ‘Vi ste papina nada’, rekao je. Bio je teolog, znanstvenik, filozof, kulturnjak. Nema podru\u010dja u kojem se nije o\u010ditovao kao veliki a skroman \u010dovjek koji se sa svime znao ophoditi. Vi ste odgojna, obrazovna i kulturna institucija i zato je Dan \u0161kole i papin spomendan obveza za vas koji nosite njegovo ime\u201c poru\u010dio je mons. Pulji\u0107 u\u010denicima i djelatnicima \u0161kole.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

U obilje\u017eavanju Dana \u0161kole sudjelovali su i roditelji u\u010denika, sve\u0107enici, ravnatelji drugih srednjih \u0161kola, Ante Gveri\u0107, ravnatelj Dr\u017eavnog arhiva u Zadru te Ivan \u0160imuni\u0107, pro\u010delnik Upravnog odjela za \u0161kolstvo Zadarske \u017eupanije. Ravnatelj Sori\u0107 je zahvalio Zadarskoj \u017eupaniji za povjerenje i potporu koju pru\u017eaju Gimnaziji tijekom cijele \u0161kolske godine.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Pjesme Gaudeamus igitur na po\u010detku i ‘Do\u0111ite k meni umorni’ na kraju sve\u010danosti izveo je zbor Gimnazije pod ravnanjem prof. Grge Ivkovi\u0107a. Program su vodili u\u010denici Martina Vidai\u0107 i Krunoslav Grebenar. Dan \u0161kole je zavr\u0161en odr\u017eavanjem turnira iz nogometa izme\u0111u u\u010denika i profesora Gimnazije te odbojke, ko\u0161arke, \u0161aha i stolnog tenisa.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klasi\u010dna gimnazija Ivana Pavla II. Zadar proslavila je svoj Dan \u0161kole u ponedjeljak 23. listopada, uz blagdan svoga naslovnika i …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24523"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24523"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24523\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24577,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24523\/revisions\/24577"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}