{"id":23968,"date":"2017-06-26T13:17:35","date_gmt":"2017-06-26T12:17:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23968"},"modified":"2017-06-28T13:33:34","modified_gmt":"2017-06-28T12:33:34","slug":"ljubac-predstavljena-velika-monografija-o-mjestu-i-zupi-ljubac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23968","title":{"rendered":"LJUBA\u010c: PREDSTAVLJENA VELIKA MONOGRAFIJA O MJESTU I \u017dUPI LJUBA\u010c"},"content":{"rendered":"

 \"\"<\/a>\u201e\u017dupa Ljuba\u010d – zrcalo povijesnih i geografskih mijena u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara\u201c naziv je vrijedne monografije predstavljene u \u017eupnoj crkvi sv. Martina u Ljup\u010du u srijedu 21. lipnja. Uz brojne doma\u0107e vjernike i prijatelje, u tom su doga\u0111aju sudjelovali i istaknuti profesori sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, \u010diji se radovi nalaze i u toj znanstveno-duhovnoj monografiji o pro\u0161losti i sada\u0161njosti Ljup\u010da, potkrijepljeno brojnim fotografijama. Urednici tog znanstvenog djela na 302 stranice bogatih arhivskih izvora i povijesne gra\u0111e su prof. dr. Josip Fari\u010di\u0107, prorektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i dr. sc. don Jerolim Lenki\u0107, \u017eupnik Ljup\u010da. Nakladnici su Sveu\u010dili\u0161te u Zadru i \u017eupa sv. Martina u Ljup\u010du.<\/p>\n

\"\"<\/a>Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 u prigodnom govoru na predstavljanju \u010destitao je urednicima \u0161to su 2. lipnja 2016. g. organizirali znanstveni skup o povijesti i svekolikoj ba\u0161tini Ljup\u010da te su bili toliko ekspeditivni da su opse\u017ean posao, stru\u010dne radove izlaga\u010da, priredili za tisak \u201eu rekordnom vremenskom razdoblju\u201c, svega godinu dana poslije simpozija. U Monografiji se opisuje povijest mjesta i \u017eupe, prirodno-geografske zna\u010dajke i dru\u0161tveno-gospodarski razvitak, arheolo\u0161ki ranokr\u0161\u0107anski i srednjovjekovni nalazi u Ljup\u010du i okolici. \u201eUz bogatu slikovitu kartografiju i prikaz vjerskog \u017eivota, \u010ditatelj \u0107e na\u0107i raznoliki izbor vrlo interesantnih tema za produbljenje i upoznavanje tog mjesta koje je u zadarskom katastru, gdje su navedeni posjedi i imanja koje je Mleta\u010dka vlast zauzela u 15. st. Me\u0111u pet navedenih mjesta nalazi se i Ljuba\u010d, uz Zadar, Vranu, Nin i Novigrad\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/a>U knjizi je i biografski opis njenih pastira od 17. do 21. st.; od don Mate Mandi\u0107a rodom s Molata iz 1664. g. do sada\u0161njeg \u017eupnika Lenki\u0107a rodom iz Bibinja. \u201eNetko je rekao da su arhivski zapisi ogledalo pam\u0107enja jednog kraja i naroda. Zabilje\u017eeni stari spisi koji se \u010duvaju predstavljaju nepresu\u0161no vrelo za poznavanje i prou\u010davanje povijesti i kulture nekog podru\u010dja i naroda i s pravom bivaju njegovim zrcalom u kojem se ogledaju sljede\u0107i nara\u0161taji\u201c rekao je nadbiskup. U osvrtu na prilog ljuba\u010dkog bogoslova Ivana Jordana \u201eIz crkvene pro\u0161losti Ljup\u010da\u201c, nadbiskup je rekao da \u201eon s teolo\u0161kom refleksijom zavr\u0161ava svoj prilog: \u201eNa divnu zemlju pado\u0161e mi konopi, vrlo mi je mila moja ba\u0161tina\u201c (Ps 16, 5.6). Kad je Jahve izveo Izraelce iz egipatskog ropstva, dao im je u posjed Obe\u0107anu zemlju. Imati i posjedovati zemlju bitni je element stabilnosti koji daje mogu\u0107nost podizanja vlastitog doma. Ponosan je \u0161to je genetski naslijedio ba\u0161tinu svojih pre\u0111a\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, po\u017eeljev\u0161i da ta knjiga o naslije\u0111enoj djedovini Ljup\u010danima bude orijentir za budu\u0107nost.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u017dupnik Jerolim Lenki\u0107 me\u0111u donatorima i zaslu\u017enima za ostvarenje tog projekta koji obra\u0111uje Ljuba\u010d s geografskog, arheolo\u0161kog, povijesnog, kartografskog, vjerskog i etnolo\u0161kog gledi\u0161ta, zahvalio je i Nikoli Perkovi\u0107u koji je predlo\u017eio odr\u017eavanje simpozija \u010diji je plod ta Monografija. Me\u0111u donatorima su bile sve generacije mje\u0161tana, do starih baka. Nikola Mileti\u0107, na\u010delnik Op\u0107ine Ra\u017eanac rekao je da je odmah podr\u017eao molbu don Jerolima da sufinancira to vrijedno izdanje kao jedinstvenu publikaciju koja \u0107e za budu\u0107nost ostati lijepi pisani trag o pro\u0161lim stolje\u0107ima. Mons. dr. Pavao Kero, autor priloga ‘\u017dupnici i poslu\u017eitelji \u017eupe sv. Martina u Ljup\u010du’ pohvalio je djelovanje sve\u0107enika u Ljup\u010du tijekom povijesti i potaknuo na njihovo po\u0161tovanje, zbog oranja na Kristovoj njivi u te\u0161kim vremenima, vjerni sve\u0107eni\u010dkim idealima. Kero je donio biografske podatke o 81 sve\u0107eniku koji su djelovali u Ljup\u010du od 1664. g. do 2010. g. Na predstavljanju je predstavio \u017eivot don Nikole Kuva\u010da (1885.-1943.). Me\u0111u \u017eupnicima je bio i doma\u0107i sin rodom iz Ljup\u010da, don Nikola Du\u0161evi\u0107 (1934.-2007.).<\/p>\n

\"\"<\/a>Knjiga je zapisala i pokazala razloge ponosa Ljup\u010dana na njihov kraj i ljude, rekao je Sre\u0107ko Lazanja, \u010dlan ekonomskog vije\u0107a \u017eupe sv. Martina, podsjetiv\u0161i da povijest Ljup\u010da datira od kamenog doba; brojni su materijalni nalazi iz 1. tisu\u0107lje\u0107a prije Krista kad su tu \u017eivjeli ilirsko pleme Liburni. Knjiga predstavlja zapis va\u017enih informacija sabranih i znanstveno obra\u0111enih na jednom mjestu te su temelj za budu\u0107u dogradnju knjige sadr\u017eajima iz novije povijesti Ljup\u010da, rekao je Lazanja i zahvalio \u017eupniku Lenki\u0107u na velikom trudu kojim promi\u010de \u017eivot Ljup\u010da. \u201eTo nije samo knjiga, nego testament na\u0161e civilizacije koji ostaje, na \u010demu se izgraditi budu\u0107e generacije. Na povijesti se gradi i osniva novo, da se Ljuba\u010d ne zaboravi. To je povijesni dokument i ostaje nepromjenjiv. Puno toga se zaboravi i izgubi na vrijednosti i zna\u010denju, ali knjiga je zapis i nije podlo\u017ena mijeni zaborava\u201c rekao je Lazanja.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dr. Smiljan Glu\u0161\u010devi\u0107, recenzent knjige u kojoj su obja\u0161njene i pro\u0161irene postoje\u0107e spoznaje, predstavio je sadr\u017eaj \u010detrnaest priloga od \u0161esnaest autora objavljenih u Monografiji, podijeljenih u \u0161est cjelina: geografija, arheologija, povijest, kartografija, vjerski \u017eivot i etnologija.<\/p>\n

   \"\"<\/a>Autori priloga su Damir Maga\u0161 i Denis Rado\u0161 (Prirodno-geografske zna\u010dajke Ljup\u010da i Geografska osnova dru\u0161tveno-gospodarskog razvitka Ljup\u010da), Dario Vujevi\u0107 (Najraniji tragovi \u017eivota na podru\u010dju Ljup\u010da \u2013 srednjopaleoliti\u010dki nalazi), Branislav Marijanovi\u0107 (Ljuba\u010dka kosa \u2013 liburnski svijet mrtvih), Mate Parica i Mato Ilki\u0107 (Podmorski arheolo\u0161ki nalazi u okolici Ljup\u010da), Ante Ugle\u0161i\u0107 (Ranokr\u0161\u0107anski nalazi iz okolice Ljup\u010da), Karla Gusar (Srednjovjekovni nalazi i nalazi\u0161ta na podru\u010dju Ljup\u010da), Mato Ilki\u0107 (Numizmati\u010dki nalazi s podru\u010dja Ljup\u010da), Ser\u0111o Dokoza (Crtice iz povijesti Ljup\u010da u srednjem vijeku), Tado Or\u0161oli\u0107 (Pregled pro\u0161losti Ljup\u010da od 17. do 20. stolje\u0107a), Josip Fari\u010di\u0107 (Ljuba\u010d na starim geografskim i pomorskim kartama), Ivan Jordan (\u017dupa sv. Martina u Ljup\u010du), Pavao Kero (\u017dupnici i poslu\u017eitelji \u017dupe sv. Martina u Ljup\u010du) i Marija Du\u0161evi\u0107 (Obi\u010daji u Ljup\u010du).  <\/p>\n

\"\"<\/a>Ljuba\u010d je mjesto u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara, smje\u0161ten osam kilometara jugozapadno od Ra\u017eanca, gdje je drevna Ljuba tisu\u0107ljetnog postojanja. Lokalitet Ljuba\u010dka kosa je prostor s najve\u0107im brojem grobnih humaka na \u010ditavom liburnskom prostoru, od Istre do \u0160ibenika s pripadaju\u0107im otocima. Ti su se humci s vi\u0161e od tisu\u0107u ukopa do prije \u010detrdeset godina i vidjeli. Nalazi datiraju od ranog bron\u010danog doba, dvije tisu\u0107e godina prije Krista, iz kasnog bron\u010danog do \u017eeljeznog doba u 8. st. prije Krista. Najve\u0107e ime poteklo iz Ljup\u010da je Juraj Barakovi\u0107, hrvatski renesansni pjesnik, sa svojim djelom Vila Slovinka.<\/p>\n

 \"\"<\/a>Prisutne su pozdravili i dr. Josip Fari\u010di\u0107, suurednik knjige i Stjepan Jurani\u0107, direktor nakladni\u010dke ku\u0107e Tonimir iz Vara\u017edinskih toplica koja je sa zadovoljstvom tiskala Monografiju, uz maksimalno smanjene tro\u0161kove u pripremi tiska. \u010cestitao je Ljup\u010danima na tom velebnom djelu zahtjevne grafi\u010dke pripreme, za koje su doma\u0107i osigurali i sredstva. Jurani\u0107 je rekao da mje\u0161tani vjerojatno nisu svjesni koliko je to veliki izdava\u010dki pothvat za tako malu \u017eupu i da se njime ponose. Stru\u010dnost te nakladni\u010dke ku\u0107e potvr\u0111uje i nagrada HAZU-a i Matice Hrvatske koju su dobili.<\/p>\n

 \"\"<\/a>\u017dupnik Lenki\u0107 je zahvalio i Grafikartu Zadar (Sandiju Brali\u0107u) za grafi\u010dku obradu i prijelom i uredniku Fari\u010di\u0107u koji je \u201epredanim, po\u017ertvovnim, osje\u0107ajnim, intelektualnim i duhovnim radom u\u010dinio sve najbolje za tu monografiju\u201c. U Predgovoru je dr. Fari\u010di\u0107, me\u0111u ostalim, istaknuo povoljan geografski polo\u017eaj Ljup\u010da uz plovidbeni pravac izme\u0111u otoka Paga i kopna kojim se odvijao promet izme\u0111u ninskog i zadarskog priobalja i Velebitskog kanala, Novigradskog mora te doline Zrmanje i velebitskih prijevoja.<\/p>\n

 \"\"<\/a>Duhovni \u017eivot, pu\u010dke pobo\u017enosti, karitativne i kulturne djelatnosti razvijali su sve\u0107enici okupljaju\u0107i puk u crkvama i nekada\u0161njim samostanima. Znanstvena cjelina u Monografiji predstavlja osnovu i za prostorno planske i strate\u0161ko-razvojne dokumente za budu\u0107i razvoj ljuba\u010dkog prostora, poru\u010duje dr. Fari\u010di\u0107. U knjizi se nalaze i sa\u017eeci svih priloga koje je na engleski jezik prevela Janet Berkovi\u0107.<\/p>\n

  \"\"<\/a>Program je vodila doma\u0107a mje\u0161tanka, novinarka Marija Du\u0161evi\u0107, a nastupio je i \u017eupni zbor sv. Martina pod vodstvom Nikoline Du\u0161evi\u0107. \u017dupnik je zahvalio na podr\u0161ci i sakristanki Zdravki Stoji\u0107. Nakon predstavljanja Monografije za sve je prido\u0161le prire\u0111en bogati agape.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

 \u201e\u017dupa Ljuba\u010d – zrcalo povijesnih i geografskih mijena u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara\u201c naziv je vrijedne monografije predstavljene u \u017eupnoj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23968"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23968"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23968\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23983,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23968\/revisions\/23983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23968"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23968"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23968"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}