{"id":2377,"date":"2010-11-16T06:45:27","date_gmt":"2010-11-16T06:45:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=2377"},"modified":"2010-11-16T06:45:27","modified_gmt":"2010-11-16T06:45:27","slug":"blagoslov-broncanog-reljefa-%e2%80%9eregula-sv-benedikta%e2%80%9c","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=2377","title":{"rendered":"BLAGOSLOV BRON\u010cANOG RELJEFA \u201eREGULA SV. BENEDIKTA\u201c"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Bron\u010dani reljef \u201eRegula sv. Benedikta\u201c u \u017eenskom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru u subotu 13. studenog, kad benediktinci slave sve svete benediktince, blagoslovio je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107. Prethodno je nadbiskup u klaustru samostana, jer se samostanska crkva obnavlja, predvodio misno slavlje u kojem je navje\u0161ten Isusov govor o bla\u017eenstvima. On poti\u010de na razmi\u0161ljanje o mno\u0161tvu svetih benediktinaca i oblata, laika \u0161tovatelja benediktinske karizme, koji su te izazovno formulirane ‘zakone’ shvatili, usvojili i proveli u \u017eivotu, rekao je nadbiskup. U propovijedi je predstavio sadr\u017eaj apostolskog pisma pape Pavla VI. iz 1964. g. naslovljen ‘Glasnik mira’, najavljuju\u0107i da, na prijedlog Svetog zbora za obrede, sv. Benedikta \u017eeli proglasiti za\u0161titnikom Europe. Pavao VI. podsje\u0107a da je papa Pio XII. sv. Benedikta nazvao ocem Europe jer je narode tog kontinenta pro\u017eeo ljubavlju i nastojanjem oko pravog reda na kojem se temeljio njihov dru\u0161tveni \u017eivot. \"\"<\/a>Zato je, kao i papa Ivan XXIII., \u017eelio da molitvom tog sveca Bog pomogne one koji se trude europske narode povezati pravim bratstvom. Nakon Drugog svjetskog rata kr\u0161\u0107anski su politi\u010dari htjeli ostvariti ideju sv. Benedikta, istaknuo je mons. Pulji\u0107. Zbog mr\u017enje i sru\u0161enog, \u010dega kr\u0161\u0107anska Europa nije dostojna, pokrenuli su ideju o jedinstvu Europe, \u017eele\u0107i na politi\u010dkom planu o\u017eivjeti ideju koju je sv. Benedikt davno zapo\u010deo, rekao je mons. Pulji\u0107, dodav\u0161i da \u017eelju Pavla VI. da Benedikta proglasi za\u0161titnikom Europe treba promatrati u kontekstu stvaranja jedinstva onda\u0161nje razjedinjene Europe. \u201eI mi posve odobravamo namjere koje idu za tim da se promi\u010de jedinstvo eu\u00adropskih naroda. Stoga smo rado udovoljili molbama koje su nam iz raznih krajeva upravili mnogi kardinali, (nad)biskupi, poglavari redova i redovni\u010d\u00adkih dru\u017ebi i drugi ugledni vjernici, da sv. Benedikta proglasimo patronom Europe. Pru\u017ea nam se za to sjajna prilika kad na Monte Cassinu po\u00adsve\u0107ujemo crkvu sru\u0161enu 1944. g. u bijesu svjetskog rata, a sad opet izgra\u0111enu kr\u0161\u0107anskom predano\u00ad\u0161\u0107u\u201c podsjetio je mons. Pulji\u0107 na rije\u010di Pavla VI. Sv. Benedikt opat nazvan je glasnik mira, tvorac jedinstva, u\u010ditelj civilizacije, vjesnik kr\u0161\u0107anske vjere i utemeljitelj mona\u0161kog \u017eivota na Zapadu. U propadanju Rimskog Carstva, a neke ze\u00admlje nisu ni znale za civilizaciju i duhovne vred\u00adnote, Benedikt je odva\u017eno nastojao da u Europi zasja novo doba. Sa svojim sinovima kr\u0161\u0107ansku kulturu je donio kri\u017eem, knjigom i plugom. Kri\u017eem, Kristovim zakonom, u\u010dvrstio je uredbe javnog i privat\u00adnog \u017eivota. Povezao je duhovno jedinstvo Europe u kojem su se narodi razli\u010diti govorom, podrijetlom i kulturom osje\u0107ali kao jedan puk Bo\u017eji. Knjigom tj. kulturom Benedikt je sa\u010duvao spise znanosti i umjetnosti i prenio ih potomcima. Plugom i sli\u010dno mijenjao je puste krajeve u plodne njive te je sjedinjuju\u0107i molitvu i rad oplemenio i uzdigao ljudski trud. \u201eNeka taj odli\u010dni Nebesnik bude na \u010delu \u017eivotu Europe i da ga milostivo unapre\u0111uje kao \u0161to je kr\u0161\u0107anskim svjetlom raspr\u0161io tamu i donio darove mira\u201c podsjetio je na poruku Pavla VI. mons. Pulji\u0107, potaknuv\u0161i na nasljedovanje onih koji su odu\u0161evljeni Benediktovom karizmom i nadahnuti Isusovim govorom na gori \u010dinili dobro u povijesti Europe.<\/p>\n

Liturgijskom obnovom na Drugom vatikanskom koncilu povu\u010dena je odredba o obaveznom slavljenju svih svetih benediktinaca te je prepu\u0161tena volji pojedinih zajednica, rekla je opatica zadarskog samostana Anastazija \u010cizmin, dodav\u0161i da je njima ta proslava nedostajala. Benediktinci su, uz sve svete, slavili i svece svoje karizme. U \u017eelji da i materijaliziraju taj spomen, zadarske benediktinke su odlu\u010dile u apsidalnom prostoru na ulazu svoje samostanske zgrade postaviti reljef koji prikazuje zajedni\u0161tvo svetih benediktinaca. Sli\u010dan prizor u slici je u crkvi na Monte Cassinu. Reljef je veli\u010dine 3,10 m x 2,50 m, te\u017eak 800 kg, akademskog kipara Igor Ma\u0161truka, lijevan u radionici umjetnina u Zagrebu. Prikazuje Presveto Trojstvo, Benedikta i Skolastiku, zadarske za\u0161titnike Sto\u0161iju, \u0160imuna, Kr\u0161evana i Zoila, bl. Alojzija Stepinca koji je za\u0161titnik hrvatske konfederacije benediktinskih samostana te an\u0111eoski zbor. Isus daje poruku Benediktu, Bog Otac Skolastiku usmjeruje na sv. Benedikta kojeg je htjela slijediti a Duh Sveti sve to objedinjuje. Iz toga su se rodili brojni benediktinski sveci, opisala je izgled reljefa opatica \u010cizmin. Na reljefu je i grb sv. Benedikta, s naznakom brda kao znak Monte Cassina, kri\u017ea i paxa, mira koji proizlazi iz Regule. Na lijevoj strani reljefa je monogram Ave Maria, u obliku raspjevanog slova A i M povrh kojeg je kruna, kao znak krunjenja Gospe kojoj je samostan posve\u0107en. Taj sa\u010duvani dio u ru\u0161evini samostana o\u0161te\u0107enog u Drugom svjetskom ratu obnovljen je i ugra\u0111en u reljef. Ma\u0161truko je reljef zavr\u0161io nakon jednoipolgodi\u0161njeg rada za vrijeme kojeg je i prou\u010davao kako bi prizor bio \u0161to autenti\u010dniji. \"\"<\/a>U reljefu se nalazi 101 lik, od \u010dega 77 prikazuje svete benediktince. Izra\u0111en je u bronci kako bi bio \u010dvrst i trajan. U trenutku kad je opatica \u010cizmin skinula zastor s reljefa, oglasila su se zvona zadarske katedrale sv. Sto\u0161ije, \u0161to je simboli\u010dno do\u017eivljeno kao pozdrav tom vrijednom \u010dinu u \u017eivotu te najstarije redovni\u010dke zajednice u Hrvatskoj.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bron\u010dani reljef \u201eRegula sv. Benedikta\u201c u \u017eenskom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru u subotu 13. studenog, kad benediktinci slave …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2377"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2377"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2377\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2381,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2377\/revisions\/2381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}