{"id":23624,"date":"2017-05-31T16:34:37","date_gmt":"2017-05-31T15:34:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23624"},"modified":"2017-06-07T00:37:33","modified_gmt":"2017-06-06T23:37:33","slug":"zadar-simpozij-misijsko-i-evangelizacijsko-poslanje-crkve-sekularizam-prepreka-evangelizaciji-dr-stjepo-bartulica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23624","title":{"rendered":"ZADAR, SIMPOZIJ \u2018MISIJSKO I EVANGELIZACIJSKO POSLANJE CRKVE’: ‘SEKULARIZAM – PREPREKA EVANGELIZACIJI?’ – dr. Stjepo Bartulica"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Izlaganje \u2018Sekularizam: Prepreka evangelizaciji?<\/strong>\u2019 odr\u017eao je dr. Stjepo Bartulica<\/strong> na znanstvenom simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u2019 u petak 26. svibnja u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru.<\/p>\n

Uvodno se Bartulica osvrnuo o zna\u010denju novih medija<\/strong> \u0161to je tako\u0111er tematizirano na simpoziju. Bartulica je odrastao u SAD-u te je pojasnio ‘fenomen Trumpa’<\/strong>. \u201eDa su odlu\u010divali urednici i mainstream mediji, Trump sigurno ne bi bio predsjednik. To je mnogima veliko iznena\u0111enje. Mainstream mediji se i dalje te\u0161ko suo\u010davaju s tom situacijom. Krivo su procijenili kona\u010dan ishod i op\u0107enito, njihov utjecaj je jako umanjen, prije svega zbog novog na\u010dina komuniciranja. Ta sapunica izme\u0111u Trumpa i medija se nastavlja. To je svakodnevno vidljivo u ameri\u010dkoj politici. Sretan sam \u0161to mo\u017eemo o ovoj temi govoriti na sveu\u010dili\u0161tu. U Americi su u novije vrijeme sveu\u010dili\u0161ta postala mjesta gdje je sloboda govora jako su\u017eena, ograni\u010dena.<\/strong> \u010cak postoje tzv. sigurni prostori<\/strong>, ‘safe places’, gdje se studentima osigurava prostor gdje mogu biti za\u0161ti\u0107eni od raznih stavova i mi\u0161ljenja koje ih vrije\u0111a ili smeta. To je novi fenomen<\/strong>. Do 1991.\/92. g. ovakav skup vjerojatno ne bi bio mogu\u0107 na ovom  Sveu\u010dili\u0161tu. Nadam se da \u0107emo biti u stanju sa\u010duvati kulturu slobode i da se mo\u017ee otvoreno raspravljati, pa i o osjetljivim temama\u201c rekao je Bartulica.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

U javnom prostoru \u010desto \u010dujemo da je Hrvatska sekularna dr\u017eava, inzistira se na tom pojmu, rekao je predava\u010d, istaknuv\u0161i da je va\u017eno razumjeti pojam sekularizma. \u201eNo, moramo razlu\u010diti izme\u0111u sekularnosti i sekularizma <\/strong>kao filozofske \u0161kole, svjetonazora\u201c, naglasio je predava\u010d.<\/p>\n

\u201eCrkva mo\u017ee \u017eivjeti s time da je odvojena od dr\u017eave. To nije sporno. Nije uloga politike definirati koja \u0107e biti slu\u017ebena vjera. Me\u0111utim, treba osigurati temeljne slobode. To je izuzetno va\u017eno. I va\u017eno je da se temeljne slobode koje su navedene u ustavu tuma\u010de na liberalan na\u010din. U Americi postoji tendencija da se sloboda vjeroispovijesti su\u017eava na slobodu \u0161tovanja,’Freedom od Worship’<\/strong>. Zna\u010di, nitko ne\u0107e braniti nekome da odlazi nedjeljom i u drugi dan na misu. Ali vjerski utjecaj u javnom prostoru mora biti \u0161to manji, ograni\u010diti ga u \u0161to ve\u0107oj mjeri. S time se suo\u010davamo.<\/strong> Kao posljedica takvog razmi\u0161ljanja<\/strong> imamo i slu\u010daj pape Benedikta XVI. <\/strong>koji je morao otkazati jedno predavanje na sveu\u010dili\u0161tu La Sapienza u Rimu, zbog otpora i velike kritike njega. Papa, Sveti Otac, morao je odustati od jednog predavanja u samom Rimu. Zna\u010di, to su vrlo jaki utjecaji, netolerantni, ote\u017eavaju pravi dijalog\u201c upozorio je Bartulica.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

Rekao je da Hrvatska jest sekularna dr\u017eava, i Jugoslavija je bila sekularna dr\u017eava. \u201eMoglo bi se re\u0107i da je i<\/strong> komunizam predstavljao radikalan oblik sekularizma<\/strong>. Do te mjere da je promicao ateizam kao slu\u017ebenu doktrinu<\/strong>\u201c rekao je Bartulica.<\/p>\n

Predstavio je dva filozofa koji su \u201ejako odgovorni za kasniji razvoj sekularnog poimanja politike i dru\u0161tva\u201c. Niccolo Machiavelli<\/strong> (1469.-1527.), talijanski diplomat i pisac \u201eprvi je podigao zid izme\u0111u Crkve i dr\u017eave. Za njega nije bilo dovoljno osloboditi vladara od bilo kojeg utjecaja Crkve, nego ga je potrebno okrenuti protiv kr\u0161\u0107anskog morala kako bi zadr\u017eao svoju vlast\u201c rekao je Bartulica. To je bilo u ranom 16. st., a njegovo djelo ‘Vladar’<\/strong> je kasnije objavljeno, 1532. g., pet godina nakon njegove smrti. U tom djelu ka\u017ee da se vladar ne mo\u017ee dr\u017eati svega \u0161to ljudi smatraju da je za dobro, \u201ejer da bi zadr\u017eao vlast, \u010desto je primoran raditi protiv onoga \u0161to nam zapovijeda vjernost, milosr\u0111e, vjera, \u010dovje\u010dnost. Stoga mora imati duh sposoban da se okrene kako mu nala\u017ee vjetar i neprestana promjenjvost okolnosti. Mora znati zagaziti u zlo, ako bude prisiljen\u201c, pi\u0161e Machiavelli. \u201eTo je prvi put da se na takav na\u010din otvoreno opravdavaju lo\u0161a sredstva, zlo, u postizanju nekog politi\u010dkog cilja. Na\u017ealost, te tendencije su prisutne ne samo kod nas, nego ina\u010de u politici. Makijavelizam <\/strong>po kojem cilj opravdava sredstvo je vrlo prisutna logika. Ona jako ote\u017eava kr\u0161\u0107anima da sudjeluju u javnom prostoru, u politici,<\/strong> jer nas na neki na\u010din prisiljava na razne kompromise. To je umije\u0107e vladanja. Pove\u0107ati, zadr\u017eati mo\u0107, ali kroz razne kompromise. Zna\u010di, ni\u0161ta nije sveto, oko svega se mo\u017eemo dogovoriti. Onda smo svjedoci raznih trulih kompromisa, nelogi\u010dnih koalicija, od lokalne razine do sredi\u0161nje vlasti\u201c upozorio je Bartulica.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Uz Machivellija, predava\u010d je predstavio djelovanje i engleskog filozofa Thomas<\/strong>a Hobbes<\/strong>a (1588.-1679.), koji pi\u0161e nakon Machiavellija. \u201eIzme\u0111u se dogodila protestantska reformacija i mnogi vjerski sukobi. U tom kontekstu, Hobbes tra\u017ei novi poredak za civilno dru\u0161tvo, za djelovanje politike. Jer religija postaje izvor sukoba. Kr\u0161\u0107anstvo vi\u0161e nije izvor jedinstva za europsku kulturu, nego su se vjernici na nasilan na\u010din okrenuli jedan protiv drugoga\u201c rekao je Bartulica, istaknuv\u0161i da Hobbes na novi na\u010din tuma\u010di ulogu dr\u017eave. \u201eOn vidi glavni problem u tome da dr\u017eava jo\u0161 nema autoritet nad religijom, a to je potrebno, smatra. Autoritet suverena, vladara je neupitan, \u010dak u teolo\u0161kim stvarima. Hobbes na neki na\u010din razvija vlastitu teologiju. U svom remek djelu ‘Levijatan<\/strong>‘ najve\u0107e poglavlje je posve\u0107eno Crkvi i pitanjima odnosa izme\u0111u Crkve i dr\u017eave<\/strong>. Takav materijalisti\u010dki filozof koji je tajio svoj ateizam, ali stru\u010dnjaci su suglasni oko toga, bio je svjestan koliko je va\u017ena religija u \u017eivotu pojedinca i morao je prona\u0107i rje\u0161enje za to pitanje\u201c istaknuo je Bartulica.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Hobbes je smatrao da je njegova politi\u010dka filozofija sasvim nova, jer se Engleska nalazila u stanju gra\u0111anskog rata, velikim dijelom vjerskog rata izme\u0111u anglikanaca, puritanaca. Hobbes je promatrao religiju kao veliku prijetnju stabilnosti zemlje. \u201eGlavni politi\u010dki problem je bio da dr\u017eava nije imala potpunu vlast nad religijom, \u0161to je zna\u010dilo da je religija mogla ugroziti suverenitet kralja\u201c rekao je Bartulica.<\/p>\n

Osvrnuo se na primjer Kine<\/strong> o kojoj se tako\u0111er govorilo na simpoziju. \u201eKad je sv. Ivan Pavao II. umro, jedan komentator je rekao da je papi bila velika, neostvarena \u017eelja posjetiti Kinu. Zanimljivo je za\u0161to komunisti\u010dka vlast u Kini nije htjela da papa Wojtila zakora\u010di u tu zemlju. Ameri\u010dki bankari su dobrodo\u0161li, poslovni ljudi i razni kapitalisti su dobrodo\u0161li u Kinu. Me\u0111utim, vjerski vo\u0111a Katoli\u010dke Crkve nije uspio to ostvariti. Mislim da su dobro primijetili \u0161to je zna\u010dila njegova prisutnost, posebno u cijeloj Isto\u010dnoj Europi. Kinezi se nisu htjeli izlo\u017eiti sli\u010dnoj opasnosti, \u0161to pokazuje da ipak razumiju ne\u0161to o ljudskoj naravi \u2013 da \u0107e novac i profit manje ugroziti njihovu vlast, nego pojava Svetog Oca<\/strong>\u201c rekao je Bartulica.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

Russel Kirk<\/strong> (1918.-1994), ameri\u010dki politi\u010dki teoreti\u010dar, moralist i povjesni\u010dar, u poku\u0161aju definiranja sekularne filozofije ka\u017ee da \u201edanas u postmodernom vremenu treba vratiti senzibilitet za vje\u010dne stvari jer je sve banalizirano<\/strong>, profano, nema vi\u0161e onoga \u0161to se smatra svetim ili trajnim\u201c. Bartulica smatra da je jako va\u017eno da vjernici prihvate taj izazov i sudjeluju u javnoj areni. Postoje razna mi\u0161ljenja o tome. Ameri\u010dki kriti\u010dar modernizma Rod Dreher<\/strong> (50), autor knjige ‘The Benedict option’ (2017.), o strategiji za kr\u0161\u0107ane u post-kr\u0161\u0107anskoj naciji, ka\u017ee da su kr\u0161\u0107ani izgubili bitku za kulturu u Americi i da je jedni na\u010din za sa\u010duvati kr\u0161\u0107anski na\u010din \u017eivota, povla\u010denje u neke sredine i zajednice gdje se mo\u017ee sa\u010duvati bit kr\u0161\u0107anskog \u017eivota. Ali u javnoj sferi da je bitka izgubljena.<\/p>\n

\u201eMislim da se moramo \u010duvati takvog defetizma. Jer mnogi se sla\u017eu s njim i na neki na\u010din preolako daju drugoj strani pravo da name\u0107u svoju viziju dru\u0161tva. Imao sam puno razgovora i s biv\u0161im predsjednikom Ivom Josipovi\u0107em i drugim akterima u politici, koji nisu vjerovali da \u0107e uspjeti referendum o braku u Hrvatskoj<\/strong>. Josipovi\u0107 je vjerovao da \u0107e Ustavni sud to sprije\u010diti, \u0161to se nije dogodilo. No taj doga\u0111aj predstavlja proturje\u010dni znak mnogima koji su uvjereni da su neke stvari neizbje\u017ene, da se moraju dogoditi. Ali, s dobrim anga\u017emanom, s djelovanjem iz uvjerenja, pokazalo se, pogotovo u Hrvatskoj, to se primje\u0107uje i u svijetu\u201c rekao je Bartulica.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Jutro nakon referenduma o braku nazvao ga je dopisnik New York Timesa iz Pariza koji je htio razgovarati s njim o tom referendumu. \u201eNije mogao vjerovati da \u0107e biti takav ishod i htio je \u010duti iz prve ruke kako se to dogodilo, kakve su okolnosti u Hrvatskoj dovele do toga, tek smo u\u0161li u Europsku uniju. To nikako nije bilo uskladu s o\u010dekivanjima mnogih. To se primje\u0107uje, ljudi promatraju \u0161to se doga\u0111a. Moramo biti spremni i odva\u017eni za borbu. Nema druge. Nema \u017eivota bez \u017ertve, boli i patnje. Zato je Crkva pozvana svjedo\u010diti na neustra\u0161iv na\u010din i ljudi \u0107e slijediti<\/strong>\u201c poru\u010dio je Bartulica.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Christopher Dawson<\/strong> (1889.-1970.), engleski povjesni\u010dar, bio je anglikanac koji se nakon posjeta Rimu i upoznavanja barokne kulture obratio na katoli\u010danstvo. Bio je veliki pisac i mislilac te je jako rano uo\u010dio izazove sekularizma, jer je vidio da se iluzorno nadati kako postoji na\u010din ili podru\u010dje gdje se mo\u017eemo dogovoriti. Rekao je da je sekularni bog ljubomroni bog koji ne\u0107e podnositi drugi autoritet pored sebe. \u201eTo trebamo dublje promi\u0161ljati, kad se gleda u konkretnom \u017eivotu. \u0160to zna\u010di konkretno antidiskriminacijska politika? <\/strong>Sve je vi\u0161e jasno da je to alat, oru\u017eje da se su\u017eavaju vjerske i druge temeljne slobode. Jer u praksi se najvi\u0161e diskriminira kr\u0161\u0107ane koji iz uvjerenja, najdubljeg moralnog stava, ne odlu\u010duju o nekim stvarima. \u010cesto su ka\u017enjeni zbog toga. U Americi je nova pojava. Govori se i o progonu kr\u0161\u0107ana, \u0161to je gotovo nezamislivo za ameri\u010dku kulturu. Ali to je jo\u0161 prisutnije u Europskoj uniji gdje se kroz razne mehanizme, na originalan na\u010din, uvijek pronalazi nove na\u010dine da se zapravo smanjuje utjecaj vjere<\/strong>\u201c upozorio je Bartulica.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Istaknuo je da smatra kako je \u201esekularizam <\/strong>mo\u017eda opasniji i od islama<\/strong>, jer je unutra. Ta je filozofija prisutna u samom tkivu Europe. Nije vanjska prijetnja, nego pro\u017eima cijelu na\u0161u kulturu i prostor. <\/strong>Dawson ka\u017ee, a pi\u0161e to 1959. g., ‘\u010cini mi se da je do\u0161lo vrijeme da bi sveu\u010dili\u0161ta trebala razmisliti, je li mogu\u0107e u\u010diniti vi\u0161e za kr\u0161\u0107anske studije<\/strong>‘. Ne misli samo na teologiju, nego op\u0107enito da vi\u0161e u\u010dine za prou\u010davanje kr\u0161\u0107anske kulture kao takve. Kr\u0161\u0107anska kultura u pro\u0161losti je bila organska cjelina, ka\u017ee. Nije bila ograni\u010dena na teologiju. Bila je tako\u0111er izra\u017eena u filozofiji, knji\u017eevnosti, umjetnosti, glazbi, u dru\u0161tvu, institucijama. Postoji pokret na nekim sveu\u010dili\u0161tima i mjestima u Americi gdje se nudi prou\u010davanje katoli\u010dke kulture, catholic studies, gdje se interdisciplinarno <\/strong>uklju\u010duju srodne discipline u jednu cjelinu. To je po\u010detak, da bi ljudi vratili senzibilitet za ono \u0161to je izgubljeno, a jo\u0161 imamo nejasnu sliku o onome \u0161to se radi\u201c zaklju\u010dio je Bartulica.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izlaganje \u2018Sekularizam: Prepreka evangelizaciji?\u2019 odr\u017eao je dr. Stjepo Bartulica na znanstvenom simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23624"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23624"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23624\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23705,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23624\/revisions\/23705"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}