{"id":23597,"date":"2017-05-30T22:07:31","date_gmt":"2017-05-30T21:07:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23597"},"modified":"2017-06-02T16:52:11","modified_gmt":"2017-06-02T15:52:11","slug":"zadar-simpozij-o-misijskom-i-evangelizacijskom-poslanju-crkve-wesolowski-llanos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23597","title":{"rendered":"ZADAR, SIMPOZIJ O MISIJSKOM I EVANGELIZACIJSKOM POSLANJU CRKVE – Wesolowski (Kina), Llanos (Ju\u017ena Amerika)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Na znanstvenom simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u2019, u petak 26. svibnja u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, prof. dr. Zbigniew Jan Weso\u0142owski<\/strong>, SVD odr\u017eao je izlaganje \u2018Misijsko i evangelizacijsko djelovanje Crkve na Dalekom istoku \u2013 Kina (od 19. stolje\u0107a do danas)<\/strong>\u2019. \u201eKr\u0161\u0107anstvo polako ali sigurno mijenja Kinu. Nakon protjerivanja stranih misionara, Crkva u Kini je, milo\u0161\u0107u Bo\u017ejom, od Crkve koju su vodili strani misionari, postala sve vi\u0161e doma\u0107a Crkva u Kini\u201c istaknuo je Wesolowski i nizom konkretnih podataka iz prakse predstavio misionarsko djelovanje katolika, protestanata i pravoslavaca u Kini.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Pretpostavlja se da je u Kini oko 60 milijuna protestanata, a 20 milijuna katolika. Smatraju neki da protestantizam br\u017ee raste zbog svoje \u201efleksibilnije institucionalne organizacije i sposobnosti pre\u017eivljavanja komunisti\u010dkog progona te razvoja doma\u0107e i mjesne Crkve bez strane kontrole nametnute od eklezijalne hijerarhije u Rimu\u201d.  Katoli\u010dka Crkva puno doprinosi dru\u0161tvu i ima dobar ugled. Od 1999-tih godina mnoge socijalno-karitativne djelatnosti i ustanove Katoli\u010dke Crkve slu\u017ee u kineskom dru\u0161tvu. U Kini je vi\u0161e od dvadeset socijalno-karitativnih katoli\u010dkih centara. Crkva suzbija siroma\u0161tvo, poma\u017ee u katastrofama, obrazovanju, stara\u010dkim domovima, medicinskoj skrbi i izravno evangelizira.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Centar katoli\u010dke socijalne slu\u017ebe Jinde Charities<\/strong> bila je prva kineska katoli\u010dka nevladina organizacija,<\/strong> osnovana  1997.<\/strong> u Hebeiju, glavnom gradu provincije Shijiazhuang, legalno registrirana prema vladinim odredbama 1998. g. Njen utemeljitelj i vo\u0111a je dr\u017eavno odobreni sve\u0107enik, o. John Baptist Zhang Shijiang. Uklju\u010duje slu\u017ebe: pomo\u0107 u hitnim slu\u010dajevima pojedincima i obiteljima i u katastrofama, socijalni razvoj, odgoj i trening, stipendiranje, prevencija side, borba protiv trgovanja ljudima, briga za stare i nemo\u0107ne i drugi povjereni projekti.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Wesolowski je istaknuo da novi zakon o nevladinim organizacijama u Kini iz sije\u010dnja 2017. g. postro\u017eava kontrolu politi\u010dkih i religijskih aktivnosti koje su dosad izbjegavale kontrolu kineske vlade. \u201eBrzo \u0161irenje kr\u0161\u0107anstva u Kini poma\u017ee i to \u0161to se evangelizacija <\/strong>doga\u0111a me\u0111u mladim ljudima<\/strong> pa ti mladi kr\u0161\u0107ani nastavljaju evangelizirati druge. Postoje i kulturalni kr\u0161\u0107ani<\/strong> u Kini. Mnogi kineski znanstvenici, intelektualci i umjetnici zainteresirali su se za kr\u0161\u0107anstvo kao izvor zapadne tradicionalne kulture i njenih vrijednosti, kao posljedica brzog rasta kr\u0161\u0107anstva u Kini 1980.-ih godina. No, mnogi od njih suzdr\u017eavaju se od ulaska u kr\u0161\u0107ansku Crkvu po kr\u0161tenju\u201c rekao je Wesolowski.  U Katoli\u010dkoj Crkvi u Kini slu\u017ebeno ne postoje mu\u0161ke redovni\u010dke kongregacije nego samo dijecezanski sve\u0107enici. Postoje \u017eenske dijecezanske kongregacije. God. 2010. bilo je 5 350 redovnica u oko 160 kongregacija u Kini.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Me\u0111u tisu\u0107ama i tisu\u0107ama zapadnih misionara koji su posvetili svoj \u017eivot u slu\u017ebi Kinezima, predava\u010d je istaknuo \u010dlana Dru\u017ebe Bo\u017eje Rije\u010di, sv.<\/strong> Joseph<\/strong>a Freinademetz<\/strong>a (1852.-1908.). Njegov moto je bio: \u201cLjubav je jedini strani jezik koji svatko razumije\u201d. Zarazio se tifusom i pokopan je u Kini. Misionari Bo\u017eje Rije\u010di<\/strong> objavili su prijevode i rad na Bibliji u Shandongu (1882.-1950.). To je bio va\u017ean doprinos cijelom<\/strong> kineskom prijevodu Katoli\u010dke Biblije<\/strong> (1954.<\/strong>) i biblijski apostolat na lokalnoj razini. Misionari i kineski vjernici kao \u010dlanovi Katoli\u010dke Crkve uvijek su tra\u017eili sredstva za caritas za potrebe kineskog naroda. Bilo je puno katoli\u010dkih siroti\u0161ta, zdravstvene skrbi, stara\u010dkih domova i hospicija u Kini.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Osobiti primjer takve brige je uspostava nacionalne kineske Katoli\u010dke akcije 1<\/strong>928. g.<\/strong>, za \u0161to je prve korake 1912. g. u\u010dinio \u0161angajski katolik laik Joseph Lu Pa Hong (1875.\u20131937.). Bio je poslovni \u010dovjek i dobro\u010dinitelj siromaha, pomo\u0107nik laika misionara u Shanghaju. Veliku podr\u0161ku Katoli\u010dkoj akciji u Kini dao je Ceslo Constatnini<\/strong> (1876.-1958.), prvi apostolski delegat u Kini<\/strong>. Tijekom svog boravka u Kini (1923.-1933.) sazvao je \u0160angajsku sinodu biskupa Kine, prvu nacionalnu konferenciju biskupa <\/strong>u Kini (14. svibnja-12. lipnja 1924.). Napisao je konstitucije za katoli\u010dke misije u Kini<\/strong>, unaprijedio razvoj Katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta Fe Jen i Katoli\u010dkog obrazovnog apostolata. Promaknuo je \u0161estoricu kineskih sve\u0107enika u biskupe 1928. g. u Rimu te ustanovio nekoliko regionalnih bogoslovija<\/strong> da podr\u017ei odgoj doma\u0107eg klera i Crkve.  <\/p>\n

 <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Na Katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu Fe Jen u Pekingu<\/strong>, njema\u010dki misionar Dru\u017ebe Bo\u017eanske Rije\u010di, Franz Xavier Biallas (1878.-1936.) zapo\u010deo je 1935. g. izdavati \u010dasopis Monumenta Serica: Journal of Oriental Studies, da se na tom mjestu objavljuju  istra\u017eivanja kineske kulture na zapadnim jezicima,  kao znak  po\u0161tovanja prema kineskoj kulturi i pomo\u0107 kr\u0161\u0107anskim misionarima da dublje razumiju kinesku kulturu i omogu\u0107e inkulturaciju. Na tom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu razvija se Ars Sacra Pekinenis<\/strong>. God. 1938. nadbiskup Costantini imenovao je flamanskog misionara Edmonda Van Genechtena profesorom na jednom pekin\u0161kom sveu\u010dili\u0161tu da teolo\u0161ki obrazuje slikare koji su se kao obra\u0107enici posvetili kr\u0161\u0107anskoj umjetnosti.  <\/p>\n

U Kini je djelovalo 214 katoli\u010dkih redovni\u010dkih kongregacija i redova (57 dru\u0161tava za mu\u0161karce, 80 za strane \u017eene i 77 za kineske \u017eene). God. 1949. bilo je 20 nadbiskupija, 85 biskupija, 39 apostolskih prefektura, 3 080 misionara i 2 557 kineskih sve\u0107enika. Procjenjuje se da je 1949. g., kad su kineski komunisti preuzeli vlast, u Kini bilo oko 3, 5 milijuna katolika.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

Wesolowski je prikazao kronologiju razvoja katolicizma i protestantizma u <\/strong>komunisti\u010dkoj Kini<\/strong>, do danas. Komunisti\u010dko preuzimanje vlasti i progla\u0161enje Narodne Republike Kine 1949. g.<\/strong> zna\u010dilo je egzodus zapadnih protestantskih i katoli\u010dkih misionara iz Kine. God. 1951. Vlada u Pekingu prekinula je diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Tada su po\u010dela istjerivanja i odlazak svih stranih mu\u0161kih i \u017eenskih misionara, katolika i protestanata. God. 1957.<\/strong> Ured za vjerska pitanja NRK osnovao je Domoljubnu udrugu Katoli\u010dke Crkve u Kini <\/strong>koja ne prihva\u0107a papin primat<\/strong> kako bi dr\u017eava mogla nadgledati kineske katolike u zemlji. U enciklici ‘Ad Apostolorum principis\u2019 1958. g., papa Pio XII. izra\u017eava neslaganje s osnivanjem te Domoljubne udruge. Objavio je da \u0107e biskupi koji sudjeluju u posveti biskupa koje je izabrala ta Udruga biti ekskomunicirani. Od tada su se pove\u0107ale tenzije i prijetnja \u0161izme Katoli\u010dke Crkve u Kini s Op\u0107om Crkvom te je postao vidljiv raskol izme\u0111u ‘domoljubne’ i ‘podzemne’ Crkve.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Danas to zna\u010di napetost izme\u0111u ‘slu\u017ebene’, tj. dr\u017eavno prihva\u0107ene Crkve i ‘podzemne’ Crkve koja ne odobrava nikakvu suradnju s Kineskom komunisti\u010dkom vladom<\/strong>. Sredstvo za pod\u010dinjavanje i kontrolu Crkve komunisti\u010dkim vlatima su tri samo-na\u010dela: samo-uprava (doma\u0107e vodstvo u Crkvi), samo-uzdr\u017eavanje (financijska neovisnost od stranaca) i samo-propagiranje (doma\u0107i misijski rad). Ipak, ve\u0107ina stranih i kineskih katoli\u010dkih sve\u0107enika i biskupa suprotstavila se tome. Rezultat tog otpora je da su kler i vjernici u Kini podvrgnuti nadzoru, tla\u010denju, dugogodi\u0161njem zatvaranju i mu\u010denju. \u201eCrkva u Kini dala je stotine i stotine mu\u010denika.<\/strong> Doma\u0107i katoli\u010dki kler bio je prisiljen na poni\u017eavaju\u0107i ropski rad kako bi se mogao uzdr\u017eavati. Mnogi me\u0111u stranim misionarima bili su optu\u017eeni da su strani agenti i utamni\u010deni su. Drugi su istjerani iz Kine ili su pobjegli u inozemstvo. Zbog neprihva\u0107anja kontrole Kineske komunisti\u010dke vlade nad katolicima u Kini kroz Domoljubnu udrugu, kardinal Kung<\/strong> (1901.-2000.), katoli\u010dki biskup Shanghaija (1950.-2000.) proveo je trideset godina u kineskom zatvoru<\/strong>. Oslobo\u0111en je 1986. g. Bio je u ku\u0107nom pritvoru do 1988. g., a kasnije mu je dopu\u0161teno da ode u SAD\u201c rekao je Wesolowski. Mu\u010deni\u0161tva i progon svih pet slu\u017ebenih religija i svega vjerskog \u017eivota osobito je bilo za vrijeme Kulturne revolucije (1966.-1976.).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Zadnji va\u017eni papinski dokument Katoli\u010dkoj Crkvi u Kini bilo je pismo<\/strong> pape Benedikta XVI. kineskim katolicima <\/strong>u kojem \u201cdaje neke smjernice za \u017eivot Crkve i zadatak evangelizacije u Kini\u201d (27. svibnja 2007<\/strong>.<\/strong>). U broju 9 tog pisma, Benedikt XVI. ka\u017ee da glavna napetost u odnosima izme\u0111u Svete Stolice i Komunisti\u010dke vlade u Pekingu sve do danas nije razrije\u0161ena. Papa isti\u010de da \u201eSveta Stolica prati imenovanje biskupa osobitom brigom budu\u0107i da se to ti\u010de samog srca \u017eivota Crkve, utoliko \u0161to je papino imenovanje biskupa garancija<\/strong> jedinstva Crkve i hijerarhijskog zajedni\u0161tva<\/strong>\u201d.  <\/p>\n

Dana 10. studenog 2016.<\/strong> g. Kina je dobila biskup<\/strong>a kojeg je odobrio Vatikan<\/strong>, zare\u0111en je mons.<\/strong> Peter Dingo Lingbin <\/strong>(r. 1962.), biskup Changzhi<\/strong>ja. Re\u0111enju je nazo\u010dilo oko dvije tisu\u0107e ljudi, uz snage sigurnosti. Svi biskupi na re\u0111enju bili su u zajedni\u0161tvu s Papom. Mandat Svete Stolice pro\u010ditan je privatno, a onaj Vije\u0107a kineskih biskupa pro\u010ditan je javno.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Usprkos te\u0161koj situaciji u sekularisti\u010dko-ateisti\u010dkoj Kini, katolicizam i protestantizam po\u010deli su se stalno razvijati od ekonomskih i socijalnih reformi Kine 1978. g. Kineska ekonomija je brzo pre\u0161la od centralno planirane do tr\u017ei\u0161no orijentirane, a ekonomski razvoj su ubrzala strana ulaganja i otvorenija ekonomija. S druge strane, vi\u0161e od 400 milijuna Kineza \u017eivi u velikom siroma\u0161tvu, 282 milijuna su radnici migranti koji se sele sa sela u gadove u potrazi za poslom, rekao je Wesolowski. <\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Misijska slu\u017eba protestanata<\/strong> u 19. i 20. st. u Kini sastojala se u evangelizaciji na temelju Biblije, obrazovanju, osobito su pomogli obrazovanje \u017eena i razvoju medicine. Protestantski misionari su podijelili brojne primjerke Biblije i druga tiskana djela iz povijesti i znanosti. To je kristijaniziralo i moderniziralo Kinu. U izravnoj evangelizaciji u Kini protestantski misionari su propovijedali evan\u0111elje Isusa Krista uz pomo\u0107 Biblije, informirali o temeljnom kr\u0161\u0107anskom vjerovanju. Osnivali su kr\u0161\u0107anske zajednice, humanitarno djelovali, pobolj\u0161ali ekonomski razvoj, pismenost, \u0161kolstvo, zdravlje i brigu za djecu. Od po\u010detka svojih misija u Kini, protestanti su otvarali \u0161kole i bolnice u kojima se prakticirala zapadna medicina. Protestantski misionari u Kini bili su medicinari, lije\u010dnici i kirurzi i u 19.\/20. st. dali su veliki doprinos utemeljenju moderne medicine u Kini<\/strong>. Osnivali su prve moderne bolnice i klinike u Kini, medicinske \u0161kole, obrazovali medicinske sestre. Do 1905. g. u Kini je bilo 300 medicinskih misionara (lije\u010dnika i kirurga) u 250 misijskih bolnica i ambulanti. Protestaniti su do 1949. g. osnovali 16 kr\u0161\u0107anskih koled\u017ea, uz podr\u0161ku ameri\u010dkih protestatnskih agencija. Katoli\u010dki misionari su uspjeli osnovati samo tri katoli\u010dka sveu\u010dili\u0161ta u Kini.<\/p>\n

Prva ruska pravoslavna misija u Kini po\u010dela je 1715. g. u Pekingu. Mali broj ruskih misija nije bio relevantan za \u0161irenje kr\u0161\u0107anstva u Kini kao katoli\u010dke i protestantske misije. Ruska pravoslavna Crkva<\/strong> po\u010dela je velike misijske aktivnosti od 1860.-tih do 1900.-ih godina. Sad u Kini ima oko 15 000 pravoslavnih kr\u0161\u0107ana. Po\u010detkom 20. st. Ruska pravoslavna Crkva imala je 32 misionarske postaje u Kini, 19 crkava i 20 \u0161kola, godi\u0161nje 700 studenata u pravoslavnim misijskim \u0161kolama i 700 kr\u0161tenja u jednoj godini. Znak dobrih odnosa izme\u0111u Moskve i Pekinga je i \u0161to je Ruska pravoslavna Crkva zaredila svog prvog kineskog sve\u0107enika  1. svibnja 2016. g., uz podr\u0161ku kineskih ateisti\u010dkih vlasti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Prof. dr. Mario Oscar Llanos<\/strong> odr\u017eao je izlaganje SDB ‘Sv. Jos\u00e9 Gabriel del Rosario Brochero, genijalni apostol ‘Sierras cordobesas’, nadahnuti prethodnik nove evangelizacije u Ju\u017enoj Americi\u2019<\/strong>. Opisao je zna\u010dajke evangelizacije u Latinskoj Americi i po djelovanju sv. Brochera. Razvoj kr\u0161\u0107anstva od 1500.-1965. g. povezan je s politi\u010dkom prevla\u0161\u0107u, no rad Bogu posve\u0107enih osoba promi\u010de i dostojanstvo domorodaca. U 19. st. u Ju\u017enoj Americi je utjecaj liberalnih nadahnu\u0107a i europskog prosvjetiteljstva. Ususret crkvenom proro\u0161tvu Latinske Amerike, Llanos je istaknuo zna\u010daj enciklika Populorum Progressio (Razvoj naroda) pape bl. Pavla VI. 1967. g. koja je prva socijalna enciklika napisana nakon Drugog vatikanskog koncila i Gaudium et Spes (1965.) (Radost i nada), pastoralne konstitucije o Crkvi u suvremenom svijetu. Misao o Crkvi siroma\u0161nih i pastoralnu metodu ‘vidjeti, prosuditi, djelovati’<\/strong> podr\u017eala je i Konfederacija latinoameri\u010dkih redovnika. Istaknuo je bl. Oscara Arnulfa Romera, <\/strong>salvadorskog biskupa siroma\u0161nih kojeg je atentaor ubio dok je slu\u017eio misu u bolni\u010dkoj kapeli. Bl. Romero je bio najutjecajniji glas koji se borio za obespravljene u ju\u017enoameri\u010dkim dr\u017eavama kad su se vodile revolucije, mafija\u0161ki obra\u010duni a siroma\u0161ne su iskori\u0161tavali bogati veleposjednici.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Llanos je opisao i nove dru\u0161tvene i crkvene uvjete na po\u010detku tre\u0107eg tisu\u0107lje\u0107a: asimetri\u010dnu globalizaciju, sekularizaciju, dekristijanizaciju, utjecaj sekti i spiritualizam. Nastupa kriza teologije oslobo\u0111enja, manji je naglasak na opciji za siroma\u0161ne. God. 2007. na Op\u0107oj skup\u0161tini Vije\u0107a biskupskih konferencija Ju\u017ene Amerike (CELAM) sastavljen je dokument ‘Aparecida<\/strong>‘ koji govori o Crkvi u Latinskoj Americi i ciljevima kako revitalizirati vjeru. Na taj je dokument podsjetio i papa Franjo na Svjetskom susretu mladih u Brazilu 2013. g., kad se sastao i s biskupima Latinske Amerike.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Llanos je opisao \u017eivot i poslanje svetog argentinskog sve\u0107enika Brochera (1840.-1914.) koji je nazvan ‘sve\u0107enik gau\u010do<\/strong>‘, u pozitivnom zna\u010denju seoskog \u010dovjeka. Potjecao je iz brojne radni\u010dke obitelji, uzoran u posve\u0107enosti studiju, slu\u017eenju i isusova\u010dkoj formaciji. Iako je zavr\u0161io fakultet filozofije u Cordobi, izra\u017eavao se pu\u010dki jednostavno, pastoralno i odgojno je obnavljao uvjeren u djelotvornost duhovnih vje\u017ebi. Brochero je bio uspje\u0161an evangelizator i bio je djelotvoran u opasnom okru\u017eenju rasisti\u010dkih i vojnih ugroza te liberalno – prosvjetitlejske politike. Promicao je evan\u0111elje kao ‘projekt za teritorij’, evan\u0111eosku tezu uva\u017eavanja \u010dovjeka i teritorija. Prelazio je kilometre ja\u0161u\u0107i planinskim putovima na svojoj mazgi. Brochero je po\u017ertvovno slu\u017eio i kad je 1867. g. izbila epidemija kolere. Skrbio je i za gubavce te se zarazio od gube i oslijepio. Nosio je pon\u010do i sombrero, karakteristi\u010dne odje\u0107e gau\u010da, ju\u017enoameri\u010dkih kauboja. Na svojim brojnim putovanjima uvijek bi nosio sliku Marije, molitvenik i potrebno za slu\u017eenje mise, kako bi u nekom trenutku putovanja mogao udijeliti sakramente osobi koju sretne.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Davao je glas onima koji ga nemaju i svojom moralnom snagom utjecao na autoritete. Predstavnik je Crkve za \u2013 sa \u2013 od siroma\u0161nih<\/strong>, otvoren svima a naklonjen najsiorma\u0161nijima. Brochero je bio na \u010delu zajedni\u010dke izgradnje i predvoditelj djela u slu\u017ebi naroda: gradio je ceste i \u017eeljeznice, \u0161kole, po\u0161te, banke, trgovine, ku\u0107e za duhovne vje\u017ebe, razvijao je formaciju u\u010ditelja i odgoj u\u010denika, novinarstvo, uzgoj riba, distribuciju vode, turizam, pastoral zatvorenika, marginaliziranih i bolesnih. Podr\u017eavao je politi\u010dku aktivnost za obranu dostojanstva svakog \u010dovjeka. Evangelizaciju je provodio katehezom za djecu, duhovnim vje\u017ebama za odrasle i slu\u017eenjem u dru\u0161tvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Me\u0111u uspje\u0161nim metodama za obnovu naroda, Llanos je istaknuo potrebu da stil<\/strong> bude direktan, skroman, esencijalan i kerigmatski, jezik<\/strong> konkretan, jednostavan, humoristi\u010dan, odgojni, utemeljen u evan\u0111elju. Potrebna je formacija katehista, da kateheza kreira kulturu, promi\u010du\u0107i pedago\u0161ku i socijalnu dimenziju transcendentalnoga. Brochero je razvijao duhovne vje\u017ebe <\/strong>kao instituciju obra\u0107enja, po ignacijankom modelu, promi\u010du\u0107i osobno iskustvo i grupe bazi\u010dnih zajednica. Plodovi su bili obra\u0107enje, socijalni moral i nova kultura.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

Klju\u010d dru\u0161tvene izgradnje je Brocherovo slu\u017eenje u slu\u017ebi zajedni\u010dkog i narodnog ‘mi’. Brocherov stil kulturalnog posredni\u0161tva Llanos je predstavio kao projekt povezan sa znakovima vremena. Karakterizira ga izgradnja civilizacije, napredak i prosvije\u0107enost, s evan\u0111eoskom vizijom i misijom izgradnje Kraljevstva Bo\u017ejeg. Llanos je rekao da Brocherovo djelovanje karakterizira sljede\u0107e: slu\u017eenje u pozornosti na realnost, blizina i narodni stil, inkulturirana utjelovljenost, univerzalno proro\u0161tvo, provokator je obra\u0107enja, duh i misija, Bo\u017eji \u010dovjek i \u010dovjek Crkve, rije\u010d \u2013 molitva \u2013 askeza, siroma\u0161ni i siroma\u0161tvo te Bla\u017eena Djevica Marija.<\/p>\n

Brochero je uzor za odva\u017eno nasljedovanje, koje je zatra\u017eio i guverner Miquel Juarez Celman, poru\u010dio je Llanos, podsjetiv\u0161i na Brocherove rije\u010di: \u201e\u017divjet \u0107u uvijek u srcu mojih sunarodnjaka\u201c. Papa Franjo proglasio ga je bla\u017eenim 15. rujna 2013. g., a svetim 16. listopada 2016. g. Za beatifikaciju je potvr\u0111eno \u010dudo Nicolasa Floresa, a za kanonizaciju  Camile Bruscotti.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na znanstvenom simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u2019, u petak 26. svibnja u sve\u010danoj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23597"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23597"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23597\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23638,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23597\/revisions\/23638"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}