![\"\"](\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2010\/11\/Papa-BenediktXVIv.jpg\" "\\"Papa-BenediktXVIv\\"")
<\/a>S nedavno odr\u017eanog 41. Plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Lovranu hrvatski (nad)biskupi su uputili poruku \u201eOtkrijmo iznova snagu koja vra\u0107a nadu\u201c. Na tom je zasjedanju zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 imenovan \u010dlanom Biskupske komisije HBK za odnose s dr\u017eavom. Uz jo\u0161 tri \u010dlana, predsjednik komisije je kardinal Josip Bozani\u0107. Hrvatsku \u0107e pohoditi papa Benedikt XVI. Hrvatskoj \u0107e to biti \u010detvrti posjet pape. Ivan Pavao II. pohodio nas je 1994. g. pod geslom \u201eMir vama\u201c, 1998. g. \u201eBit \u0107ete mi svjedoci\u201c, kad je u Mariji Bistrici proglasio bla\u017eenim Alojzija Stepinca, a 2003. g. u Hrvatskoj je bio na stotom apostolskom putovanju pod geslom \u201eObitelj \u2013 put Crkve i naroda.\u201c Benedikt XVI. kao Petrov nasljednik u Hrvatsku dolazi prvi put, no ve\u0107 je bio u Zagrebu. U studenom 2001. g. kardinal Joseph Ratzinger kao prefekt Kongregacije za nauk vjere sudjelovao je na me\u0111unarodnom simpoziju o kardinalu Franji \u0160eperu povodom 20. godi\u0161njice njegove smrti. Kardinal \u0160eper je bio prethodnik kardinala Ratzingera u slu\u017ebi prefekta Kongregacije za nauk vjere.<\/p>\nRijetko koji narod se mo\u017ee podi\u010diti \u010detvrtim Papinim pohodom svojoj zemlji. Kako Vi do\u017eivljavate prvi pohod pape Benedkta XVI. Hrvatskoj?<\/em><\/strong><\/p>\n Mons. Pulji\u0107: Do\u017eivljavam to radosno i zahvalno. Jer je uistinu svaki pohod Svetog Oca kod nas uvijek bio sveop\u0107a radost, \u0161to smo osobito osjetili u osobi Ivana Pavla II., da je rado dolazio k nama. Prisjetimo se samo njegovog zadnjeg pohoda kad je pohodio i Zadar, u kakvom zdravstvenom stanju je do\u0161ao, a koliko je dana ostao, koliko nam je vremena posvetio i koliko je \u017ertve prinio za njegov dragi hrvatski narod. Zato je i najavljeni pohod Benedikta XVI. milost, radost, blagoslov i s nestrpljenjem o\u010dekujemo objavu datuma da se mo\u017eemo i za to pripremiti.<\/p>\n Papin pohod se stavlja u kontekst zavr\u0161etka pregovora Hrvatske s Europskom unijom i njegova ohrabrenja da nas poglavar Vatikana dolazi podr\u017eati u novom razdoblju za na\u0161u domovinu. Mislite li da isticanje tog segmenta zasjenjuje da papa dolazi na nacionalni Dan obitelji koji \u0107e se na dan njegova pohoda u Hrvatskoj prvi put proslaviti? Kao da je sve u znaku njegove podr\u0161ke na\u0161em ulasku u EU?<\/em><\/strong><\/p>\n Mons. Pulji\u0107: To su mediji tako prezentirali, a i na\u0161 predsjednik dr\u017eave i predsjednica vlade su u tom kontekstu govorili, da se radi o papinom dolasku kako bi podr\u017eao u nastojanju da se Hrvatska priklju\u010di Europi. Mislim da to nije glavni razlog, mo\u017ee biti poticaj i jedan od razloga. Ali papa ne ide tom logikom. On je pozvan od dr\u017eavnika i od biskupa, on dolazi odre\u0111enim povodom i razlogom. Kako je kao karidnal bio samo jedanput, sigurno je da je u svoj program uvrstio i pohod Hrvatskoj, jer smo ga ve\u0107 nekoliko puta pozivali. Treba re\u0107i i da ovaj papa ne ide tako \u010desto izvan Vatikana. Ide ciljano i puno rje\u0111e nego Ivan Pavao II., iako je zdravstveno stabilniji nego Ivan Pavao II. Ali on ima svoje druge razloge i motive. On radije poru\u010duje nego putuje. Mi se radujemo njegovom dolasku. I dobro je napraviti tu distinkciju. Njegov dolazak u Hrvatsku nije radi ulaska Hrvatske u EU. Ali je pastoralno opravdan susretom obitelji koji je planiran 2011. g. To je bio jedan od motiva, kao i velika godi\u0161njica Stepin\u010deva. To \u0107emo sve zajedno povezati. Njegov pohod je uvijek pastoralni pohod. On nema ni\u0161ta s politikom, ali prati politiku, politi\u010dka doga\u0111anja, prati sve \u0161to se u Europi doga\u0111a. Papa budnim okom prati ujedinjenje Europe, upu\u0107uje kritiku i daje prijedloge. Ali njegov pohod je uvijek pastoralno intoniran. Mediji su dali jedan drugi naglasak koji nije prvenstven, ali mo\u017ee biti i to. Mi nismo protiv toga da se Hrvatska priklju\u010di EU, ali smo i zato da nas papa blagoslovi i podr\u017ei u na\u0161im nutarnjim reformama i pastoralnim planovima.<\/p>\n U sredi\u0161njici Vatikana visoke i odgovorne slu\u017ebe imaju i Hrvati, npr. mons. Nikola Eterovi\u0107 je tajnik biskupske sinode. Mo\u017eemo li u ovom svijetu lobiranja i tim ljudima zahvaliti za spremnost pape da za svoju destinaciju odabere Hrvatsku, u kojoj je njegov prethodnik ve\u0107 tri puta bio?<\/em><\/strong><\/p>\n Mons. Pulji\u0107: Lobiranje pripada politi\u010dkom rje\u010dniku, no u redu. Sigurno i to puno zna\u010di. Ali ne treba zaboraviti da uz mons. Eterovi\u0107a imamo i dvojicu kardinala, a kardinali su prvi savjetnici Svetog Oca. I jasno da kardinali Josip Bozani\u0107 i Vinko Pulji\u0107 imaju kod toga svoju rije\u010d i njihova se rije\u010d ‘va\u017ee’. Sigurno je puno elemenata do\u0161lo zajedno i na kraju je papa rekao ‘Idem, dolazim, \u010dekajte me. Eto me’.<\/p>\n U svojoj nedavnoj poruci hrvatski biskupi na\u0161 narod pozivaju na bu\u0111enje nade i pozitivan pristup \u017eivljenju svakodnevice. \u0160to je potaknulo biskupe da reagiraju ba\u0161 u ovaj trenutak?<\/em><\/strong><\/p>\n Mons. Pulji\u0107: Gledaju\u0107i \u0161to se sve kod nas doga\u0111a i vijesti koje se dnevno serviraju, vidimo da je u medijima previ\u0161e skandala i crne kronike, a premalo nade. Crkva je institucija koja propovijeda i navje\u0161ta nadu i u beznadnim situacijama, sv. Pavao bi rekao kad je zgodno i nezgodno vrijeme. U tom kontekstu u\u010dinilo nam se prikladnim uputiti te rije\u010di ispunjene nadom. To je i u duhu evan\u0111elja. \u0160to je evan\u0111elje nego navje\u0161taj nade, radosna vijest, poku\u0161aj ljudima pokazati da se u svijetu isplati biti po\u0161ten, radin, isplati se sve ono \u0161to nekad zaka\u017ee u medijima i mentalitetu dru\u0161tva. Zato smo osjetili potrebu ljudima uputiti takvu poruku, da iznova otkriju razloge nade. Tom porukom smo htjeli potaknuti vjernike ne samo da se sami nadaju, nego i da poku\u0161aju pru\u017eiti razloge nade ovom svijetu, mjestu i ulozi u kojoj se nalaze. A razlog nade je u radosnoj vijesti evan\u0111elja.<\/p>\n Biskupi podsje\u0107aju da je hrvatski narod pro\u017eivo puno te\u017ee povijesne trenutke od trenutnog koji je u znaku gospodarske krize i ekonomskih pokazatelja na\u0161eg standarda. Treba li ja\u010de osvje\u0161tavati da ekonomski kriterij ne jam\u010di opstojnost jednog naroda, jer je u kojekakvim povijesnim oskudicama na\u0161 narod pre\u017eivljavao? <\/em><\/strong><\/p>\n Mons. Pulji\u0107: Upravo je to du\u017enost sve\u0107enika i Crkve u ovom svijetu. U tom smislu treba shvatiti papine molitve, apele i poruku nade koju je rekao i nedavno u sveti\u0161tu sv. Jakova Santiago de Compostela u \u0160panjolskoj. Poruka je vezana uz ta sveta mjesta u kojima su ljudi dolazili do istine i otkrivali istinu. A mi \u017eivimo u vremenu kad se nude poluistine, kad se ne nude cjelovite istine. A cjelovita istina o \u010dovjeku, koju i papa stalno govori, jest da \u010dovjek nije samo materijalno bi\u0107e, nego i duhovno bi\u0107e. Puna istina o \u010dovjeku je cjelovita, ona nije parcijalna. Trenutna Europa je zauzeta samo materijalnom i pravnom konstrukcijom. Zanemaruje religioznu dimenziju, i \u0161to je jo\u0161 te\u017ee i dramati\u010dnije, kao da se srami svojih kr\u0161\u0107anskih korijena. Sjetimo se afera s kri\u017eem, a \u0161to je sve kr\u0161\u0107anstvo u\u010dinilo u Europi. Va\u017eno je spoznati pravu istinu o \u010dovjeku, tu istinu svjedo\u010diti i navje\u0161tati; ne samo materijalnu, koja je tako\u0111er va\u017ena. Ne mo\u017eemo bez materijalnog, moramo \u017eivjeti, ali to nije puna istina. To je tek dio istine. A druga je duhovna, religiozna, kulturna.<\/p>\n Na nedavnom zasjedanju hrvatskih biskupa imenovani ste \u010dlanom Komisije HBK za odnos Crkve s dr\u017eavom. Kako do\u017eivljavate to imenovanje?<\/em><\/strong><\/p>\n Mons. Pulji\u0107: Otkako smo uspjeli uspostaviti diplomatske odnose koje je hrvatska dr\u017eava uspostavila s Vatikanom, pri\u0161lo se i redigiranju tih odnosa koji su okrunjeni s \u010detiri ugovora, ugovor o pravnom statusu crkvenih institucija, o \u0161kolstvu i odgoju, Vojnom ordinarijatu i o ekonomskim odnosima. To su \u010detiri temeljna ugovora kojima je hrvatska dr\u017eava uspostavila, nekad se govorilo, konkordat, odnosno utemeljila i opravdala svoj odnos s Vatikanom. Kad je to u\u010dinjeno, u duhu tih ugovora se i osnovala Komisija koja se sastoji od dr\u017eavnih predstavnika i predstavnika Crkve. Te komisije su se mijenjale svakih \u010detiri do pet godina. Bio sam ve\u0107 u prve dvije komisije kad smo stvarali ugovore, a neko vrijeme sam bio i predsjednik komisije za odnos s dr\u017eavom. Du\u017enost te komisije je podr\u017eavati ono \u0161to je u ugovorima potpisano, rje\u0161avati \u0161to je nerije\u0161eno, predlagati \u0161to je mogu\u0107e rije\u0161iti. U tom smislu komisija ima puno posla i zahtjevnih zada\u0107a. Dosad su se neke stvari ostvarile, neke nisu, neke se \u010dekaju. To je zada\u0107a Komisije: u dogovoru s dr\u017eavnom komisijom rje\u0161avati \u0161to se mo\u017ee rje\u0161avati, tra\u017eiti da se neke stvari ubrzaju i da se neke zamijene, u kontekstu ugovora koji su sklopljeni izme\u0111u Vatikana i hrvatske dr\u017eave.<\/p>\n U tom smislu va\u017ean je segment i povrata crkvene imovine, \u0161to je jo\u0161 uvijek nerije\u0161no i otvoreno pitanje u odnosu s dr\u017eavom.<\/em><\/strong><\/p>\n Mons. Pulji\u0107: Otvoreno je, nedovr\u0161eno je i pitanje je kako \u0107e se rje\u0161avati. Nije ni lako rje\u0161avati neke stvari. Mo\u017eda je stavljen previ\u0161e naglasak na povratak crkvene imovine. Vi\u0161e se radi o potrebi stvaranja zdravih i pravednih odnosa. Nije samo Crkvi oduzeta imovina, nego su zakinute i mnoge druge institucije, privatnici. Crkva se ne bori samo da se njoj vrati, nego svima koji su na bilo koji na\u010din nepravedno zakinuti. Nije lako. Jer je puno toga nepravedno u\u010dinjeno, dokinuto, nacionalizirano. Ali postoji dobra volja, ugovori, postoji \u017eelja. Mislim da neke stvari idu, neke sporo, ali idu, mi\u010de se.<\/p>\n Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"