{"id":23560,"date":"2017-05-30T16:35:44","date_gmt":"2017-05-30T15:35:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23560"},"modified":"2017-05-30T16:36:49","modified_gmt":"2017-05-30T15:36:49","slug":"zadar-ii-dan-26-svibnja-2017-simpozij-misijsko-i-evangelizacijsko-poslanje-crkve-tadic-blazevic-bilan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23560","title":{"rendered":"ZADAR, II. dan, 26. svibnja 2017.: SIMPOZIJ, MISIJSKO I EVANGELIZACIJSKO POSLANJE CRKVE – Tadi\u0107, Bla\u017eevi\u0107, Bilan"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

Na znanstvenom simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u2019, u petak 26. svibnja u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru izlaganje ‘Postsekularno dru\u0161tvo i religijski pluralizam\u2019<\/strong> priredili su prof. dr. Stipan Tadi\u0107<\/strong> i izv. prof. dr. Vine Mihaljevi\u0107<\/strong>. Predstavili su rezultate socioreligijskih istra\u017eivanja u Hrvatskoj, pojave religijski pluralizam i religijske promjene u Hrvatskoj. Tadi\u0107 je istaknuo da nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj dolazi do pove\u0107anog zna\u010dajnog dru\u0161tvenog utjecaja i revitalizacije religije \u201ekoja je va\u017ean okvir dru\u0161tvenih procesa i individualnih vrijednosnih usmjerenja\u201c. Javlja se pluralizam novih religijskih oblika. Govore\u0107i o poimanju religije u postmodernizmu, Tadi\u0107 je pojasnio da pojedinac napu\u0161ta tradicionalne dru\u0161tveno-kulturne institucije, \u017eeli osobno izabrati kulturu, dru\u0161tvo i na\u010din na koji \u0107e \u017eivjeti. Istaknuo je vrijednost katoli\u010dkih pokreta vjerskog bu\u0111enja koji doprinose istinskoj obnovi i modernizaciji Katoli\u010dke Crkve.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

S demokratskim promjenama u Hrvatskoj nastupila je i politi\u010dka i dru\u0161tveno-ekonomska preobrazba, sloboda savjesti i vjeroispovijesti. Promjena je polo\u017eaja uloge religije i Crkve u dru\u0161tvu koje poprimaju javno kulturno i dru\u0161tveno djelovanje. Obredi se javno slave, Crkva osniva odgojno-obrazovne ustanove, ima pristup medijima, promi\u010de socijalni nauk Crkve, organizira se du\u0161obri\u017eni\u0161tvo u vojsci, policiji i zatvorima. Istra\u017eivanja poput ‘Vjera i moral u Hrvatskoj’ pokazuju da nakon demokratskih promjena raste religioznost hrvatskih gra\u0111ana. Kod 75,2 % gra\u0111ana RH religija zauzima va\u017eno ili iznimno va\u017eno mjesto, 50 % gra\u0111ana moli iz uvjerenja. Tadi\u0107 je naveo sljede\u0107e vjerske pripadnosti u Hrvatskoj: katolici (89 %), pravoslavci (4 %), neizja\u0161njeni, bez vjere (3 %), agnostici (3 %) i muslimani (1 %). Tiplogija vjernika pokazuje da je 50 % tradicionalnih vjernika, 25 % prakti\u010dnih a 15 % nominalnih vjernika, prema G. \u010crpi\u0107, S. Ku\u0161ar, ‘Neki aspekti religioznosti u Hrvatskoj’ (1998). Tadi\u0107 je govorio i o otvorenosti populacije prema alternativnim religizonim praksama; 35 % smatra da je alternativna medicina uspje\u0161na kao i klasi\u010dna, a 20 % da transcedentalnom meditacijom \u010dovjek osloba\u0111a svoje duhovne potencijale. Projekt MZOS-a ‘Globalizacija i (post)moderni religijski i crkveni pokreti u Hrvatskoj’ (2001.) pokazuje da suvremeni crkveni pokreti nisu otvoreni alternativnom u\u010denju i ne prihva\u0107aju New Age, premda se u stvarnosti doga\u0111a i njihov utjecaj na pojedince.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Aktualna tema je \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve pred izazovom \u0161irenja joge na Zapadu\u2019<\/strong> koju je priredio dr. Josip Bla\u017eevi\u0107<\/strong>. Budu\u0107i da je bio sprije\u010den sudjelovati, njegovo je izlaganje pro\u010ditao don Zdenko Dundovi\u0107. Bla\u017eevi\u0107 upozorava da \u201eumjesto raspolo\u017eivosti za me\u0111ureligijski dijalog, misionari joge u Hrvatskoj prikrivaju njenu duhovnu narav, agresivno je name\u010du\u0107i u odgojno-obrazovne i sportske ustanove, kao tjelovje\u017ebu. To za evangelizacijsko poslanje Crkve predstavlja izazov\u201c.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eJoga je puno vi\u0161e od puke gimnastike. Sveprisutnost te\u010dajeva joge u suvremenim hramovima zdravlja, teretanama, lije\u010dili\u0161tima, fitness centrima, uz aerobik i masa\u017eu, ples i piltaes, mo\u017ee odvratiti pa\u017enju od prave naravi joge: ona je prije svega drevna isto\u010dnja\u010dka duhovna disciplina. Ta konstatacija ne zna\u010di obezvrije\u0111ivanje joge, nego njenu apologiju. Zanijekati jogi duhovnu dimenziju zna\u010dilo bi zanijekati joj narav\u201c upozorava Bla\u017eevi\u0107, dodaju\u0107i da je rasvjetljavanje naravi joge pomra\u010deno medijskim kampanjama. Jedino je iz perspektive istine mogu\u0107 dijalog Crkve s drugim religijama i kulturama, isti\u010de i Me\u0111unarodno teolo\u0161ko povjerenstvo. \u201eGurui na Zapad ne dolaze spontano, oni su misionari u pravom smislu te rije\u010di, premda duhovni nomadi zapada toga nisu svjesni. Crkva trpi naj\u017ee\u0161\u0107u kritiku upravo od strane duhovnih nomada koji ne poznaju kr\u0161\u0107anstvo, jogu ni ciljeve njenih misionara. Istinski me\u0111ureligijski dijalog mogu\u0107 je samo na bazi temeljnog poznavanja sadr\u017eaja vlastite vjere i \u0161ire platforme neohinduisti\u010dkih misionarskih napora kojih je joga tek vrh sante leda\u201c isti\u010de Bla\u017eevi\u0107.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Bla\u017eevi\u0107 argumentirano tuma\u010di zna\u010denje joge u odnosu na religije, Bibliju, sport, mitove o ‘savr\u0161enom zdravlju’, ‘dugovje\u010dnosti’ i ‘znanstvenosti’ joge, koju jo\u0161 nitko nije obrazlo\u017eio u \u010demu se sastoji. \u201eJoga je isto\u010dnja\u010dka nekr\u0161\u0107anska tehnika. Postoje i isto\u010dnja\u010dke kr\u0161\u0107anske tehnike, no njih nitko ne spominje a imaju odre\u0111enih sli\u010dnosti s jogom, kao \u0161to je hezihasti\u010dka molitva\u201c upozorava Bla\u017eevi\u0107. Naime, pod utjecajem Teozofskog dru\u0161tva, joga je na Zapadu do\u017eivjela inverziju i reinterpretaciju. \u201eUmjesto asketske discipline usmjerene postizanju samospoznaje, naravi vlastitog bitka odnosno izbavljenja, joga je u tehniciziranoj kulturi zdravizma postala tehnikom za pobolj\u0161anje zdravlja i dobila prizemnu, materijalnu dimenziju. Tome su doprinijeli i gurui koji su komercijalizacijom joge na Zapadu osobno profitirali. Promotri joge za razlog njene kompatibilnosti sa svim religijama navode drevnost joge, da ne predstavlja doktirnu i nema sustav dogmi, nego je ponajprije disciplina, praksa\u201c ka\u017ee Bla\u017eevi\u0107.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eNa Zapadu jogu se najradije promatra kao sportsku disciplinu, religijski indiferentnu, \u010dije bi vje\u017ebe imale blagotvorne u\u010dinke na zdravlje. Radi toga i otklanjaja stresa osobe prakticiraju jogu. Op\u0107e je rasprostranjen mit prema kojem je joga \u010dudotvorno sredstvo za postizanje savr\u0161enog zdravlja i dugovje\u010dnosti. To je inverzija istinske svrhe joge koja se dogodila prilikom seljenja joge na Zapad. U Indiji se joga vje\u017eba u svrhu postizanja spasenja. Nema pokazatelja da je stanovni\u0161tvo Indije, jer vje\u017eba jogu, zdravije od Zapadnjaka koji jogu ne vje\u017ebaju, ili da du\u017ee \u017eive\u201c isti\u010de Bla\u017eevi\u0107 i navodi konkretne primjere za to, po ranim smrtima gurua joge. Upozorava da su polaznici joge na Zapadu indoktrinirani prozivanjem ‘isklju\u010divosti’ Crkve jer se opire jogi i isti\u010de da je porast vjere u reinkarnaciju na Zapadu u tradicionalno kr\u0161\u0107anskim zemljama, najve\u0107im dijelom zbog \u0161irenja joge.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Bla\u017eevi\u0107 ka\u017ee da \u201eotegotnu okolnost autenti\u010dnom dijalogu predstavlja desakralizacija joge na Zapadu, njeno prodavanje kroz vikend te\u010dajeve, trpanje pod gimnastiku i aerobik, davanje epitata poput ‘medicinska joga’, \u0161to je strano istinskoj naravi joge\u201c. Isti\u010de da to \u0161to sporta\u0161i koriste jogu u pripravi za natjecanje nije doikaz da je joga sport. Uspore\u0111uje to sa svrhom zrakoplova, kao da bi ga se nazvalo autom, jer se prije uzlijetanja kre\u0107e na kota\u010dima pistom. \u201eSvrha zrakoplova je da leti nebom. Tako ni joga nije za eksploataciju u prolazne i materijalne svrhe. Svrha joge je osloboditi du\u0161u iz okova karme,  nije namijenjena za postizanje tjelesnog zdravlja, nego za postizanje spasenja (moksa). Neovisno o podijeljenim mi\u0161ljenjima prema jogi, intelektualno po\u0161tenje zahtjeva da dignemo glas u obranu integriteta joge, nasuprot potro\u0161a\u010dkom mentalitetu zapadnjaka koji trguje svetinjama svih religija\u201c poru\u010duje Bla\u017eevi\u0107.  <\/p>\n

U izlaganju \u2018Interkulturalizam kao pedago\u0161ki izazov\u2019<\/strong>, doc. dr. Diana Nenadi\u0107 Bilan<\/strong> govorila je o multikulturalnoj Europi i svijetu, odgoju za interkulturalizam i o identitetu. \u201eU interkulturalnom kontekstu identitet je me\u0111u temeljnim pojmovima u analizi etni\u010dkog, manjinskog i nacionalnog problema. Svijest o vlastitom kulturnom identitetu i zna\u010denju vlastite kulture ja\u010da sposobnost djelotvornog percipiranja stvarnosti, dopu\u0161ta prepoznavanje razli\u010ditosti, ja\u010da prihva\u0107anje sebe ali i prihva\u0107anje drugih\u201c istaknula je Bilan. Za Europu interkulturalizam postaje zanimljiv od 1975. g. Tada je taj koncept predlo\u017eila radna grupa za kulturu Europskog savjeta, kao pristup obrazovanju migranata. Vije\u0107e Europe i Europska zajednica postali su svjesni u\u010dinaka demografskog rasta i nataliteta novih doseljenika i stranih zajednica u Europi koje su po\u010dele stvarati multietni\u010dko i multikulturalno obilje\u017eje europskih dru\u0161tava. Multikulturalizam je djelovanje razli\u010ditih kultura unutar iste zemlje ili regije; interkulturalizam je dijalog izme\u0111u kultura u kojem su prisutni susreti, pro\u017eimanje i me\u0111usobno uva\u017eavanje, boga\u0107enje razli\u010ditih kultura bez obzira na etni\u010dku dominaciju njenih nositelja; pluralni monokulturalizam je toleriranje raznolikosti kultura, tj. supostojanje dviju tradicija koje koegzistiraju rame uz rame bez me\u0111usobnih susreta, definirala je Bilan.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Govorila je i o procesu globalizacije koja mo\u017ee biti ekonomska, politi\u010dka i kulturna. Podrazumijeva socijalni proces koji te\u017ei sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta. U globalizacijskim procesima dolazi do redefinicije individualnoga, relativizacije sustava vrijednosti, lomljenja tradicionalne pripadnosti i lojalnosti. Globalni rizici su narcisti\u010dki identiteti i porast potro\u0161a\u010dke kulture, stvaranje virtualnog socijalnog identiteta, gubitak autonomije osobe, slabljenje obiteljskog sustava, konzumerizam i terorizam. Tuma\u010de\u0107i pedago\u0161ke izazove intekulturalizma, Bilan smatra da je veliki izazov suvremenoj pedagogiji u dru\u0161tvu razli\u010ditih kultura razvoj svijesti o vlastitoj kulturi sa svim njenim pripadaju\u0107im odrednicama. Interkulturalna dimenzija kurikuluma zahtjeva nove i druga\u010dije pristupe izradi kurikuluma u realizaciji nastave predmeta, novi pristup odabiru sadr\u017eaja, ciljeva i zada\u0107a, odre\u0111enju u\u010deni\u010dkih i u\u010diteljevih kompetencija te odabiru odgojno-obrazovnih strategija. Prema Okviru nacionalnog kurikuluma, \u201einterkulturalizam zna\u010di razumijevanje i prihva\u0107anje kulturnih razlika, da bi se smanjili neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura\u201d.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eIako nijedan predmet ne mo\u017ee izbje\u0107i interkulturalni pristup, neki od njih su posebno pogodni za usvajanje znanja, formiranje interkulturalnih stavova i vrijednosti: povijest, zemljopis, jezici i knji\u017eevnost, umjetnost\u201c rekla je Bilan. Ciljevi interkulturalnog odgoja i obrazovanja su odgoj za empatiju (nau\u010diti razumjeti druge), odgoj za solidarnost, za priznanje i po\u0161tivanje razli\u010ditosti (po\u0161tivanje druga\u010dijih stilova \u017eivota kao osobno i dru\u0161tveno bogatstvo), odgoj protiv ksenofobije, rasizma i drugih oblika diskriminacije.<\/p>\n

     \"\"<\/a><\/p>\n

Interkulturalne kompetencije su samosvijest, svijest o vlastitom identitetu, po\u0161tivanje i razumijevanje drugih (pogled iz druga\u010dije perspektive, svjetonazora, uo\u010davanje sli\u010dnosti i razlika), slu\u0161anje (sudjelovanje u autenti\u010dnom interkulturalnom dijalogu), adaptacija (biti sposoban staviti se u situaciju drugoga), izgradnja odnosa i dugotrajnih me\u0111ukulturalnih osobnih veza, kulturalna ‘poniznost’ koja kombinira po\u0161tovanje sa samosvije\u0161\u0107u. \u201eInterkulturalna osjetljivost podrazumijeva sposobnost uo\u010davanja i prepoznavanja postojanja razli\u010ditih pogleda na svijet koji omogu\u0107avaju prihva\u0107anje i priznavanje vlastitog identiteta i vlastitih kulturnih vrijednosti, kao i kulturnih vrijednosti i identiteta pripadnika drugih kultura\u201c istaknula je Pir\u0161lovu definiciju Bilan.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Tuma\u010de\u0107i identitet i interkulturalnost, Bilan isti\u010de potrebu da odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. \u201eU doba globalizacije na djelu je sna\u017eno mije\u0161anje razli\u010ditih kultura, svjetonazora i religija. \u010covjek treba postati gra\u0111aninom svijeta, a pritom sa\u010duvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturu, dru\u0161tvenu, moralnu i duhovnu ba\u0161tinu\u201c poru\u010dila je Bilan. Stoga je kao zna\u010dajan odgojno-obrazovni koncept navela ba\u0161tinu nekog naroda – \u010dini je kulturno naslje\u0111e i prirodno bogatstvo koje treba \u010duvati i njegovati. Da se to ostvari, pojedince treba osposobiti za prepoznavanje ba\u0161tinskih elemenata i senzibilizirati za njeno o\u010duvanje. \u201eZato kod djece ve\u0107 od rane dobi treba razvijati upoznavanje svih oblika ba\u0161tine, razvijanje svijesti o njenoj neprocjenjivoj vrijednosti te razumijevanje va\u017enosti njenog o\u010duvanja\u201c zaklju\u010dila je Bilan.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na znanstvenom simpoziju \u2018Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom dru\u0161tvu\u2019, u petak 26. svibnja u sve\u010danoj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23560"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23560"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23560\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23573,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23560\/revisions\/23573"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}