{"id":23548,"date":"2017-05-28T22:21:08","date_gmt":"2017-05-28T21:21:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23548"},"modified":"2017-05-28T22:22:13","modified_gmt":"2017-05-28T21:22:13","slug":"zadar-simpozij-o-misijskom-i-evangelizacijskom-poslanju-crkve-vjernici-laici-i-nova-evangelizacija-dr-klara-cavar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23548","title":{"rendered":"ZADAR: SIMPOZIJ O MISIJSKOM I EVANGELIZACIJSKOM POSLANJU CRKVE – ‘VJERNICI LAICI I NOVA EVANGELIZACIJA’ – dr. Klara \u0106avar"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

O temi \u2018Vjernici laici i nova evangelizacija\u2019 na simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve izlagala je doc. dr. Klara \u0106avar u \u010detvrtak 25. svibnja u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Va\u017ee\u0107i Zakonik kanonskog prava u svojoj Drugoj knjizi ‘Bo\u017eji narod’ donosi Obveze i prava vjernika laika u kanonima 224-231. Te su odredbe plod novog duha i ekleziologije Drugog vatikanskog sabora. \u201eUlogu i pravni polo\u017eaj vjernika laika u kanonskom pravu ne mo\u017ee se promatrati ako se ne prou\u010de dokumenti Drugog vatikanskog koncila, a na poseban na\u010din \u010cetvrto poglavlje dogmatske konstitucije o Crkvi Lumen gentium i Dekret o apostolatu laika u Crkvi i svijetu, Apostolicam actuositatem\u201c rekla je \u0106avar. Naime, u Kodeksu iz 1917. g. nije postojao pojam laika. Odredbe koje su se odnosile na laike bile su o vjerni\u010dkim dru\u0161tvima, pa su se ti kanoni odnosili i na klerike i redovnike. \u201eLaici su bili subjekti u Crkvi koji su bili tu da bi slu\u0161ali. Nema nikakve aktivnosti. Drugi vatikanski sabor potpuno pravi zaokret i laike promatra s dva aspekta, sakramentalnog i svjetovnog. Sakramentalni zna\u010di da su laici kr\u0161teni vjernici, \u0161to Kodeks prenosi u kanon 204, kad ka\u017ee da su svi koji su primili kr\u0161tenje, \u010dlanovi Crkve. Dakle, imaju prava i du\u017enosti. Ne bismo imali osam kanona koji promatraju vjernike laike, da nije bilo dokumenata Drugog vatikanskog sabora. Da nije dozrela ideja da su ti vjernici istog dostojanstva kao i klerici i da imaju vrlo veliku ulogu u Crkvi – jer su, ne samo dio naroda Bo\u017ejeg, nego najve\u0107i dio naroda Bo\u017ejeg\u201c naglasila je \u0106avar, upitav\u0161i: \u201eDa smo posvijestili vjernicima laicima njihovo mjesto u Crkvi, kakvu bi Crkva imala evaneglizaciju, a osobito novu, o kojoj govori Ivan Pavao II.?\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201ePriznavanje aktivne uloge laika, njihovog dostojanstva i posebno njihove pravne jednakosti u odnosu na druge \u010dlanove naroda Bo\u017ejeg nalazi se u sakramentu kr\u0161tenja i u univerzalnom pozivu na svetost u Crkvi\u201c rekla je \u0106avar istaknuv\u0161i da je to jedan od najzna\u010dajnijh plodova koncilskog u\u010diteljstva. \u201eBez obzira kako je hijerarhija otvorena ili nije, laici moraju biti svjesni svog dostojanstva, da pripadaju Crkvi i da su aktivni \u010dlanovi Crkve. Zato je bitno to \u0161to donosi Kodeks.<\/strong> U kanonu 211 govori se o vjernicima op\u0107enito, odre\u0111uje se da svi vjernici imaju pravo i du\u017enost da bo\u017eanska poruka spasenja sve vi\u0161e dopire do svih ljudi, svih vremena i svega svijeta. To je bitno jer kad kodeks, zakonik Crkve daje odre\u0111eno pravo i du\u017enost, onda se na to mo\u017eete i pozvati<\/strong>\u201c istaknula je \u0106avar, dodav\u0161i da se laici mogu pozvati na dokumente Drugog vatikanskog sabora, no njihovo pravno upori\u0161te je u odredbama koje se nalaze u zakoniku. <\/strong><\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eTa odredba ima odre\u0111enu izvornost, jer u saborskim dokumentima evangelizacija je predstavljena prvenstveno kao du\u017enost, a tu se isti\u010de da je to i pravo. Kanon 211 je bitan jer se tu promatra zada\u0107a navje\u0161\u0107ivanja, isti\u010de se posebnost Crkve. To \u0161to ima Crkva nema nitko drugo. Ona ima du\u017enost i priro\u0111eno pravo, po njenom naravnom pravu spada propovijedanje evan\u0111elja svim narodima, neovisno o bilo kojoj ljudskoj vlasti<\/strong>\u201c istaknula je \u0106avar, poru\u010div\u0161i: \u201eIzbor zakonodavca da za\u0161titi pravo na propovijedanje evan\u0111elja, ne samo kao pravo op\u0107e Crkve, nego i pravo pojedinca, vrlo je korisno u vrijeme kad u nekim demokratskim zemljama vjernici mogu susresti te\u0161ko\u0107e i diskriminaciju prilikom svjedo\u010denja vjere. Zato je bitno biti svjestan prava koje ne ovisi ni o hijerarhijskoj vlasti Crkve, jer samim time \u0161to smo kr\u0161teni, dio smo Crkve i pozvani smo na evangelizaciju. Ne treba nam biskup uputiti molbu da se bavimo evangelizacijom, nego nas to spada iz kr\u0161\u0107anske naravi\u201c.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eIspunjavanje du\u017enosti koju isti\u010de kanon 211 ne zahtjeva samo unutarnje djelovanje, nego se ostvaruje djelima od dru\u0161tvenog zna\u010daja, a na crkvenom je autoritetu da procjeni autenti\u010dnost tog djelovanja\u201c rekla je predava\u010dica, dodav\u0161i da kr\u0161\u0107ani nemaju du\u017enost evangelizacije samo pred Bogom, nego i u donosu prema ljudima, svijetu. Tko je primio dar vjere, mora se osje\u0107ati du\u017enik iste u odnosu na osobe koje susre\u0107e na \u017eivotnom putu. \u201eAko doista vjerujete, morate \u0161iriti tu vjeru radi drugih ljudi. Ako \u017eelite biti sljedbenici Isusovi i prakticirati vjeru, ne mo\u017eete \u010dovjeka pored sebe ostaviti bez vjere, ako ste sigurni da je u toj vjeri spasenje. U tome je u dana\u0161njoj situaciji presudna uloga vjernika laika\u201c rekla je \u0106avar.<\/p>\n

Zakonik pro\u0161iruje prava vjernika na evangelizaciju. \u201eKanon 216 priznaje svim vjernicima pravo promicanja apostolskog djelovanja svojim pothvatima. I to spada na evangelizaciju. Iako je mali broj kanona, zakonodavac je vodio ra\u010duna o svemu – da za\u0161titi to pravo i da pravo da laici apostolatom vr\u0161e razli\u010dtie pothvate\u201c rekla je \u0106avar. Ta je odredba posve nova i nema odgovaraju\u0107e usporedbe u saborskim dokumentima. \u201eVrijednost kanona 216 se sastoji u isticanju prava na apostolat koje prethodi svakoj drugoj du\u017enosti i odgovornosti, a koje, budu\u0107i da ima temelj u sakramentima inicijacije, ne ovisi o pozivu crkvenog autoriteta\u201c istaknula je \u0106avar. O posebnoj du\u017enosti laika govori i kan. 225, mada je to ponavljanje kanona 211, jer se tamo sve poziva na evangelizaciju, \u0161irenje evan\u0111elja. \u201eOvdje se izri\u010dito ka\u017ee, konkretna zada\u0107a laika je raditi na tome da se svi ljudi na svijetu privedu bo\u017eanskoj poruci spasenja. To je izrazita odredba koja poziva, to je obveza i pravo vjernika laika\u201c istaknula je \u0106avar. Op\u0107e pravo i obveza evangelizacije temelji se na sakramentalnom poslanju dobivenom u trenutku primanja sakramenta kr\u0161tenja i potvrde. Pravo evangelizacije temelji se na sudjelovanju laika u zajedni\u010dkom poslanju Crkve i to je temeljno pravo svakog vjernika.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eVjernike laike posebno apostolat obvezuje u okolnostima kada ljudi samo preko njih mogu \u010duti evan\u0111elje i upoznati Krista. Postoje situacije da nema dovoljno sve\u0107enika, to su posebne okolnosti za laike, ako su dobro pripravljeni, ako su svjesni svoje uloge i poslanja u Crkvi i svoju vjeru do\u017eivljavaju. Vjerovati a ne biti za drugoga, nema smisla. Ako sam sretan u vjeri kao laik i \u0161to pripadam Crkvi, onda bih to trebao prenijeti i drugima koje susre\u0107em. Imam li veze s vjerom ako tretiram ljude na lo\u0161 na\u010din\u201c potaknula je \u0106avar, istaknuv\u0161i zna\u010daj svjedo\u010denja \u017eivotom. \u201eNetko se mo\u017ee zapitati je li to doista osoba koju je vidio u ckrvi, ako ispovjeda vjeru, a ina\u010de nema veze s njenim \u017eivotom. Laici i sve\u0107enici su pod pove\u0107alom, a ako laik svakodnevno svjedo\u010di, mo\u017eda mo\u017ee u\u010diniti vi\u0161e nego sve\u0107enik\u201c rekla je \u0106avar.  <\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Predstavila je oblike kojima laici mogu doprinijeti novoj evangelizaciji, podsje\u0107aju\u0107i na misli Ivana Pavla II. da su se i u zemljama stare evangelizacije izgubila obilje\u017eja kr\u0161\u0107anskog dru\u0161tva koje se povezivalo s evan\u0111eoskim vrijednostima. \u201ePapa i iz tog razloga ponavlja poziv na novu evangelizaciju ukazuju\u0107i na potrebu ‘obnavljanja \u017eara po\u010detaka u nama, dopu\u0161taju\u0107i da nas pro\u017eme gorljivost apostolskog navije\u0161tanja. Ta \u0107e gorljivost probuditi u Crkvi novi misionarski duh koji ne\u0107e mo\u0107i biti povjeren malom broju stru\u010dnjaka, ve\u0107 \u0107e morati obuhvatiti odgovornost svih \u010dlanova Bo\u017ejeg naroda’\u201c rekla je \u0106avar. U tom kontekstu treba se pozvati i na izvore, jer je i prva evangelizacija bila djelo naroda. \u201eKr\u0161\u0107anska ideja se promicala razli\u010ditim putovima, ne samo \u017earom biskupa i sve\u0107enika, nego i djelovanjem drugih osoba, na na\u010din da su ve\u0107 nakon sto godina postojanja kr\u0161\u0107ansko ime i vrline bile prisutne u svim va\u017enijim centrima Rimskog carstva<\/strong>\u201c podsjetila je \u0106avar na rije\u010di Pija XII<\/strong>. “U prvim stolje\u0107ima kr\u0161\u0107anstva, nadasve mali ljudi, siroma\u0161ni, neuki, djeluju na \u0161irenju Kristovog nauka. Oni su prvi osvojeni novim naukom i stoga je bilo nemogu\u0107e da ga dalje ne prenose i propovijedaju. Do na\u0161ih dana laici su nastavili davati veliki doprinos evangelizaciji”,<\/strong> rekla je \u0106avar, podsjetiv\u0161i na tre\u0107e redove, bratov\u0161tine, duhovne i karizmatske pokrete.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

Ivan Pavao II. je isticao odgovornost laika u odnosu na Crkvu i dru\u0161tvo, njihovu ulogu u razvoju oba podru\u010dja, no ti dokumenti kao da nisu prisutni i poznati vjernicima, upozorila je \u0106avar. Za novu evangelizaciju Ivan Pavao II. osobito isti\u010de zna\u010daj crkvenih pokreta koji, smatra papa, predstavljaju novost koja jo\u0161 \u010deka biti adekvatno shva\u0107ena. Pokret je konkretna crkvena stvarnost odre\u0111ene karizme, originalne, a \u010dlanovi su svjesni krsnog poziva koji daje poticaj za misionarsko djelovanje u konkretnoj \u017eivotnoj situaciji.<\/p>\n

U apostolskoj pobudnici Christifedeles laici, Ivan Pavao II. isti\u010de kako je hitno da se nasuprot vjerskom indiferentizmu, sekularizmu i ateizmu, dogodi obnova kr\u0161\u0107anskog tkiva dru\u0161tva. To je mogu\u0107e ako se ono obnovi u crkvenim zajednicama, a to je mogu\u0107e ostvariti zahvaljuju\u0107i punom anga\u017emanu laika, rekla je \u0106avar. Jedan od oblika evangelizacije je svjedo\u010danstvo kr\u0161\u0107anskog \u017eivota. Ivan Pavao II. u enciklici Redemptores missio ka\u017ee: ‘Suvremeni \u010dovjek radije slu\u0161a svjedoke nego u\u010ditelje, vi\u0161e vjeruje iskustvu nego nauci, vi\u0161e \u017eivotu i \u010dinjenicama nego teorijama. Svjedo\u010danstvo kr\u0161\u0107anskog \u017eivota prvi je i nezamjenljivi oblik misije’. Sli\u010dno navodi i Benedikt XVI. u motu propriu Vrata vjere: ‘Obnova Crkve posti\u017ee se tako\u0111er svjedo\u010danstvom koje svojim \u017eivotom daju vjernici: vjernici su samim svojim \u017eivotom pozvani oko sebe \u0161iriti svjetlo Rije\u010di istine koju nam je Isus ostavio’. \u201eJasno je kako \u017eivot svake osobe zahva\u0107a sve na ljudskom obzoru, uklju\u010duje \u0161utnju i rije\u010d, privatni i javni \u017eivot, osobno svjedo\u010danstvo i navje\u0161tanje, djelovanje u mjestu \u017eivljena i dalekim podru\u010djima, obiteljski ambijent i dru\u0161tveno-politi\u010dku zajednicu. I kodeks naga\u0161ava da vjernici laici u \u017eenidbenom stale\u017eu moraju kroz obitelj i brak svjedo\u010diti vjeru. Nismo dovoljno svjesni da kao vjernici moramo mijenjati sebe. Moj \u017eivot bi nekome trebao biti svjedo\u010danstvo\u201c poru\u010dila je \u0106avar.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

Drugi oblik je bratska ljubav kojom laici sudjeluju u uvjetima \u017eivota, radu i bolima bra\u0107e. \u201eZna\u010di, ako sam kr\u0161\u0107anin, ne mo\u017ee me ne zanimati kakvo je stanje u Libiji, pate li djeca na drugom dijelu svijeta. Kakav sam vjernik, bez djela ljubavi? \u0160to mogu u\u010dinti da bude manje lo\u0161ega\u201c potaknula je \u0106avar. Djelotvorna ljubav ima veze i sa sudjelovanjem vjernika laika u javnom \u017eivotu, u oblikovanju dru\u0161tvenog \u017eivota u suradnji s drugim gra\u0111anima. \u201eNe mo\u017ee me ne zanimati kakvo je stanje u polit\u010dkom \u017eivotu Hrvatske, u Europi\u201c rekla je predava\u010dica. U tom kontekstu i Benedikt XVI. u enciklici Deus caritas est isti\u010de, ‘premda se specifi\u010dni izrazi crkvene ljubavi ne smiju nikad pomije\u0161ati s djelovanjem dr\u017eave, stoji da ljubav mora nadahnjivati cjelokupni \u017eivot vjernika laika, stoga i njihovo politi\u010dko djelovanje \u017eivljeno kao ‘socijalna ljubav’.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan oblik ljubavi mo\u017ee se definirati kao ljubav kr\u0161\u0107anske mudrosti. \u201eKr\u0161\u0107anska mudrost se svjedo\u010di i prenosi svugdje, a posebno u svakodnevnom \u017eivotu, pojasnio je Benedikt XVI. kad u Porta fidei potvr\u0111uje da ‘vjera ljubavlju djelotvorna postaje novo mjerilo shva\u0107anja i djelovanja koje mijenja \u010ditav \u010dovjekov \u017eivot’. I jo\u0161 jasnije, kad poziva laike da poka\u017eu na konkretan na\u010din u osobnom \u017eivotu, obiteljskom, dru\u0161tvenom, kulturnom i politi\u010dkom, da vjera omogu\u0107uje na novi i duboki na\u010din vidjeti realnost i mijenjati je. Ako moja vjera nema veze s realno\u0161\u0107u, ako nema volje mijenjati tu realnost, moju najbli\u017eu u odnosu s ljudima koje susre\u0107em, onda, o \u010demu govoriti i koga evangelizirati  – ako prije toga sebe kao vjernici laici nismo evangelizirali\u201c poru\u010dila je \u0106avar.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O temi \u2018Vjernici laici i nova evangelizacija\u2019 na simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve izlagala je doc. dr. Klara …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23548"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23548"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23548\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23558,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23548\/revisions\/23558"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}