{"id":23528,"date":"2017-05-28T20:14:35","date_gmt":"2017-05-28T19:14:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23528"},"modified":"2017-05-28T20:16:05","modified_gmt":"2017-05-28T19:16:05","slug":"zadar-simpozij-o-misijskom-i-evangelizacijskom-poslanju-crkve-dotolo-mohoric","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23528","title":{"rendered":"ZADAR: SIMPOZIJ O MISIJSKOM I EVANGELIZACIJSKOM POSLANJU CRKVE – Dotolo, Mohori\u0107"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

O temi \u2018Novi misijski i evangelizacijski poticaji Drugog vatikanskog sabora \u2013 Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve \u2018Ad gentes\u2019 u svjetlu drugih koncilskih dokumenata\u2019<\/strong> na me\u0111unarodnom simpoziju na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru u \u010detvrtak 25. svibnja izlagao je prof. dr. Carmelo Dotolo<\/strong>, dekan Fakulteta misiologije Papinskog sveu\u010dili\u0161ta Urbaniana koji je i suorganizator simpozija. Predava\u010d je razlagao hod od Drugog vatikanskog sabora do Evangelii Gaudium<\/strong> u poimanju misijskog poslanja i evangelizacije. Koncilski pojam evangelizacija u postkoncilskom vremenu, prema Pavlu VI., postaje jedinstveni pojam Drugog vatikanskog sabora, do te mjere da izra\u017eava njegove ciljeve. Ravnodu\u0161nost prema kr\u0161\u0107anskoj poruci i sekularizacija kao emancipacija dru\u0161tva od vjere iziskivali su novi odnos i na\u010din suradnje izme\u0111u Crkve i svijeta. Javlja se potreba novog izri\u010daja kr\u0161\u0107anske poruke, a sredi\u0161nje mjesto zauzima kategorija ‘znakovi vremena’, iako se spominje samo \u010detiri puta u zavr\u0161nim dokumentima (Gaudium et spes, br.4; Presbyteriorum ordinis, br.9; Apostolicam actuositatem, br.14; Unitatis redintegratio, br. 4). Drugi vatikanski koncil inicira zaokret prioriteta u odnosu na crkvene institucije, vode\u0107i k ponovnom otkrivanju drugih dimenzija kr\u0161\u0107anskog \u017eivota.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eNaslu\u0107uje va\u017enost Crkava koje o\u010dituju razli\u010ditost kulturalnih identiteta i vrijednost komunikacijskog policentrizma, koji je u stanju navijestiti Evan\u0111elje u razli\u010ditim oblicima crkvenog izri\u010daja prikladnijeg lokalnim kulturama. U tom ekleziolo\u0161kom iskoraku nalazi se jedno od najrelevantnijih na\u010dela evangelizacije. Mogu\u0107nost inkulturacije upu\u0107uje na sredi\u0161nju to\u010dku evangelizacije\u201c rekao je Dotolo, istaknuv\u0161i da evangelizacija postaje klju\u010dni koncept oko kojeg se promi\u0161lja prikladni pastoral svijetu. \u201ePokazatelj je i svjesnosti kvalitativnog skoka kojeg kr\u0161\u0107anstvo ne mo\u017ee odga\u0111ati. To je mogu\u0107nost dati novo lice djelovanju Crkve i redefinirati ciljeve i prioritete\u201c rekao je Dotolo, podsjetiv\u0161i na misao Pavla VI.<\/strong> u  pobudnici Evangelii Nuntiandi: \u201eCrkva se ra\u0111a iz evangelizacijskog djelovanja Isusa i Dvanaestorice, ona duguje svoj kontinuitet evan\u0111eoskom navje\u0161taju, u svome postojanju ima iskustvo odnosa  izme\u0111u subjekta i evangelizacije i objekta i evangelizacije, svjesna je temeljnog odnosa izme\u0111u evangelizacije i vjerodostojnosti. Ako ne navje\u0161ta, riskira promicati vi\u0161e samu sebe nego \u017eivot za svakog \u010dovjeka. Zbog toga, evangelizacijsko djelovanje \u010dini se kompleksnim i dinami\u010dnim, jer uklju\u010duje cjelokupno postojanje i utje\u010de na izgradnju dru\u0161tva<\/strong>\u201c. Me\u0111u va\u017enijim odlomcima pobudnice je tvrdnja da rascjep izme\u0111u Evan\u0111elja i kulture \u010dini dramu na\u0161eg vremena, rekao je Dotolo, a  pozornost evangelizacije treba biti usmjerena onima koji \u017eive bez odnosa s Bogom, smatraju\u0107i ga suvi\u0161nim i smetnjom.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

\u201ePojam nove evangelizacije ulazi u teolo\u0161ko i novo promi\u0161ljanje promjene pastorala, kao projekt pontifikata Ivana Pavla II.\u201c rekao je Dotolo, istaknuv\u0161i da Ivan Pavao II. za novu evangelizaciju uzima Europu kao kontekstualno i simboli\u010dko polazi\u0161te, jer njenom povijesnom identitetu pripada \u010dinjenica po\u010detka puta navje\u0161taja koji je nadi\u0161ao granice i narode. \u201cEvan\u0111elje treba biti istinski \u017eivljeno i svjedo\u010deno kao  znak novosti \u017eivota. Potrebno je nadi\u0107i etni\u010dke, eti\u010dke i religijske predrasude, kako bi se u sredi\u0161te stavio cjelovit razvoj svake osobe. Potrebno je skrenuti pozornost na navje\u0161taj, dijalog, pravdu, mir, sredstva dru\u0161tvene komunikacije, koji mogu doprijeti do \u010dovjeka i dru\u0161tva na svim razinama. Navedene smjernice su prisutne u apostolskim pobudnicama Crkva u Africi (1995.), Crkva u Aziji (1999.) i Crkva u Americi (1999.), jer opredjeljenje za siroma\u0161ne i marginalizirane obvezuje evangelizaciju anga\u017eirati se u oslobo\u0111enju koje karakterizira te kontinente\u201c rekao je Dotolo.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Nova evangelizacija mora se povezati  s kulturama i religijama, imaju\u0107i u vidu trenutno stanje dru\u0161tva. Potrebna je evangelizacija u dijalogu i dijalog za evangelizaciju kako bi se Evan\u0111elje \u017eivota ostvarilo. \u201eU tom kontekstu, zrelost kr\u0161\u0107anske zajednice pokazuje se u otvorenosti drugim vjernicima, u dostupnosti slu\u0161anja i razumijevanja razlika koje mogu pro\u0161iriti suradnju. Nova evangelizacija dovodi u pitanje identitet kr\u0161\u0107anstva unutar nove situacije i neo\u010dekivanog stanja koje, ako je dobro shva\u0107eno, predstavlja povoljno vrijeme za navje\u0161taj Evan\u0111elja\u201c istaknuo je Dotolo.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Predstavio je i stav pape Franje<\/strong> izra\u017een u njegovoj pobudnici Evangelii Gaudium, a papino temeljno uvjerenje glasi: \u201eImamo na raspolaganju blago \u017eivota i ljubavi koje ne mo\u017ee zavarati i poruku koja ne mo\u017ee navesti na krivi put ili razo\u010darati. To je odgovor koji prodire u najve\u0107u dubinu ljudskog srca, podupire ga i oplemenjuje. To je istina koja ne zastarjeva jer je kadra vinuti se tamo gdje nitko drugi ne mo\u017ee sti\u0107i<\/strong>\u201c. Evangelizacija, zahvaljuju\u0107i takvoj poruci, ne mo\u017ee nastaviti s pastoralnim kriterijem ‘oduvijek je bilo tako’, nego mora ponovno promisliti i redefinirati evangelizacijske ciljeve, strukture, stil i metodu koji pozivaju na potrebu crkvene obnove.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Sredi\u0161nja to\u010dka crkvenog identiteta nalazi se u ponovnom otkrivanju dimenzije izlaska, provociraju\u0107i pastoral jednostavnog govora koji riskira kreirati la\u017ene za\u0161tite i navike koje imaju tendenciju smirivanja\u201c rekao je Dotolo, istaknuv\u0161i da je cilj evangelizacije u\u010diniti nazo\u010dnim Kraljevstvo u svijetu kao pokreta\u010d povijesti oslobo\u0111enja i spasenja. \u201eZato navje\u0161taj Evan\u0111elja ima neotu\u0111ivu socijalnu dimenziju koja daje proro\u010dki prilog crkvenim zajednicama, osobito kad su u igri siroma\u0161ni, dostojanstvo ljudske osobe, zajedni\u010dko dobro i ljudska prava. Zato je nu\u017ena dijalo\u0161ka sposobnost na ekumenskoj i me\u0111ureligijskoj razini, s onima koji na srcu imaju tra\u017eenje druk\u010dijeg svijeta i \u010deznu za politi\u010dkom ekologijom\u201c poru\u010dio je Dotolo.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Istaknuo je da u razmi\u0161ljanju pape Franje postoji veza izme\u0111u evangelizacije i reforme Crkve. \u201eNaglasak je na odlu\u010dnosti evan\u0111eoskog navje\u0161taja koji dopu\u0161ta da izi\u0111e na vidjelo sva delikatnost u zada\u0107i Crkve, koja je pozvana na stalno i novo pisanje povijesti na na\u010din na koji je zapo\u010deo Isus. Komunikacija Evan\u0111elja, ako \u017eeli doprinijeti realnoj dru\u0161tveno-kulturalnoj promjeni, mora biti \u0161to jednostavnija, dublja, isijavaju\u0107a. Sredi\u0161nja to\u010dka poruke pape Franje je podsjetiti Crkvu na odlu\u010duju\u0107u odgovornost navje\u0161taja evan\u0111eoske poruke u ponovnom otkrivanju da smo Bo\u017eji narod, suputnik na putu mira, solidarnosti, nade, polaze\u0107i od periferija povijesti.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Stoga evangelizacija poziva stvarati nove oblike me\u0111usobnih odnosa i prihva\u0107anja neodgodive institucionalne obnove\u201c, rekao je Dotolo, zaklju\u010div\u0161i mi\u0161lju pape Franje iz Evangelii Gaudium: \u201eSanjam o misijskom opredjeljenju koje mo\u017ee sve preobraziti, tako da crkveni obi\u010daji, na\u010dini na koji se stvari \u010dine, vrijeme, jezik i sve strukture, postanu prikladan kanal za evangelizaciju dana\u0161njeg svijeta. Reforma struktura koju zahtjeva ta pastoralna preobrazba, mo\u017ee se shvatiti kao dio napora koji se ula\u017ee da one postanu vi\u0161e misionarske, da redovni pastoral u svim svojim aspektima bude \u0161iri i otvoreniji, da se u pastoralnim djelatnicima probudi stalna \u017eelja za ‘izla\u017eenjem’ i tako pomogne pozitivni odgovor svih kojima Isus nudi svoje prijateljstvo\u201c.<\/p>\n

    \"\"<\/a><\/p>\n

U izlaganju \u2018Misijska dimenzija kateheze u Hrvatskoj\u2019<\/strong>, lic. catech. s. Marijana Mohori\u0107<\/strong>, SCJ opisala je odgojnu, mistago\u0161ku, katekumenalnu i evangelizacijsku dimenziju kateheze, istaknuv\u0161i da se upravo zbog kr\u0161tenih koji se ne prepoznaju kao \u010dlanovi Crkve te provode \u017eivot daleko od Krista i evan\u0111elja, govori o potrebi nove evangelizacije. Ta se kategorija gotovo izjedna\u010duje s onom za koju su predvi\u0111ene misije ad gentes, s time da se zahtjeva druga\u010diji pristup, rekla je Mohori\u0107. Zato se evangelizacijsku katehezu nekad shva\u0107a kao misonarsko djelovanje. Kateheza je posebna i specifi\u010dna etapa unutar procesa navje\u0161tanja Evan\u0111elja, jedan od glavnih putova evangelizacije, komplementaran s ostalim oblicima i putovima djelovanja Crkve, prema dokumentu ‘Radosno navje\u0161tanje evan\u0111elja i odgoj u vjeri’ (1983.). <\/strong>Taj oblik crkvenog djelovanja dovodi do zrelosti vjere. \u201eKateheza je dublje uvo\u0111enje u kr\u0161\u0107ansku vjeru i \u017eivot po vjeri. Za razliku od prvog navje\u0161taja kojem je cilj bu\u0111enje vjere i po\u010detnog obra\u0107enja, kateheza ide za dvostrukim ciljem: za sazrijevanjem po\u010detne vjere i odgojem istinskog Kristova u\u010denika dubljim i sustavnijim poznavanjem i nasljedovanjem Krista i njegove poruke (RNE 24)\u201c rekla je Mohori\u0107.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

Iako se u tom dokumentu ne navodi izri\u010dito termin evangelizacijske kateheze, on implicitno govori o tome kad se, u odnosu na prvi navje\u0161taj, kateheza ozna\u010duje kao progresivna, produbljuju\u0107a, usavr\u0161avaju\u0107a i kristocentri\u010dna kr\u0161\u0107anska formacija kojoj je cilj zrelost vjere. \u201cKateheza mora \u010desto voditi brigu ne samo o tome da hrani i nau\u010dava vjeru, nego da je neprestano budi pomo\u0107u milosti, da otvara srce, obra\u0107a, da pripravlja op\u0107i pristanak uz Isusa  kod onih koji su jo\u0161 na pragu vjere\u201c rekla je Mohori\u0107, razla\u017eu\u0107i i redefiniranje kateheze u kontekstu nove evangelizacije.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

Kako bi se odgovorilo pluralnim zahtjevima za raznim ponudama kr\u0161\u0107anske formacije, prema postkoncilskoj teologiji \u017eupa se defnira kao ‘zajednica zajednica’. \u017divi vjerni\u010dki krugovi postaju sunositelji zajedni\u0161tva \u017eupe, subjekti i objekti kateheze kojoj je svrha privesti sve u zajedni\u0161tvo s Kristom, rekla je Mohori\u0107. Istaknula je potrebu razvijanja misioanrske svijesti; posebne zajednice i posebno formirani navjestitelji trebali bi biti otvoreniji prema vani da probude indiferentne i one koji ne vjeruju, potrebni su pothvati u svrhu stvaranja misijskog ozra\u010dja.<\/p>\n

  \"\"<\/a><\/p>\n

Mohori\u0107 je istaknula potrebu da do izra\u017eaja vi\u0161e do\u0111e radost koju se mo\u017ee do\u017eivjeti jedino u susretu s evan\u0111eljem, a tome slu\u017ei i obnovljena kateheza u sklopu nove evangelizacije. Takvu radost se mo\u017ee pospje\u0161ivati obnovljenim navje\u0161tajem. Istaknula je da je prvi navje\u0161taj proglas kr\u0161\u0107anske poruke koji odgovara na \u010dovjekovu \u010de\u017enju za beskona\u010dnim, a kateheza je u slu\u017ebi preno\u0161enja vjere na na\u010din da budi, pospje\u0161uje svjedo\u010denje, poma\u017ee sazrijevanje po\u010detnog obra\u0107enja. Pozvala se i na papu Franju koji poru\u010duje da je prvi navje\u0161taj ili kerigma glavni navje\u0161taj koji moramo uvijek iznova slu\u0161ati na razne na\u010dine i treba imati sredi\u0161nje mjesto u svakom nastojanju crkvene obnove. Papa ka\u017ee da kerigmu ne bi trebala zamijeniti izgradnja za koju se pretpostavlja da je \u010dvr\u0161\u0107a, jer ni\u0161ta nije dublje, postojanije, \u010dvr\u0161\u0107e i mudrije od prvog navje\u0161taja, poru\u010dila je Mohori\u0107.<\/p>\n

 \"\"<\/a><\/p>\n

Zajednicu Molitva i Rije\u010d i seminare koje je vodio pokojni dr. Tomislav Ivan\u010di\u0107 istaknula je kao autenti\u010dan hrvatski model duhovne obnove i evangelizacije Crkve i dru\u0161tva. Seminari omogu\u0107uju \u201eda se ponovno otrkiju kr\u0161\u0107anski korijeni, do\u0111e do iskustva susreta s Isusom, a to iskustvo donosi promjenu \u017eivota i snagu Duha Svetoga\u201c. Ivan\u010di\u0107 je najefikasnijim modelom evangelizacije smatrao prvokr\u0161\u0107anski katekumenat. \u010cetiri razdoblja katekumenata prema kojima je dr\u017eao seminare su pretkatekumenat, katekumenat, vrijeme \u010di\u0161\u0107enja i mistagogija.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

U pretkumenatu se razradi \u010dovjekova egzistencijalna nemo\u0107 da uzme sudbinu u svoje ruke i bude moralan te potreba da upozna Stvoritelja koji dr\u017ei \u010dovjekovu sudbinu u svojim rukama. U katekumenatu je bitno upoznavanje Isusa iz Nazareta, kao jedine mogu\u0107nosti da \u010dovjek dobije informacije o sebi i oslobodi se robovanja zlu. U vremenu \u010di\u0161\u0107enja je molitva oslobo\u0111enja i iscjeljenja. Tako se u slobodi i zdravlju du\u0161e ulazi u \u010detvrto razdoblje, mistagogija, da se do\u0111e do iskustva sakramentalnih darova i postane sposobnim druge evangelizirati.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O temi \u2018Novi misijski i evangelizacijski poticaji Drugog vatikanskog sabora \u2013 Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve \u2018Ad gentes\u2019 u svjetlu …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23528"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23528"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23528\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23547,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23528\/revisions\/23547"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}