{"id":23495,"date":"2017-05-27T21:54:14","date_gmt":"2017-05-27T20:54:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23495"},"modified":"2017-05-27T22:01:38","modified_gmt":"2017-05-27T21:01:38","slug":"sveuciliste-u-zadru-simpozij-inkulturacija-i-interkulturacija-kao-preduvjet-misijskog-djelovanja-crkve-dr-elvis-razov","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=23495","title":{"rendered":"SVEU\u010cILI\u0160TE U ZADRU, SIMPOZIJ: ‘INKULTURACIJA I INTERKULTURACIJA KAO PREDUVJET MISIJSKOG DJELOVANJA CRKVE’ – dr. Elvis Ra\u017eov"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

\u201eSusret kultura, njihovo unutarnje oplo\u0111ivanje omogu\u0107uje samo istina o \u010dovjeku, gdje je na djelu i istina o Bogu i zbilji u cjelini. Joseph Ratzinger ka\u017ee, \u0161to je neka kultura \u010dovje\u010dnija, humanija, to \u0107e biti pristupa\u010dnija za istinu, sposobnija da je usvoji i da se s njome suobli\u010di. To je tema njegovog govora o me\u0111uvjerskom dijalogu, a on preferira i me\u0111ukulturalni dijalog\u201c istaknuo je doc. dr. Elvis Ra\u017eov<\/strong> u svom izlaganju ‘Inkulturacija i interkulturacija kao preduvjet valjanog misijskog djelovanja Crkve\u201c<\/strong> koje je odr\u017eao na simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve na Sveuli\u010di\u0161tu u Zadru u \u010detvrtak 25. svibnja. U izlaganju je Ra\u017eov razlagao pojam inkulturacije prema Ratzingerovom poimanju, jer je to ‘njegov’ termin. Istaknuo je zna\u010daj primjene vjere u kulturi, u onome \u0161to vjeru \u010dini vidljivom, \u0161to je tijelo jedne vjere; a kultura se mo\u017ee uspore\u0111ivati, koja je humanija. \u201ePojedini kr\u0161\u0107anski kulturalni oblici potrebni su \u010di\u0161\u0107enja i otvaranja jer je jezgra vjere istina i otkupljenje. Zatamnjenje istine otu\u0111uje, suprotstavlja jedne drugima te odjeljuje od temelja ljudskog bi\u0107a, od Boga\u201c upozorio je Ra\u017eov, istaknuv\u0161i da zajedni\u010dko mjerilo svih kultura ne \u010dini nasilje nijednoj kulturi, nego je vodi prema njenom vlastitom sredi\u0161tu – jer je svaka kultura u kona\u010dnici o\u010dekivanje istine. \u201eTo ne vodi uniformnosti, nego komplementarnosti kultura. Isus je uosobljena istina, put za biti \u010dovjek, iz \u010dega proizlazi obaveza i zahtjev kr\u0161\u0107anske vjere da se priop\u0107i svim kulturama. Nikakva okupacija, porobljavnje naroda ma\u010dem i kri\u017eem. Sama vjera jest kultura ,\u0161to zna\u010di da je ona svoj vlastiti subjekt zajednice \u017eivota i kulture koju nazivamo narod Bo\u017eji, \u010dime se izri\u010de povijesni karakter subjekta kulture\u201c rekao je Ra\u017eov. U predkr\u0161\u0107anskom svijetu i u velikim kulturama Indije, Kine, Japana postoji nedjeljivost identiteta i kulturnog subjekta. Nije mogu\u0107a dvostruka pripadnost, osim u budizmu. \u201eTek u kr\u0161\u0107anstvu je mogu\u0107e u punoj dosljednosti \u017eivjeti to podvostru\u010denje, gdje kr\u0161\u0107anin \u017eivi u dva subjekta kulture: povijesni subjekt (da je pripadnik jednog naroda) i novi subjekt vjere susre\u0107u se i pro\u017eimaju u kr\u0161\u0107aninu\u201c istaknuo je Ra\u017eov.<\/p>\n

\"\"<\/a>Crkva je za vjernika vlastiti subjekt kulture, koji se nikad ne podudara ni s jednim povijesnim kulturnim subjektom, nego uvijek zadr\u017eava svoje kulturno obli\u010dje. \u201eU susretu kultura, to dvojstvo subjekata ne mo\u017ee se razrije\u0161iti u korist jedne od strana. Postoji plodna napetost koja obnavlja vjeru i ozdravlja kulturu. Isto tako, bilo bi besmisleno ponuditi neko kulturalno ili razkulturirano kr\u0161\u0107anstvo, bez njegove povijesne snage, \u0161to bi ga svelo na puki zbir ideja\u201c upozorio je Ra\u017eov, dodav\u0161i da u tom smislu Ratzinger navodi Izraelovu vjeru i primjer Abrahama. \u201eIzraelova vjera se oblikovala u borbi s egipatskom, sumerskom, babilonskom, perzijskom i gr\u010dkom kulturom koje su ujedno bile i religije. Sve su one kroz patnju prihva\u0107ene i preobra\u017eene, kako bi bile sve \u010di\u0161\u0107a posuda za objavu Boga u Isusu Kristu. Time su i te kulture same do\u0161le do svog trajnog ispunjenja jer nisu nestale u povijesnom zaboravu, nego su pro\u010di\u0161\u0107ene i uzdginute u sada\u0161njost\u201c rekao je Ra\u017eov. Taj proces Ratzinger oslikava likom Abrahama koji svoj hod vjere zapo\u010dinje s prekidom kulture, vlastite pretpovijesti. \u201e\u010cini egzodus, izlazak koji je uvijek po\u010detak novog \u010dasa povijesti i vjere koja se pokazuje kao snaga ozdravljenja koja stvara novo sred\u0161te. Za Ratzingera je to novo sredi\u0161te ono koje privla\u010di k sebi sve \u0161to je uistinu ljudsko i bo\u017eansko. To je kri\u017e! \u201eA ja, kad budem uzdignut sa zemlje, sve \u0107u privu\u0107i sebi\u201c (Iv 12,32), ka\u017ee Isus\u201c poru\u010dio je predava\u010d, istaknuv\u0161i da je kri\u017e lom, prekid, izba\u010denost. Uzdignutost iznad zemlje, ali postaje nova gravitacijska to\u010dka svjetske povijesti koja sve privla\u010di prema gore. Kri\u017e postaje sabiranje razasutog i odijeljenog. \u201eCrkva je vlastiti subjekt kulture koja ima vlastitu povijest i usvojenu me\u0111ukulturalnost, \u0161to kr\u0161\u0107anina dovodi do egzodusa koji preokre\u0107e njegov \u017eivot u odnosima\u201c rekao je Ra\u017eov, podsjetiv\u0161i da se i Bog svojim utjelovljenjem vezao uz jednu povijest koja je sad i njegova, jer ostaje \u010dovjek s tijelom zauvijek; to uklju\u010duje povijest i kullturu.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eDoga\u0111aj utjelovljenja se ne mo\u017ee ponavljati, da bi Krist uvijek iznova imao neko novo tijelo. Narod Bo\u017eji ne tvori neko pojedina\u010dno kulturno obli\u010dje, nego je sabrano iz svih naroda. U njemu ima mjesta i onaj prvi identitet koji je nu\u017ean za utjelovljenje, kako bi se moglo do\u0107i do svekolike punine. Ta napetost mnogih povijesnih subjekata u jednom subjektu naroda Bo\u017ejeg pripada nezavr\u0161enoj drami utjelovljenja. Ta drama je unutarnja dinamika, povijest koja nu\u017eno stoji pod znakom kri\u017ea u borbi protiv sila koje vuku prema zatvaranju i odbijanju\u201c naglasio je Ra\u017eov.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je razlo\u017eio za\u0161to Ratzinger preferira pojam interkulturacija, koji je za njega preduvjet valjanog misijskog djelovanja Crkve unutar naroda i kultura koji Krista jo\u0161 ne poznaju. Pritom je pojasnio tri pojma: 1. Akomodacija ili adaptacija zna\u010di u\u0107i u um i srce vjere i kulture naroda kojem treba priop\u0107iti evan\u0111eosku poruku spasenja. Prepoznati u njegovoj vjeri i kulturi ono \u0161to je zajedni\u010dko s kr\u0161\u0107anstvom te kr\u0161\u0107anski, vjerski sadr\u017eaj izre\u0107i jezikom i logikom kulture naroda kojim se on slu\u017ei. 2. Inkulturacija ne zna\u010di da se evan\u0111eoska poruka treba prilagoditi ljudskoj kulturi, nego da se onom najbitnijem u evan\u0111elju dopusti da preuzme oblik neke lokalne kulture. Taj proces opisuje slika sjemena koje se sadi u zemlju neke kulture iz koje crpi hranu i raste. Inkulturacija evan\u0111elja zna\u010di dopu\u0161tanje Rije\u010di Bo\u017ejoj da sna\u017eno djeluje u ljudskim \u017eivotima, bez da se name\u0107e neka strana kultura koja bi ote\u017eala istinsko primanje Rije\u010di. 3. Interkulturacija zna\u010di susret razli\u010ditih potencijalno otvorenih kultura \u010dija me\u0111ukulturalnost mo\u017ee dovesti do plodnih oblika nove kulture. Tu se name\u0107e pitanje odnosa vjere i kulture. \u201eRatzinger primje\u0107uje da se tek u novovjekovnoj Europi razvija pojam kultura kao podru\u010dje koje se razlikuje od religije ili koje joj je \u010dak suprotstavljeno. U svim poznatim povijesnim kulturama, religija je odlu\u010duju\u0107e sredi\u0161te kulture. Ona odre\u0111uje vrijednosti i organizacijski sustav kultura. Tu je poistovje\u0107ivanje religije i kulture. Religija je kultura i obrnuto\u201c rekao je Ra\u017eov. Zato Ratzinger definira kulturu kao povijesno izraslo obli\u010dje neke zajednice koje izra\u017eava spoznaje i vrijednosti doti\u010dne zajednice. No, nastaje pote\u0161ko\u0107a s pojmom inkulturacija. Kako je mogu\u0107e kr\u0161\u0107ansku vjeru inkulturirati u neku drugu kulturu? Za to Ratzinger koristi pojam transplantacije. Kao da se srce jednog \u010dovjeka usadi u organizam drugoga, kojemu je to srce strano. \u201eTreba se zapitati o sukladnosti religija koje animiraju obje kulture. Za Ratzingera kultura ima veze sa spoznajom i vrijednostima, s logosom i etosom. Razumjeti svijet i \u010dovjeka u njemu nije individualisti\u010dki, nego komunitarni zadatak. Ti\u010de se pravog ure\u0111enja zajednice. Razumijevanje i ispravno \u017eivljenje nije mogu\u0107e bez pitanja o bo\u017eanskome. Jer i sve velike kulture tuma\u010de svijet dovode\u0107i ga u odnos prema bo\u017eanskome\u201c istaknuo je Ra\u017eov.<\/p>\n

\"\"<\/a>Prema Ratzingeru, kriza kulture nastupa kad subjekt kulture vi\u0161e ne uspijeva dovesti do uvjerljive povezanosti nadracionalne datosti s novom kriti\u010dkom spoznajom te po\u010dinje sumnjati u tu datost, postaje navika koja gubi \u017eivotnu snagu. \u201eKultura ima veze s povije\u0161\u0107u. Ona je otvorena u dinamici vremena i prihva\u0107a promjene u susretu s drugima. Primanje tu\u0111ega i promjena vlastitog mogu\u0107a je zbog potencijalne univerzalnosti svih kultura\u201c rekao je predava\u010d, dodav\u0161i kako Ratzinger smatra da se ne bi trebalo govoriti o inkulturaciji, nego o interkulturaciji kao susretu kultura ili me\u0111ukulturalnosti. \u201eJer ne postoji neka kulturalno gola vjera koja se premje\u0161ta u neku religijski indiferentnu kulturu, pa dolazi do susreta dva strana subjekta koji nastoje stvoriti sintezu. Jer nema vjere bez kulture i nema kulture bez vjere\u201c istaknuo je Ra\u017eov. Razlog za univerzalnost razli\u010ditih kultura i mogu\u0107nost uzajamnog stapanja Ratzinger nalazi u metafizi\u010dkome, \u201eu \u010dovjeku u svim kulturama koji je u dubini svoje egzistencije dodirnut istinom\u201c.<\/p>\n

   \"\"<\/a><\/p>\n

\u201eRazli\u010ditost kao znak kona\u010dnosti ljudskog duha pokazuje komplementarnost kultura, ali mo\u017ee biti i zaprekom, kad potencijalna univerzalnost kultura treba prije\u0107i u stvarnu univerzalnost. Tu dolazi do negativnog \u010dimbenika, koji sprje\u010dava spoznaju istine i rastavlja ljude jedne od drugih. Tu se Ratzinger suprotstavlja dvama ekstremmina: u religijama vidjeti samo idolopoklonstvo ili samo pozitivno vrednovanje religiija, bez kriti\u010dkog pristupa\u201c upozorio je Ra\u017eov, zaklju\u010div\u0161i: \u201eRatzinger preferira pojam interkulturacije jer smatra da je to prikladniji pojam koji vjeri ne oduzima njeno tijelo (kulturu), a kulturi ne odstranjuje du\u0161u (vjeru). Po\u0161tuje se stvarnost utjelovljenja vrednovanjem povijesnog kulturnog obli\u010dja, a otvara se put prema komplementarnosti, oboga\u0107enju i \u010di\u0161\u0107enju kultura u Bo\u017ejem narodu koji je vlastiti subjekt kulture\u201c.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eSusret kultura, njihovo unutarnje oplo\u0111ivanje omogu\u0107uje samo istina o \u010dovjeku, gdje je na djelu i istina o Bogu i zbilji …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23495"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23495"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23495\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23508,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23495\/revisions\/23508"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23495"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23495"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23495"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}