{"id":22629,"date":"2017-03-14T18:57:51","date_gmt":"2017-03-14T17:57:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=22629"},"modified":"2017-04-01T19:07:15","modified_gmt":"2017-04-01T18:07:15","slug":"zadar-strucni-skup-vjeroucitelja-zadarske-nadbiskupije-izazovi-roditeljskog-odgoja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=22629","title":{"rendered":"ZADAR: STRU\u010cNI SKUP VJEROU\u010cITELJA ZADARSKE NADBISKUPIJE – ‘IZAZOVI RODITELJSKOG ODGOJA’"},"content":{"rendered":"

\"\"‘Izazovi roditeljskog odgoja’ bila je tema stru\u010dnog skupa vjerou\u010ditelja Zadarske nadbiskupije u subotu 11. o\u017eujka u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107 u Zadru. Izlaganje ‘Roditeljstvo u Bo\u017ejem naumu’<\/strong> odr\u017eao je mr. don Roko Glasnovi\u0107<\/strong>, magistar pastoralne teologije i tajnik \u0160ibenske biskupije. \u201eRoditeljstvo, obitelj i dru\u0161tvo su povezani i ako je jedno u transformaciji i drugo je u transformaciji. \u017divimo u doba sukoba interesa izme\u0111u obitelji, posla, ljubavi i slobode ostvarivanja individualnih ciljeva, pa brak i roditeljstvo zahtijevaju iznimno puno napora i truda\u201c rekao je mr. Glasnovi\u0107, dodav\u0161i da je jedan od glavnih problema suvremenog roditeljstva uskla\u0111ivanje roditeljstva i rada izvan ku\u0107e, kako odoljeti zahtjevima profesionalnog posla i osigurati skladan obiteljski \u017eivot. Naveo je najzna\u010dajnije promjene koje su utjecale na suvremenu obitelj: pove\u0107ani broj razvoda, pojava kontrole ra\u0111anja, pad obiteljskog autoriteta, pove\u0107anje pred- i izvanbra\u010dnih veza, pove\u0107ani broj \u017eena u profesionalnom radu, porast individualizma, premje\u0161tanje te\u017ei\u0161ta skrbi s obitelji na dr\u017eavu, promjena odgojne uloge, utjecaj rekreativnih aktivnosti i medija, liberalno-gra\u0111ansko zakonodavstvo, politi\u010dki interesi, nezaposlenost, otpori institucionalnom poimanju obiteljske zajednice.<\/p>\n

\"\"\u201eOdgovor na pitanje tko je roditelj u dana\u0161njem dru\u0161tvu kompleksniji je nego ikada. U 20. st. roditelj je bila osoba koja je dijete za\u010dela, rodila ili usvojila. Napredak medicine je doveo do toga da dijete mo\u017ee imati pet roditelja: majku i oca koji su donirali spolne stanice, surogat majku koja je iznijela trudno\u0107u te socijalne roditelje koji ga odgajaju\u201c rekao je mr. Glasnovi\u0107 i upozorio na semanti\u010dki aspekt pojma roditelja i razgradnju govora: \u201ePre\u0161li smo od supru\u017enika, mu\u017ea i \u017eene, na partnere, brojne i privremene; od materinstva, na pravo \u017eene da slobodno raspola\u017ee svojim tijelom; od braka izme\u0111u jednog mu\u0161karca i jedne \u017eene kao postojane ustanove, na kulturolo\u0161ku proslavu slobodne ljubavi, obospolne, jednospolne, bez ikakve obveze; od jedne obitelji, na mno\u0161tvo obitelji ili obitelji u svakakvim oblicima; od ra\u0111anja na oplodnju\u201c. Negativne posljedice s gledi\u0161ta dru\u0161tvene organizacije su demografska kriza, te\u0161ko\u0107e u odgoju i obrazovanju, napor u prihva\u0107anju novog \u017eivota, starije osobe kao teret, napetosti u odnosima koje nekad vode i do nasilja. Na roditeljstvo utje\u010du dru\u0161tveni kontekst, osobna, supru\u017eni\u010dka i obiteljska o\u010dekivanja i iskustva, iskustva iz vlastite obitelji, dob, stupanj obrazovanja, zaposleni\u010dki status i osje\u0107aj sigurnosti, psiholo\u0161ki, socijalni i ekonomski uvjeti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 \"\"<\/p>\n

Mr. Glasnovi\u0107 je rekao da se u Bibliji rije\u010d roditelj spominje 44 puta, a otac i majka do tisu\u0107u puta. \u201eJezik vjere crpi iz ljudskog roditeljskog iskustva jer su roditelji \u010dovjeku prvi Bo\u017eji predstavnici. No, ljudsko iskustvo pokazuje da su roditelji pogre\u0161ivi i mogu izobli\u010diti o\u010dinski i maj\u010dinski lik. Bog nadilazi ljudsko o\u010dinstvo i maj\u010dinstvo. Nitko nije otac kao \u0161to je to Bog\u201c rekao je predava\u010d. Prema pobudnici Familiaris Consortio naveo je \u010detiri zada\u0107e obitelji u odnosu na osobu, \u017eivot, dru\u0161tvo i Crkvu: stvaranje zajednice osoba, slu\u017eenje \u017eivotu, tj. ra\u0111anje i odgajanje djece, razvoj i blagostanje dru\u0161tva. \u201eTo zna\u010di da dru\u0161tvo ne mo\u017ee biti iznad obitelji. Dru\u0161tvo je nezamislivo bez obitelji, koja participira u njegovim doga\u0111anjima. Ljudska obitelj ima organske i \u017eivotne veze s dru\u0161tvom, jer ona je njegov temelj i hrani ga svojom slu\u017ebom \u017eivotu: u obitelji se ra\u0111aju gra\u0111ani i u obitelji u\u010de prve dru\u0161tvene kreposti koje su du\u0161a \u017eivota i razvoja dru\u0161tva. Stoga je opravdano da dru\u0161tvo pokazuje interes za obitelj i da se brine dobrobit obitelji\u201c istaknuo je mr. Glasnovi\u0107. Naglasio je da je ljudska ljubav po naravi usmjerena o\u010dinstvu i maj\u010dinstvu. Daruju\u0107i \u017eivot, roditelji sudjeluju u stvarala\u010dkoj Bo\u017ejoj mo\u0107i. U ra\u0111anju prenose Bo\u017eju sliku od \u010dovjeka na \u010dovjeka. \u201eRa\u0111anje je nastavak stvaranja. Ra\u0111anje novog \u017eivota ne odgovara samo biolo\u0161kim zakonima nego stvoriteljskoj volji Bo\u017ejoj. Iako su razumljive \u017eelje roditelja da u ra\u0111anju djece prepoznaju krunu uzajamne ljubavi i djecu \u017eele za sebe, moraju imati na umu da su djeca prije svega Bo\u017eji dar njima, te da svako dijete prihva\u0107aju i ra\u0111aju kao suradnici Bo\u017eji u djelu stvaranja. O\u010dinstvo i maj\u010dinstvo nisu samo tjelesni, nego prije svega duhovni zadatak\u201c poru\u010dio je mr. Glasnovi\u0107.<\/p>\n

\"\"Predava\u010d je podsjetio na misao sv. Ivana Pavla II. da je bra\u010dni par koji voli i ra\u0111a \u017eivot pravi ‘\u017eivi kip’ kadar o\u010ditovati Boga Stvoritelja i Spasitelja. Sv. Ivan Pavao II. isti\u010de da kroz odgoj djece obitelj najvi\u0161e izvr\u0161ava svoje poslanje navje\u0161tanja Evan\u0111elja \u017eivota. Rje\u010dju i primjerom u svakodnevici odnosa i odluka, djelima i konkretnim znakovima, roditelji uvode svoju djecu u istinsku slobodu, koja se ostvaruje samodarivanjem i odgajaju u njima po\u0161tivanje drugoga, osje\u0107aj za pravednost, srda\u010dno primanje, dijalog, velikodu\u0161no slu\u017eenje, solidarnost i druge vrijednosti koje poma\u017eu da se \u017eivot \u017eivi kao dar. Mr. Glasnovi\u0107 je podsjetio i na misao umirovljenog pape Benedikta XVI. da je \u201euz preno\u0161enje vjere i Gospodnje ljubavi jedna od najva\u017enijih zada\u0107a obitelji oblikovanje slobodnih i odgovornih osoba. Zato roditelji moraju stalno svojoj djeci vra\u0107ati slobodu, koje su neko vrijeme jamci\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Predava\u010d je govorio i o odnosu roditelja i evangelizacije jer je evangelizirati milost i pravi poziv Crkve, njen identitet. \u201eMilo\u0161\u0107u sakramenta \u017eenidbe roditelji su primili odgovornost i povlasticu navje\u0161tati vjeru djeci, od ranog uzrasta \u010diniti ih sudionicima crkvenog zivota. Poslanje roditelja je u\u010diti djecu moliti se i otkrivati u sebi zvanje djece Bo\u017eje. Djeca pridonose roditeljskom rastu u svetosti. Uzajamno daju opro\u0161tenje koje iziskuju uvrede, sva\u0111e i nevjernosti\u201c rekao je mr. Glasnovi\u0107, dodav\u0161i da iz \u017eenidbene zajednice proizlazi obitelj u kojoj se ra\u0111aju novi gra\u0111ani ljudskog dru\u0161tva. Oni milo\u0161\u0107u Duha Svetoga po kr\u0161tenju postaju sinovi Bo\u017eji, da Bo\u017eji narod mo\u017ee trajati kroz vjekove. \u201eU toj Crkvi, koja bi se mogla nazvati ku\u0107nom, roditelji moraju biti za svoju djecu rije\u010dju i primjerom prvi vjesnici vjere i njegovati zvanje prikladno za svakog pojedinog, s osobitom brigom ono sveto\u201c rekao je mr. Glasnovi\u0107, istaknuv\u0161i da djeca po obitelji ulaze u ljudsku zajednicu i u Bo\u017eji narod. Predava\u010d je zaklju\u010dio da je obitelj objekt i subjekt pastorala i sredi\u0161te pastoralnog djelovanja. Kr\u0161\u0107anske zajednice su pozvane podr\u017eati odgojno poslanje obitelji. Va\u017ena je suradnja izme\u0111u pastorala mladih, zvanja i obitelji. Istaknuo je da treba produ\u017eiti pripravu za brak, va\u017enost kompetentnog roditelja i poslije\u017eenidbenog pastorala.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Izlaganje ‘Radosti i te\u0161ko\u0107e roditeljskog odgoja danas’<\/strong> odr\u017eao je psiholog Mladen Klanac,<\/strong> voditelj Obiteljskog savjetovali\u0161ta pri zadarskom caritasu. \u201eSvjedoci smo kad o odgoju govori \u0161kola, stavlja odgovornost na roditelje, ako govore roditelji, odgovornost stavljaju na \u0161kolu. Ako govore zajedno, stavljaju odgovornost na Crkvu, ako se na\u0111u sve troje zajedno, stavljaju odgovornost na dru\u0161tvo\u201c rekao je Klanac, istaknuv\u0161i da dru\u0161tvene promjene i izmijenjeni va\u017eni stavovi za obitelj utje\u010du na njenu stabilnost i odgojnu ulogu roditelja koje prati nepovoljno zakonodavstvo. Name\u0107u im se modeli koji nisu obiteljski i nisu u skladu s vrijednostima koje obitelji \u017eive. Upozorio je da strukturu i vrijednosni sustav hrvatske obitelji ugro\u017eavaju smanjena stopa fertiliteta, opadanje broja sklopljenih brakova, rast broja obitelji s jednim roditeljem, pove\u0107anje dobi pri sklapanju braka.<\/p>\n

 \"\"<\/p>\n

Statisti\u010dki podaci pokazuju da u odnosu na ukupni broj obitelji u Hrvatskoj, broj bra\u010dnih parova s djecom pada (od 63,8% 1971. g. do 58,0% 2001. g.). Broj bra\u010dnih parova bez djece raste (od 24,8% 1971. g. do 27% 2001. g.). Raste i broj majki s djecom (od 9,4% 1971. g. do 12,5% 2001. g.) i o\u010deva s djecom (od 2,0% 1971. g. do 2,6% 2001. g.). \u201eOdgoj je prioritetna zada\u0107a cijelog dru\u0161tva, ali u prvom redu roditelja, jer su oni prvi odgojitelji. Roditelji djetetu osiguravaju \u017eivot i brinu se za cjelokupni rast (fizi\u010dki, socijalni, emotivni, psihi\u010dki i duhovni) kako bi djeca izrasla u zrele i odgovorne osobe. Roditelji djetetu ne daju samo biolo\u0161ki \u017eivot, nego i dojam \u0161to je i kakav \u017eivot, o uzvi\u0161enosti i vrijednosti \u017eivota\u201c rekao je Klanac, istaknuv\u0161i da nitko nema pravo umanjivati autoritet roditelja, \u0161kola ni politika. \u201eOdgoj mora biti za minimalnu sigurnost da djeca vrijede neovisno o tome \u0161to \u010dine i kakvi su. Najve\u0107e dobro za mene je \u0161to postoji\u0161. Mi djecu odgajamo da je najva\u017enije zavr\u0161iti \u0161kolu. Nigdje u katekizmu ne pi\u0161e da moramo biti doktori, in\u017eenjeri da bi postigli \u017eivot vje\u010dni. Va\u017eno je da ih nau\u010dimo temeljne zapovijedi: ljubiti Boga i ljubiti se me\u0111usobno\u201c rekao je Klanac. Naveo je brojne primjere svetaca, \u010diji su \u017eivoti primjer odgoja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na okruglom stolu<\/strong> koji je moderirala prof. Sabina Marun\u010di\u0107, vi\u0161a savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje, iskustveno se razmatralo roditeljstvo iz razli\u010ditih kutova prema istom cilju; u kojoj je mjeri hrvatska katoli\u010dka obitelj polje za religiozno u\u010denje i odgajanje. Istaknuta je potreba osnivanja obiteljskih zajednica u \u017eupama i provo\u0111enja obiteljske kateheze te uklju\u010divanje vjerou\u010ditelja u vo\u0111enje tih zajednica. Sudionici okruglog stola u koji su se raspravom uklju\u010dili vjerou\u010ditelji bili su bra\u010dni par Martina i Ivan \u0160imuni\u0107, vjerou\u010diteljica Marijana Dellavia, don Igor Iki\u0107 i u\u010diteljica Jadranka Dunatov.<\/p>\n

 \"\"Bra\u010dni par \u0160imuni\u0107 govorio je kako uskla\u0111uju profesionalne obveze i roditeljstvo i o specifi\u010dnoj ulozi oca za obitelj, a ususret Tre\u0107em nacionalnom susretu hrvatskih katoli\u010dkih obitelji  2018. g. u Solinu. Crkva poti\u010de na promi\u0161ljanje o o\u010dinstvu kao jednom od lica roditeljskog poslanja, nasuprot trendu odsutnosti oca u obitelji. Don Igor Iki\u0107, nadbiskupijski vikar za pastoral, iznio je pastoralna iskustva rada s roditeljima i obiteljima te \u0161to Crkva \u010dini u pastoralu obitelji. Dunatov je govorila o oblicima suradnje s roditeljima i dana\u0161njim problemima roditelja. Dellavia je iznijela svoj stav o o\u010dekivanjima dru\u0161tva prema vjerou\u010diteljima u profesionalnom i osobnom smislu. Obje u\u010diteljice su kazivale koliko vrijednosti koje prenose u\u010denicima uspijevaju ugraditi u vlastitu obitelj i s \u010dim se pritom suo\u010davaju.<\/p>\n

Sudionicima se uvodno obratio i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107<\/strong> koji je ohrabrio sudionike u radu istaknuv\u0161i da su vjerou\u010ditelji po svom mandatu obvezni pomo\u0107i roditeljima u odgoju. Mr. don Ga\u0161par Dodi\u0107<\/strong>, predstojnik nadbiskupijskog Katehetskog ureda, rekao je da obitelj, unato\u010d mnogim neda\u0107ama, problemima i krizama, ostaje va\u017ean prostor za njegovanje intimnih vrijednosti bra\u010dnog zajedni\u010dkog \u017eivota i odgoja djece.<\/p>\n

\"\"\u201eObitelj je mjesto primarnog razvoja, pouzdanosti, bezuvjetnog prihva\u0107anja i istinske kr\u0161\u0107anske ljubavi. Ona je mjesto \u017eivljene solidarnosti i pomirenja, gdje se mogu\u0107e suo\u010diti sa zakazivanjem, neuspjehom i slabostima\u201c rekao je don Ga\u0161par, dodav\u0161i da je izvan\u0161kolsko mjesto u\u010denja, obitelj, stvarni svijet gdje se religiozno u\u010denje doga\u0111a, priprema ili produbljuje, a u\u010denicima se poma\u017ee da sami do\u0111u do osobne vjere. Podsjetio je na misao teologa Michael Ebertza da je suvremeni \u010dovjek spreman na ‘mu\u010deni\u0161tvo za obitelj’, da je obitelj ono ‘jedino i sve’ i ima bezuvjetni prioritet.<\/p>\n

Stru\u010dni skup su organizirali Katehetski ured Zadarske nadbiskupije u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje \u2013 podru\u017enica Split. Susret je po\u010deo molitvom koju je pripremila s. Viktorija Gad\u017ea, tajnica Katehetskog ureda.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Izazovi roditeljskog odgoja’ bila je tema stru\u010dnog skupa vjerou\u010ditelja Zadarske nadbiskupije u subotu 11. o\u017eujka u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107 u …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22629"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22629"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22629\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22644,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22629\/revisions\/22644"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22629"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22629"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22629"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}