{"id":22204,"date":"2017-02-17T07:33:36","date_gmt":"2017-02-17T06:33:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=22204"},"modified":"2017-02-17T11:23:35","modified_gmt":"2017-02-17T10:23:35","slug":"sali-blagoslov-zvona-i-blagdan-gospe-lurdske-predvodio-mons-ivan-devcic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=22204","title":{"rendered":"SALI: BLAGOSLOV ZVONA I BLAGDAN GOSPE LURDSKE PREDVODIO MONS. IVAN DEV\u010cI\u0106"},"content":{"rendered":"

\"\"\u201eU\u010de\u0107i Bernardicu da treba svakodnevno moliti, doziva nam se u svijest va\u017enost molitve u dnevnom \u017eivotu. Otkrivaju\u0107i Bernardici da joj je ime Bezgre\u0161no za\u010de\u0107e, kako ju je Pio IX. netom slu\u017ebeno bio nazvao, poziva nas da s vjerom prihva\u0107amo sve \u0161to papa i vrhovno crkveno u\u010diteljstvo nau\u010davaju o stvarima vjere i morala. U tom smislu, lurdska ukazanja trebamo shvatiti kao vi\u0161estruku Marijinu intervenciju kojom je ona htjela ne samo onda\u0161nje kr\u0161\u0107ane, nego i nas danas potaknuti na dosljedno \u017eivljenje vjere, bez mlakosti i povr\u0161nosti, poroka kojima su vjernici u svakom vremenu i na svakom mjestu isku\u0161avani\u201c poru\u010dio je rije\u010dki nadbiskup Ivan Dev\u010di\u0107 u propovijedi koncelebriranog misnog slavlja koje je na blagdan Gospe lurdske u subotu 11. velja\u010de predvodio u \u017eupnoj crkvi Uznesenja BDM U Salima na Dugom otoku. Blagdan Gospe lurdske se sve\u010dano slavi u marijanskoj saljskoj glagolja\u0161koj \u017eupi, u \u010dijoj je \u017eupnoj crkvi i oltar bratov\u0161tine Gospe lurdske s kipom Gospe lurdske. Ovogodi\u0161nji blagdan je bio osobito sve\u010dan, jer je mons. Dev\u010di\u0107 za vrijeme mise blagoslovio tre\u0107e zvono za zvonik saljske \u017eupne crkve Uznesenja BDM. Naime, u Rijeci \u017eivi Ante Maras, Saljanin rodom koji je svojoj rodnoj \u017eupi darovao novo zvono visoko 85 cm, promjera 80 cm, te\u0161ko 305 kg, ton zvona La. Na zvonu su likovi BDM, sv. Vida, sv. Antuna Padovanskog, hrvatski grb, natpis ‘Veli\u010da du\u0161a moja Gospodina… Jer velika mi djela u\u010dini Svesilni, sveto je ime njegovo’ i natpis ‘Na spomen i zahvalnost roditeljima i mojoj obitelji i u \u010dast i slavu Vele Gospe u Salima, u 70-oj godini \u017eivota poklanja Ante Maras Spunza, 2017. g.’. Sve\u010danost blagoslova zvona kao dar \u017eupljanima organizirala je saljska bratov\u0161tina Gospe lurdske.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"U propovijedi je nadbiskup Dev\u010di\u0107 rekao da je \u201eMarija u 19. st. jednako intervenirala i jednako se zauzimala za Crkvu i svakog njenog \u010dlana kao \u0161to je to \u010dinila u vrijeme Isusovog \u017eivota na zemlji i na po\u010decima Crkve nakon njegovog uza\u0161a\u0161\u0107a, kao \u0161to to \u010dini danas i do kraja vremena. Ona je bila i ostala pomo\u0107nica kr\u0161\u0107ana, a to zna\u010di bri\u017ena majka koja bdije nad Crkvom i nad svakim od nas\u201c. Bo\u017eje obe\u0107anje da \u0107e Spasitelj biti ro\u0111en od \u017eene i da \u0107e \u0111avlu satrti glavu ispunilo se kad je Marija an\u0111elu koji joj je donio Bo\u017eji poziv odgovorila ‘Evo slu\u017ebenice Gospodnje, neka mi bude po rije\u010di tvojoj’. \u201eMarija je ta \u017eena koja je rodila Spasitelja Isusa Krista, Sina Bo\u017ejeg. No, Marijino sudjelovanje u djelu na\u0161eg spasenja ne ograni\u010duje se samo na to da je rodila i odgojila Spasitelja Isusa. Ona je od po\u010detka njegovog javnog djelovanja bila uz njega kao njegova najbli\u017ea i najvjernija suradnica. Ona je maj\u010dinskim okom uo\u010davala potrebe onih koji su Isusa susretali, na njega ih upu\u0107ivala i njega ujedno pozivala da im pomogne. Zbog toga je u evan\u0111eljima predstavljena kao posrednica izme\u0111u nas i svog Sina\u201c rekao je mons. Dev\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da je na Marijino posredovanje Isus u\u010dinio i svoje prvo \u010dudo u Kani. Marija je prva vidjela nevolju zaru\u010dnika zbog pomanjkanja vina, prva je na to upozorila svog sina i rekla poslu\u017eiteljima da u\u010dine sve \u0161to im Isus ka\u017ee.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"\u201eEvan\u0111elje o prvom Isusovom \u010dudu u Kani govori nam kako je Marija tamo gdje je Isus, kako ona sudjeluje s njime u pomaganju ljudima, kako zajedno sa svojim bo\u017eanskim Sinom dijeli s nama na\u0161e radosti i \u017ealosti, nade i tjeskobe. Ako je suditi prema tome, ona ima inicijativu, ona je \u017eena inicijative. Ali to nas ne treba \u010duditi, jer svaka prava majka prva vidi \u0161to se zbiva u srcu i \u017eivotima njene djece te kad im i kako treba pomo\u0107i. U tom smislu imamo razloga vjerovati da Marija i u nebeskoj slavi \u010dini isto \u0161to je u\u010dinila u Kani, tj. da upozorava svog proslavljenog Sina na na\u0161e nevolje i potrebe te ga maj\u010dinski moli da nam pritekne u pomo\u0107\u201c istaknuo je nadbiskup Dev\u010di\u0107, dodav\u0161i da kr\u0161\u0107anski narod to vjeruje i zato joj se u potrebama s posebnim pouzdanjem obra\u0107a i utje\u010de.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Marija ima inicijativu i nakon Isusovog uza\u0161a\u0161\u0107a, kad su se u\u010denici s njom i ostalim \u017eenama okupili u dvorani posljednje ve\u010dere. \u010cinjenica da se Marijino ime tada posebno spominje u Djelima apostolskim upu\u0107uje na njenu va\u017enu ulogu u prvoj kr\u0161\u0107anskoj zajednici u Jeruzalemu, rekao je nadbiskup. \u201ePetrov govor, prva obra\u0107enja, oblikovanje prve kr\u0161\u0107anske zajednice, sve je to Marija maj\u010dinski pratila, podr\u017eavala i u svemu od po\u010detka sudjelovala kao Majka Crkve koja se ra\u0111ala. U tom svjetlu moramo promatrati i Marijino djelovanje tijekom \u010ditave povijesti Crkve. Kao \u0161to Isus Krist, njezin sin, nije nakon uskrsnu\u0107a prestao voditi svoju Crkvu, tako ni Marija, njegova i na\u0161a majka, nije prestala nakon uznesenja na nebo maj\u010dinski brinuti o toj istoj Crkvi, onako kako je to \u010dinila dok je pratila Isusa i njegove u\u010denike za svog zemaljskog \u017eivota. Marijina ukazanja i brojna \u010dudesna djela koja su se dogodila po njenom zagovoru trebamo promatrati kao nastavak onoga \u0161to je ona \u010dinila od po\u010detka spasiteljskog djelovanja svoga Sina, od njegovog prvog \u010duda u Kani koje se dogodilo na njenu inicijativu pa do na\u0161ih dana. Kao \u0161to je u Kani prva vidjela nezgodnu situaciju koja je mogla upropastiti zaru\u010dnicima svadbenu radost te je intervenirala za njih kod Isusa, tako je nastavila djelovati tijekom cijele povijesti Crkve, maj\u010dinski prate\u0107i cijelu Crkvu i svakog njenog \u010dlana\u201c poru\u010dio je mons. Dev\u010di\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"Nadbiskup je naglasio da su jedan od na\u010dina takvog Marijinog djelovanja i zauzimanja za Crkvu i \u201enjena ukazanja izabranim osobama koja su redovno pra\u0107ena \u010dudesnim znacima. Takvih Marijinih zahvata u \u017eivot Crkve, svijeta i pojedinaca ima bezbroj, a mnogi su od njih slu\u017ebeno priznati od Crkve. U temelju mnogih Marijinih sveti\u0161ta, u kojima mno\u0161tvo vjernika tra\u017ei njen zagovor ili joj zahvaljuje za usli\u0161anja, nalaze se njeni \u010dudesni zahvati u odre\u0111enom vremenu i prostoru, tj. njena ukazanja pra\u0107ena \u010dudesnim ozdravljenjima ili drugim \u010dudesnim znacima i pojavama\u201c rekao je mons. Dev\u010di\u0107. Istaknuo je da su Marijina ukazanja Bernardici Soubirous u Lurdu u Massabielleskoj \u0161pilji pra\u0107ena mnogim tjelesnim ozdravljenjima, a jo\u0161 vi\u0161e duhovnima, kao \u0161to su obra\u0107enja i pronala\u017eenja novog smisla \u017eivota.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"U osamnaest lurdskih ukazanja od 11. velja\u010de do 16. srpnja 1858. g., Gospa je potaknula Bernardicu da se moli za obra\u0107enje gre\u0161nika. Za crkveno priznanje autenti\u010dnosti Bernardi\u010dinih vi\u0111enja odlu\u010duju\u0107e je bilo \u0161esnaesto ukazanje kad joj je Gospa, na njenu molbu, objavila svoje ime rekav\u0161i: ‘Ja sam Bezgre\u0161no Za\u010de\u0107e’. \u201e\u010cetiri godine ranije papa Pio IX. proglasio je dogmu o Marijinom bezgre\u0161nom za\u010de\u0107u, ali Bernardica to nije mogla znati, jer u ono vrijeme vijest o tome jo\u0161 nije bila stigla u tako udaljen i zaba\u010den kraj. Stoga su crkveni istra\u017eitelji zaklju\u010dili da je te rije\u010di Bernardica mogla \u010duti samo od Gospe, \u0161to je zna\u010dilo da joj se ona stvarno ukazuje\u201c rekao je mons. Dev\u010di\u0107. Protuma\u010dio je i poruke Gospinih rije\u010di i znakova koja je u\u010dinila ukazuju\u0107i se Bernardici. Izvor vode upu\u0107uje na kr\u0161tenje koje nam je omogu\u0107ila Marija rodiv\u0161i Isusa, koji je izvor \u017eive vode, skriven, dok nam ga ona nije, na Bo\u017eji poziv, otkrila i otvorila. Njen poziv da molimo za gre\u0161nike zna\u010di poticaj na obra\u0107enje koje nam Gospodin daje u sakramentu ispovijedi. Tjelesna i duhovna ozdravljenja slu\u017ee da nas u\u010dvrste u vjeri kako je Krist na\u0161e uskrsnu\u0107e i \u017eivot i da ga trebamo nasljedovati u brizi za bolesnu i siroma\u0161nu bra\u0107u i sestre, rekao je mons. Dev\u010di\u0107. \u201eU Lurdu takvo nasljedovanje \u010dini to sveti\u0161te posebnim, jer se tu mnogi poput Krista predaju i posve\u0107uju bolesnoj bra\u0107i i sestrama. U svezi s time netko je napisao: ‘Radosno prihva\u0107anje trpljenja od strane oboljelih zajedno s Kristom, zadivljuju\u0107a privr\u017eenost tolikih mladih siromasima i onima koji trpe, ozra\u010dje neprekidne intenzivne molitve razumljivi su u Lurdu samo u svjetlu mise koja je u Marijinoj citadeli uvijek na prvom mjestu’\u201c rekao je nadbiskup, istaknuv\u0161i da nas Marija, objavljuju\u0107i se s krunicom u ruci, poziva da sa zahvalno\u0161\u0107u razmatramo Isusova otajstva mole\u0107i krunicu jer to su otajstva na\u0161eg spasenja.<\/p>\n

U misi su suslavili i saljski \u017eupnik Dario Matak, mons. Josip Lenki\u0107, generalni vikar zadarske nadbiskupije i sve\u0107enici Dugooto\u010dkog dekanata.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eU\u010de\u0107i Bernardicu da treba svakodnevno moliti, doziva nam se u svijest va\u017enost molitve u dnevnom \u017eivotu. Otkrivaju\u0107i Bernardici da joj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1,8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22204"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22204"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22204\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22218,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22204\/revisions\/22218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}