{"id":21918,"date":"2017-01-07T06:55:40","date_gmt":"2017-01-07T05:55:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21918"},"modified":"2017-01-07T06:55:40","modified_gmt":"2017-01-07T05:55:40","slug":"bozic-je-obiljezio-hrvatsku-povijest-i-kulturu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21918","title":{"rendered":"Bo\u017ei\u0107 je obilje\u017eio hrvatsku povijest i kulturu"},"content":{"rendered":"

U povodu svetkovine Kristova ro\u0111enja i predstoje\u0107ih bo\u017ei\u0107nih blagdana razgovarali smo sa zadarskim nadbiskupom mons. \u017delimirom Pulji\u0107em koji je pojasnio smisao, poruke i dubinu slavljenja ovoga jednog od najve\u0107ih kr\u0161\u0107anskih blagdana kada je, po kr\u0161\u0107anskome vjerovanju Spasitelj svijeta do\u0161ao na zemlju u liku djeteta kako bi svojim \u017eivotom otkupio ljude i svima darovao vje\u010dni \u017eivot. Pi\u0161e: Ante Rogi\u0107, Zadarski list \u2013 Panorama, 24. 12. 2016.<\/em><\/p>\n

Na kraju smo vremena Do\u0161a\u0161\u0107a, jakog vremena u tijeku liturgijske godine. Danas je Badnjak, sutra Bo\u017ei\u0107. Otkad se u Crkvi slavi ovaj blagdan?<\/strong><\/em><\/p>\n

– Bo\u017ei\u0107 je uz druge dvije svetkovine, Uskrs i Duhove, jedan od velikih kr\u0161\u0107anskih blagdana. Za taj se blagdan pripremamo kroz \u010detiri tjedna koje liturgija naziva vremenom do\u0161a\u0161\u0107a. Sama rije\u010d govori kako se nekoga o\u010dekuje, \u201enetko dolazi”. S pravom se to razdoblje, poput korizmenog, naziva jakim vremenom liturgijske godine. A u duhu one adventske pjesme koja ka\u017ee \u201eMesija \u0107e do\u0107i”, ono se naziva \u201edo\u0161a\u0161\u0107em”. O Isusovom silasku i ro\u0111enju govore evan\u0111elisti, ali ne opisuju u kojem je to mjesecu bilo. No, njegovo ro\u0111enje pripada odre\u0111enom vremenskom razdoblju kad je \u201ecar August izdao odredbu neka se provede popis svega svijeta”. Isus, dakle, nije mitska ve\u0107 povijesna osoba.<\/p>\n

Kr\u0161\u0107anima je, me\u0111utim, temelj vjere bilo uskrsno otajstvo, njegova muka, smrt i uskrsnu\u0107e. Jer, pisao je sveti Pavao, da Krist nije uskrsnuo, uzaludno bi bilo na\u0161e propovijedanje. A to se dogodilo \u201eu prvi dan tjedna”, to \u0107e re\u0107i nakon subote. Taj dan su se okupljali i slavili euharistiju. Tek u \u010detvrtom stolje\u0107u po\u010dinje se slaviti Bo\u017ei\u0107 i to 25. prosinca kada su pogani Rima obilje\u017eavali \u201ero\u0111endan nepobjedivoga Sunca” (\u201esolis Invicti”). A kako bi se potisnulo pogansko obilje\u017eavanja \u201enepobjedivoga Sunca”, kr\u0161\u0107ani su po\u010deli slaviti Kristovo ro\u0111enje upravo na taj dan. Jer, on je Bo\u017eansko Sunce koje nam je stiglo s visina.<\/p>\n

Blagdan Bo\u017eje blizine i ljubavi<\/h5>\n

Kakvo zna\u010denje ima blagdan Bo\u017ei\u0107a za kr\u0161\u0107ane?<\/strong><\/em><\/p>\n

– Mo\u017eda to dobro tuma\u010di radosna adventska pjesma koja veli: \u201eVe\u0107 se bli\u017ei vrijeme blago, kad \u0107e izi\u0107i sunce drago, svanut svemu svijetu spas”. U toj pjesmi Isus je, dakle, \u201esunce drago” koje donosi svijetu spas. On je na\u0161 Spasitelj i Otkupitelj, obe\u0107ani i o\u010dekivani Mesija \u010diji ro\u0111endan na Bo\u017ei\u0107 slavimo i po kojemu nam je svanulo pravo svjetlo. A Bog si\u0161ao s nebesa i zdru\u017eio se s \u010dovjekom; ne samo \u201eu ono vrijeme ro\u0111enja”, nego zauvijek. On je uistinu povijesna osoba o kojoj povjesni\u010dari pri\u010daju i pripovijedaju. No, on nije do\u0161ao samo zato da se o njemu pri\u010da i da ga se spominje kao i druge povijesne osobe. Njegova je \u017eelja i namjera da se u svakom vremenu i mjestu iznova rodi i sve ljude preporodi. Zbog toga sve\u010dano predslovlje za Bo\u017ei\u0107 govori kako to \u201e\u010dudesno otajstvo Bo\u017ejeg silaska na zemlju budi u nama \u010de\u017enja za nebeskim dobrima”. U djetetu Isusu, naime, ostvarilo se ono \u0161to su proroci davno navijestili, a brojna pokoljenja stolje\u0107ima nestrpljivo i\u0161\u010dekivala. I do\u010dekali radosni dan kad se u Betlehemu rodio Kralj neba i zemlje. Kr\u0161\u0107anima je zato ovaj veliki blagdan znak Bo\u017eje blizine, ljubavi i naklonosti koji nas preobra\u017eava i \u010dini \u201eBogu sli\u010dnima”. Zbog toga je Bo\u017ei\u0107 veliki doga\u0111aj kad je Bog postao nemo\u0107an u malenom Djetetu, kako bi nas u\u010dinio dionicima svoga bo\u017eanskoga zagrljaja.<\/p>\n

U posljednje vrijeme jako su popularni adventi po gradovima. Koliko ove manifestacije zapravo imaju veze s blagdanom Bo\u017ei\u0107a?<\/strong><\/em><\/p>\n

– Bilo bi zanimljivo u vidu Va\u0161eg pitanja provesti neko istra\u017eivanje. Vas zapravo zanimaju dvije stvari: Manifestacija \u201eadventi u gradovima”, te koliko te manifestacije imaju veze s blagdanom Bo\u017ei\u0107a?! Liturgija predvi\u0111a \u010detiri tjedna priprave za svetkovinu Kristova ro\u0111enja. To se vrijeme priprave naziva \u201edo\u0161a\u0161\u0107em” ili prema latinskom \u201eadvenat”. Na Va\u0161e pitanje imaju li te manifestacije veze s Bo\u017ei\u0107em, odgovaram imaju. I vremensku i nominalnu vezu. Odvijaju se ba\u0161 u razdoblju do\u0161a\u0161\u0107a i nose kr\u0161\u0107anski naslov \u201eadvenat”. Iako te manifestacije imaju i onu ljudsku ponudu dru\u017eenja, okupljanja, radosti i pjesme, one \u010desto prelaze granice ukusa, buke i podno\u0161ljivosti, pa su nu\u017ena razmi\u0161ljanja i dru\u0161tvene mjere kako se ne bi izrodile u poznate \u201eSaturnalije” iz rimskih vremena.<\/p>\n

Dijelim tjeskobu stanovnika na\u0161ega Poluotoka koji se tu\u017ee na \u201enepodno\u0161ljivu buku i galamu”, ne samo preko dana, ve\u0107 i tijekom no\u0107i. I vele kako ne mogu izdr\u017eati, pa ih to tjera prodavati svoje stanove i seliti u mirnije krajeve. Do sada su bili strpljivi s gostima preko ljeta, jer su se nadali mirnoj jeseni i zimi. A kad tamo \u201ekreatori \u0161u\u0161ura” izmisli\u0161e \u201eku\u0107ice i klizali\u0161ta” s kr\u0161\u0107anskim naslovom \u201eadvenat” i krivim razlozima da se \u201eo\u017eivi stari dio grada”. A zapravo stvorilo se savr\u0161eni mehanizam kojim \u0107e za par godina opusto\u0161iti Poluotok. To se, na\u017ealost, ve\u0107 dogodilo na\u0161em Dubrovniku. \u201eAdventi”, dakle, po gradovima nemaju direktne veze s pripravom za Bo\u017ei\u0107, osim one komercijalne i humane gledom na dru\u017eenje i gastronomsku i drugu ponudu. Prava se priprava zapravo odvija u sakralnim prostorima, na zornicama i u pokorni\u010dkim bogoslu\u017ejima. Obilazio sam u do\u0161a\u0161\u0107u gradske \u017eupe i osjetio taj druga\u010diji duh priprave i i\u0161\u010dekivanja blagdana Bo\u017ei\u0107a.<\/p>\n

Nakon vremena Do\u0161a\u0161\u0107a, i\u0161\u010dekivanja, ulazimo u bo\u017ei\u0107no vrijeme, kada slavimo Kristovo ro\u0111enje. Koliko je dana\u0161nji svijet, pa i na\u0161 hrvatski narod, svjestan zna\u010denja ovog blagdana?<\/strong><\/em><\/p>\n

– Bo\u017ei\u0107 se toliko srastao s na\u0161om kulturom i mentalitetom da se ne bih usudio provjeravati koliko je na\u0161 narod svjestan zna\u010denja ovog blagdana. Mo\u017eda koji put ne razumije sve dimenzije toga otajstvenog doga\u0111aja. Ili pak ponekad zamijeni sporedno za bitno. Bo\u017ei\u0107ni dani, me\u0111utim, posebni su jer razgaljuju ljudska srca, pa smo svi bolji nego drugih dana. Dru\u017eimo se sa svojima, idemo prijateljima, opra\u0161tamo onima koji su nas uvrijedili. Iako je sekularizam urodio i nekim negativnim posljedicama, osje\u0107am kako su one pozitivne odlike ovoga blagdana jo\u0161 uvijek jake i \u017eive. I kadre su nas zagrijati i odu\u0161eviti da mislimo pozitivno, vjerujemo i \u010dinimo dobro. A tako nas i apostol Pavao moli i poti\u010de: Neka vam ne dojadi \u010diniti dobro.<\/p>\n

Vrijeme do\u0161a\u0161\u0107a kao neposredna priprava za bo\u017ei\u0107ne blagdane odlikuje se upravo brojnim humanitarnim akcijama i dobrim djelima u korist onih kojima je na\u0161a pomo\u0107 potrebna. Stoga mislim kako na\u0161i ljudi svjesno i nesvjesno pokazuju svojim doprinosom u tim akcijama kako cijene veli\u010dinu Kristovog ro\u0111endana. Nije bez razloga taj dan ujedno i dr\u017eavni blagdan. On je, naime, obilje\u017eio na\u0161u povijest i na\u0161u kulturu. On je prtljaga koju smo primili od starijih, a po njoj nas i drugi prepoznaju.<\/p>\n

Svjedo\u010diti obiteljske vrednote<\/h5>\n

Crkva na poseban na\u010din vodi brigu o obitelji, a posebno je to izra\u017eeno u ovo bo\u017ei\u0107no vrijeme koje je pred nama. Upravo kr\u0161\u0107anska obitelj trpi velike napade u posljednje vrijeme. \u0160to mislite o komentarima da se Crkva ne bi trebala mije\u0161ati u pitanja poput abortusa?<\/strong><\/em><\/p>\n

– Dok slavimo Bo\u017ei\u0107 valja imati u vidu da je to zapravo blagdan obitelji. Ne samo zbog toga \u0161to se na\u0161e obitelji trude tada biti na okupu, ve\u0107 i zbog \u010dinjenice \u0161to je Isus svojim ro\u0111enjem u obitelji posvetio svaku ljudsku obitelj. Zamisao obitelji kao bo\u017eanske institucije opisana je na prvim stranicama Biblije gdje stoji kako je Bog stvorio Adama i Evu, mu\u0161ko i \u017eensko, i u srce im usadio zakone \u017eivota i ljubavi. Stvori Bog \u010dovjeka na svoju sliku, blagoslovi ga i zapovjedi mu da ra\u0111a i napu\u010di zemlju; i podvrgne je sebi. A ne da ugro\u017eava ili uni\u0161tava vlastiti \u017eivot. Sin Bo\u017eji svojim utjelovljenjem \u201esjedinio se sa svakim \u010dovjekom” i sa svakom pojedinom obitelji. Postao je jedan od nas i radio ljudskim rukama i ljubio ljudskim srcem. A veliki dio \u017eivota proveo je u nazaretskoj skrovitoj obitelji, gdje je poslu\u0161an roditeljima \u201erastao, ja\u010dao se i napunjao mudro\u0161\u0107u i milo\u0161\u0107u Bo\u017ejom koja je bila u njemu” (Lk 2, 40). Crkva stoga smatra svojom du\u017eno\u0161\u0107u \u0161tititi ugro\u017eene, posebice one \u201ekoji jo\u0161 glasa nemaju”, poput nero\u0111ene djece. A me\u0111u glavnim zadacima i ciljevima njezinoga pastorala jest slu\u017eiti i pomagati obiteljima.<\/p>\n

U tom kontekstu pred nama je i blagdan Svete obitelji, koju biste poruku uputili na\u0161im obiteljima?<\/strong><\/em><\/p>\n

– U tom vidu moja bi kratka poruka obiteljima bila neka budu svjesni svoga obiteljskog zvanja i milosnog stanja kojega su ba\u0161tinili sakramentom svete \u017eenidbe. O\u010devi i majke pozvani su svjedo\u010diti obiteljske vrjednote i unositi svje\u017einu i polet u \u017eupne zajednice gdje \u017eive i okupljaju se na misama i vjerskim susretima. Oni su posebice pozvani aktivnom nazo\u010dno\u0161\u0107u u dru\u0161tvu stvarati ozra\u010dje u kojem \u0107e se po\u0161tivati \u017eivot i promicati potrebite dru\u0161tvene vrline vjernosti, po\u0161tovanja, solidarnosti i ljubavi. Jer, povijest \u010dovjeka kao i povijest ljudskog spasenja ide preko obitelji. Stoga je potrebno da na\u0161e obitelji kao \u201eintimne zajednice \u017eivota i ljubavi” (GS 48) obnavljaju i svakim danom u\u010dvr\u0161\u0107uju svoje zajedni\u0161tvo.<\/p>\n

Svetim \u017eenidbenim vezom, naime, one su postale i prvom \u017eivotnom stanicom dru\u0161tva i \u0161kolom dru\u0161tvenih vrlina. Neka ih novoro\u0111eni Kralj Isus i ove godine pohodi svojom milo\u0161\u0107u i svojim blagoslovom. On koji je svojim utjelovljenjem u\u0161ao u sve obitelji i u na\u0161u osobnu povijest, postao je Emanuel, \u201eBog s nama”. On je jedini Spasitelj ju\u010der, danas i uvijeke. I dok mu kli\u010demo \u201edo\u0111i, Gospodine Isuse”, molim neka i ovoga Bo\u017ei\u0107a do\u0111e pod na\u0161e krovove, u sve na\u0161e obitelji i na\u0161a naselja. Svim obiteljima i svim vjernicima diljem Zadarske nadbiskupije, kao i svim ljudima dobre volje \u017eelim \u010destit Bo\u017ei\u0107 i mirom blagoslovljenu Novu 2017. godinu, uz srda\u010dan pozdrav u Gospodinu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U povodu svetkovine Kristova ro\u0111enja i predstoje\u0107ih bo\u017ei\u0107nih blagdana razgovarali smo sa zadarskim nadbiskupom mons. \u017delimirom Pulji\u0107em koji je pojasnio …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21918"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21918"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21918\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21919,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21918\/revisions\/21919"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21918"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21918"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}