{"id":21915,"date":"2017-01-07T06:49:12","date_gmt":"2017-01-07T05:49:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21915"},"modified":"2017-01-07T06:53:34","modified_gmt":"2017-01-07T05:53:34","slug":"nije-istina-da-su-hrvatski-biskupi-protiv-pape-franje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21915","title":{"rendered":"Nije istina da su hrvatski biskupi protiv pape Franje!"},"content":{"rendered":"

Neki kolumnisti uporno ponavljaju kako hrvatski biskupi “nisu odu\u0161evljeni papom Franjom” i ne slijede njegov stil i nauk. Naivni \u010ditatelj dobiva dojam da papa nau\u010dava nauk koji hrvatski biskupi ne \u017eele. Uo\u010di Bo\u017ei\u0107a razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije mons. \u017delimirom Pulji\u0107em, nadbiskupom zadarskim. Razgovor vodio: Darko Pavi\u010di\u0107, Ve\u010dernji list, 26.12.2016.<\/em><\/p>\n

Crkvi u Hrvatskoj neprestano se \u017eeli nametnuti stigma klerikalizacije?<\/strong><\/p>\n

\"nadbiskup\"<\/a>Vi\u0161e od \u010detiri desetlje\u0107a djelujem kao sve\u0107enik, a od toga 26 godina kao biskup. Pro\u017eivio sam nekoliko raznolikih odnosa izme\u0111u dru\u0161tvenih i crkvenih struktura. Od doba socijalizma kad se Crkvu toleriralo u njezinu sakralnom prostoru, preko te\u0161kog ratnog razdoblja kada su crkvene institucije bile uto\u010di\u0161te ugro\u017eenih i \u201erame za plakanje\u201d, do stvaranja slobodne demokratske dr\u017eave u kojoj se odre\u0111enim \u201epravnim i ugovornim aktima\u201d reguliralo autonomiju i slobodu crkvenoga djelovanja. Polo\u017eaj Crkve u dru\u0161tvu je \u201eposeban\u201d.<\/p>\n

Kako poseban?<\/strong><\/p>\n

Tako \u0161to se ona \u201ene podudara s politi\u010dkom zajednicom\u201d, niti se ve\u017ee uz bilo koji politi\u010dki sustav. A svoju \u201epravnu osobnost\u201d ne dobiva od dru\u0161tva, osim onog \u201emati\u010dnog broja\u201d prepoznavanja. Njezina pravna osobnost dolazi od Isusa Krista. Zbog toga stigmu o \u201eklerikalizaciji\u201d dru\u0161tva \u0161ire oni koji ne prihva\u0107aju tu \u201eosobitost\u201d polo\u017eaja i poslanja Crkve. U normalnim okolnostima Crkva i dru\u0161tvo nisu upereni jedno protiv drugoga, niti se osje\u0107aju pozvanima jedno drugim upravljati i vladati. Premda su razli\u010diti, neovisni i autonomni, upu\u0107eni su na suradnju u obliku ostvarenja op\u0107eg dobra u demokratskom okru\u017eju. Izgleda kako spomenutu \u201estigmu\u201d name\u0107u oni koji ne prihva\u0107aju demokraciju, raznolikost i autonomiju. I ne vide silne mogu\u0107nosti i pomo\u0107 koju crkvene strukture mogu polu\u010diti dru\u0161tvenoj zajednici.<\/p>\n

Da, ali stalno se ponavlja \u201cmantra\u201d da se biskupi i sve\u0107enici nemaju pravo \u201cmije\u0161ati u politiku\u201d?<\/strong><\/p>\n

Vjerujem kako je tomu razlog neupu\u0107enost i neprihva\u0107anje \u201eosobitog polo\u017eaja\u201d Crkve, koja se, kako rekoh, \u201ene podudara i ne ve\u017ee uz bilo koji politi\u010dki sustav ili stranku\u201d. Ako se tomu doda i Kristov nalog svojim u\u010denicima neka \u201eidu i navije\u0161taju svijetu Radosnu vijest\u201d, logi\u010dno je da takvima svaki javni nastup crkvenih predstavnika izgleda \u201emije\u0161anje u politiku\u201d. Kad se ima u vidu da je politika, uop\u0107eno re\u010deno, slu\u017eenje op\u0107em dobru, onda je svaki \u010dlan dru\u0161tva pozvan dati najbolji doprinos u svom podru\u010dju. I boriti se svim dopustivim sredstvima za boljitak zemlje i dru\u0161tva. Crkva, kao institucija obilje\u017eena \u201eosobito\u0161\u0107u svoga poslanja\u201d, s pravom o\u010dekuje da njezini \u010dlanovi dadnu u tome svoj osobiti obol. Posebice laici kojima je dopu\u0161teno i preporu\u010deno uklju\u010diti se u sve dru\u0161tvene strukture i procese razvoja.<\/p>\n

Ipak, postoje neka ograni\u010denja?<\/strong><\/p>\n

To\u010dno, sve\u0107enicima i biskupima nije dopu\u0161teno uklju\u010divati se aktivno u \u201estrana\u010dki i sindikalni \u017eivot\u201d dru\u0161tva. Sve drugo, rekli bi pravnici, \u0161to nije zabranjeno, dopu\u0161teno je. Oni, koji to ne razlikuju, kad vide ili \u010duju sve\u0107enika ili biskupa da ne\u0161to javno govori, zastupa ili kritizira, ponavljaju kako rekoste \u201emantru o mije\u0161anju sve\u0107enika i biskupa u politiku\u201d. Takvi bi ih mo\u017eda najradije vidjeli u ispovjedaonicama, crkvama i sakristijama, a ne u javnosti. Jer, \u017eivimo u \u201esekularnom dru\u0161tvu\u201d koje je raskrstilo s religijom i njezinim nazorima.<\/p>\n

Svakih nekoliko mjeseci pote\u017ee se pitanje preispitivanja ugovora sa Svetom Stolicom. Mogu li se oni tek tako ukinuti?<\/strong><\/p>\n

Bio sam ve\u0107 biskup kad su se spomenuti ugovori stvarali. Jedno vrijeme bio sam i \u010dlan crkvene komisije skupa s kardinalom Bozani\u0107em i pokojnim mons. Badurinom, koju je vodio tada\u0161nji nuncij mons. Giulio Einaudi. Hrvatska je me\u0111u prvim dr\u017eavama biv\u0161eg komunisti\u010dkog bloka koja je na protokolaran na\u010din uredila odnose s Katoli\u010dkom Crkvom. Ugovorima nije \u201eizboren\u201c povla\u0161ten polo\u017eaj Crkve u dru\u0161tvu, ve\u0107 je osigurano njezino slobodno djelovanje u slobodnoj dr\u017eavi. Dr\u017eava i Crkva su, kako rekoh, neovisne i samostalne, pa je potrebna zdrava suradnja i uva\u017eavanje kako se ne bi dogodila \u201ekonfesionalizacija dru\u0161tva\u201d ili pak \u201eprotureligijski\u201d stavovi u institucijama dru\u0161tva. Kako bi se to izbjeglo, odgovorni za politi\u010dki i dru\u0161tveni \u017eivot dr\u017eave prije dvadesetak godina zapo\u010deli su pregovore po uzoru na druga europska iskustva. Kad su pregovori, koji su uskla\u0111eni s Ustavom Republike Hrvatske i sa zakonodavstvom Katoli\u010dke Crkve, bili privedeni kraju, ratificirani su u Hrvatskom saboru i uredima Svete Stolice. Pravilo je za takve ugovore da ih se odr\u017eava. Pacta sunt servanda<\/em>. No svaki ugovor zavr\u0161ava \u010dlankom kako su mogu\u0107e promjene ako ugovorne strane smatraju da su se promijenile prilike.<\/p>\n

\u010cini se da je na djelu zapa\u017eena uloga laikata, \u201claicizacija\u201d a ne klerikalizacija, jer raste broj katoli\u010dkih udruga koje se javno anga\u017eiraju za temeljne kr\u0161\u0107anske vrijednosti?<\/strong><\/p>\n

Crkva nije samo ljudska organizacija koja po\u010diva na na\u010delima dogovora i ljudskih razmi\u0161ljanja i zaklju\u010daka. Ona je misterij i otajstvo, bo\u017eansko djelo Isusa Krista koji je utemeljio Crkvu da u njegovo ime nastavi spasenjsku zada\u0107u u svijetu. Ona, dakle, nije proizvod povijesnog slu\u010daja, nego izvorni Bo\u017eji naum gdje se trajno umre\u017euju ljudsko i bo\u017eansko. Zbog toga je uz zare\u0111ene slu\u017ebenike uloga laika u Crkvi vrlo va\u017ena, o \u010demu se temeljito raspravljalo na Drugom vatikanskom saboru. No, prisutnost laika u evangelizaciji nije novost. Od prvih stolje\u0107a oni su imali va\u017enu ulogu. Sjetimo se apostola Pavla i njegovih vrijednih osamdesetak suradnika i suradnica koje poimence spominje u svojim poslanicama. Svjesni toga hrvatski biskupi su prije \u010detiri godine objavili dokument o laicima, \u201eZa \u017eivot svijeta\u201d, u kojem je nagla\u0161ena suodgovornost svih \u010dlanova Bo\u017ejeg naroda. A ponu\u0111ena im je i pomo\u0107 kako \u0161to bolje izvr\u0161iti poslanje koje su primili na kr\u0161tenju. Kako na podru\u010dju osobne, obiteljske, profesionalne i dru\u0161tvene razine, tako i na podru\u010dju kulturne, umjetni\u010dke i politi\u010dke razine. Posebice na promicanju dostojanstva ljudske osobe, za\u0161tite ljudskog \u017eivota, braka i obitelji, kao i na polju ljudskoga rada, pravednosti, o\u010duvanja okoli\u0161a i mira. Valja pozdraviti udru\u017eivanje vjernika laika radi ostvarivanja navedenih ciljeva.<\/p>\n

No kao da episkopat nije za inicijative poput zakonske regulacije poba\u010daja, referenduma?<\/strong><\/p>\n

Biskupi ve\u0107 desetlje\u0107ima zbore o zdravstvenoj \u0161tetnosti i moralnoj grje\u0161nosti rje\u0161avanja regulacije poroda putem poba\u010daja. Istina, poba\u010daj je prili\u010dno kompleksno pitanje pa mu se treba pristupiti s raznih vidika: Zdravstvenog, moralnog, duhovnog, psiholo\u0161kog, politi\u010dkog i sociolo\u0161kog.<\/p>\n

Zakon iz 1978., koji je jo\u0161 na snazi, nije dore\u010den i u suprotnosti je s Ustavom RH, koji \u201ejam\u010di svakom ljudskom bi\u0107u pravo na \u017eivot\u201d<\/strong><\/p>\n

Zakon iz 1978., koji je jo\u0161 na snazi, dvozna\u010dan je i nedore\u010den u pogledu odnosa prema nero\u0111enom djetetu. A uz to u suprotnosti je s Ustavom Republike Hrvatske koji \u201ejam\u010di svakom ljudskom bi\u0107u pravo na \u017eivot\u201d (\u010dl. 21). Stotine tisu\u0107a nero\u0111ene djece bile su \u201epo tom zakonu\u201d uni\u0161tene prije dolaska na svijet. Nedavno sam pro\u010ditao podatak kako se broj do 1990. godine penje i do 600.000. Ta se praksa \u201elegalnog ubijanja\u201d nero\u0111ene djece, na\u017ealost, nastavlja ve\u0107 25 godina u Republici Hrvatskoj pod \u201eza\u0161titom\u201d istoga zakona iz 1978. godine. Unato\u010d jasnoj suprotstavljenosti s Ustavom koji \u0161titi svako ljudsko bi\u0107e. Uz Crkvu, koja se ne umara upozoravati na \u0161tetnost i moralnu grje\u0161nost poba\u010daja, dobro je \u0161to postoje pojedinci i skupine ljudi koji na to upozoravaju i tra\u017ee uskla\u0111ivanje zakona s op\u0107om ustavnom normom o za\u0161titi ljudskoga \u017eivota.<\/p>\n

Povremeno se zna \u010duti da su na\u0161i biskupi protiv pape Franje i njegovih poteza u Crkvi?<\/strong><\/p>\n

O\u0161tra je i jednozna\u010dna izjava kako su na\u0161i biskupi protiv pape! Mo\u017eda je to plod brojnih novinskih napisa u Hrvatskoj koji su posljednje tri godine suprotstavljali papu i hrvatske biskupe. Bilo je uz to i \u010dudnih konstrukcija koje su se \u0161irile po nekim portalima i pripisivale papi.<\/p>\n

Na primjer?<\/strong><\/p>\n

Da je on izjavio kako \u201enije nu\u017eno vjerovati u Boga i i\u0107i ni u crkvu da biste bili dobar \u010dovjek\u201d. To papa nije nikada rekao. Ustanovilo se poslije kako je to netko re\u017eirao i dobro papom manipulirao. Upadljivo je, kako rekoh, da neki kolumnisti uporno ponavljaju \u201emantru\u201d, da vas citiram, kako hrvatski biskupi nisu \u201eodu\u0161evljeni papom Franjom\u201d i ne slijede njegov stil i nau\u010davanje. Katkad izdvoje nekog biskupa kao dokaz kako on jedini djeluje u Franjinu duhu. Naivni i dobronamjerni \u010ditatelj dobiva dojam da papa nau\u010dava neki novi nauk, koji hrvatski biskupi ne \u017eele i ne prihva\u0107aju. A to nije to\u010dno.<\/p>\n

Nego?<\/strong><\/p>\n

Jasno je kako svaki papa u svom poslanju, kao uostalom i svaki biskup i \u017eupnik, unosi u svoj rad ne\u0161to osobno, pa ljudi zauzimaju stavove prema tome. Dopustite jedan osobni dojam i do\u017eivljaj: sv. Ivana Pavla II. posebice sam volio, Benedikta XVI. osobito po\u0161tovao i cijenio, a papi Franji divim se \u0161to u tim godinama (neki dan proslavio je 80. ro\u0111endan) ima snage, energije, volje i upornosti provoditi zacrtani program i reformu Crkve. Neka ga Gospodin blagoslovi i \u010duva!<\/p>\n

Nije li osnivanjem katoli\u010dko-pravoslavne komisije o kardinalu Stepincu ipak malo zagor\u010dan odnos s Vatikanom?<\/strong><\/p>\n

Slu\u0161aju\u0107i vjernike i sve\u0107enike o toj temi, u posljednje dvije godine \u010duo sam i pro\u010ditao dosta stvari koje bi mogle opravdati va\u0161e pitanje o odre\u0111enom \u201ezahla\u0111enju\u201d odu\u0161evljenja prema Svetoj Stolici. Dogodilo se, naime, nekoliko stvari koje su tomu pogodovale. Najprije, radosna objava kardinala Amata, pro\u010delnika Kongregacije za progla\u0161enje svetih, koji je u razgovoru za \u201eGlas Koncila\u201d 2014. rekao da bi Stepin\u010deva kanonizacija mogla uslijediti koncem 2015. Nakon toga srpski patrijarh Irinej pisao je papi da Srpska pravoslavna Crkva ima problema i prigovora zbog kanonizacije. Papa Franjo tada je, kao \u0161to znate, predlo\u017eio formiranje komisije katoli\u010dkih i pravoslavnih znanstvenika koja bi pitanje Stepin\u010deve kanonizacije promotrila u svjetlu odnosa Katoli\u010dke i Srpske pravoslavne Crkve. Ta komisija ne bi ulazila u stvar kanonizacije, jer ona je prakti\u010dno dovr\u0161ena. Tako je pozornost s procesa o svetosti kardinala Stepinca pre\u0161la u politi\u010dku sferu odnosa dvaju naroda i dviju crkava sa svrhom da se predrasude umanje i neopravdane optu\u017ebe uklone. A ekumenski odnosi poja\u010daju.<\/p>\n

Gdje je onda problem?<\/strong><\/p>\n

Velik broj obavijesnih sredstava to je iskoristio da \u201eispri\u010da svoju pri\u010du\u201d. U Srbiji je tim povodom puno novinara pisalo protiv Katoli\u010dke Crkve i Svete Stolice, a \u201cStepinca su strpali me\u0111u druge ratne zlo\u010dince\u201d onoga vremena. Brojni hrvatski listovi bili su iznena\u0111eni stavom Vatikana, pa su pisali kako \u201cnije obi\u010daj da se u procesu progla\u0161enja svetih jedna crkva mije\u0161a u poslove druge crkve\u201d. I prigovarali Svetoj Stolici \u0161to je \u201cnakon montiranog procesa iz 1946. dopustila Beogradu da mu se sada ponovno sudi\u201d. Tako je, eto, proces kanonizacije zavr\u0161io \u201eu raljama politi\u010dkog prepucavanja\u201d. A pucnjevi, znamo, uvijek stvaraju klimu nespokoja, uznemirenosti i straha. I pri tomu ponekoga okrznu i ostave posljedice. No bla\u017eeni Stepinac, koji je stajao uzgor i u najgorim danima fa\u0161izma i nacizma, a pred mo\u0107nicima komunisti\u010dke ideologije pru\u017eio divno svjedo\u010danstvo neporo\u010dnosti i nevinosti, pobijedit \u0107e i u ovom \u201eprepucavanju\u201d. Njegova kanonizacija nije u pitanju. Nju je ve\u0107 nebo potvrdilo, po \u010dudu koje je usvojeno i priznato. A \u201egovor neba\u201d ne mo\u017ee i ne smije nitko ometati. Dakle, \u010din progla\u0161enja samo je odgo\u0111en.<\/p>\n

O\u010dekujete li to sljede\u0107e godine?<\/strong><\/p>\n

Ne bih htio ni\u0161ta naga\u0111ati. Ali dok mje\u0161ovita komisija radi, vjerojatno se to ne\u0107e dogoditi. Komisija ima svoj zadnji susret u Vatikanu polovicom srpnja sljede\u0107e godine. U svakom slu\u010daju, ta je odgoda imala i svojih pozitivnih u\u010dinaka. Malo smo bolje upoznali toga na\u0161ega duhovnoga velikana. Njegovo se \u0161tovanje pro\u0161irilo ne samo diljem na\u0161e domovine ve\u0107 i \u0161ire. O njemu se pisalo u brojnim novinama i tjednicima, pa su ga i drugi mogli bolje upoznati. Njegov kult i simpatije osvajaju mnoge.<\/p>\n

Nije bez razloga papa u miru Benedikt XVI. njegovo ime uvrstio u svoju posinodalnu pobudnicu \u201eRije\u010d Bo\u017eja u \u017eivotu i poslanju Crkve\u201d 2010. Kada spominje svete ljude u odnosu prema Bo\u017ejoj Rije\u010di, Benedikt XVI. kao predstavnika mu\u010denika iz komunizma spominje Stepinca. Njegov nasljednik u Kongregaciji za nauk vjere, kardinal Gerhard M\u00fcller, nedavno je u propovijedi u zagreba\u010dkoj prvostolnici o\u010ditovao koliko poznaje i cijeni ovoga na\u0161ega bla\u017eenika. To nas raduje i veseli. I priprema dobar put formalnom \u010dinu progla\u0161enja svetim hrvatskoga biskupa i heroja XX. stolje\u0107a. On je ve\u0107 neformalno \u0161tovan i voljen diljem zemlje i \u0161ire, a njegov grob u zagreba\u010dkoj katedrali cilj je i mjesto osobitih hodo\u010da\u0161\u0107a i pobo\u017enosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neki kolumnisti uporno ponavljaju kako hrvatski biskupi “nisu odu\u0161evljeni papom Franjom” i ne slijede njegov stil i nauk. Naivni \u010ditatelj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21915"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21915"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21917,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21915\/revisions\/21917"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}