{"id":21432,"date":"2016-12-16T23:36:59","date_gmt":"2016-12-16T22:36:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21432"},"modified":"2016-12-16T23:43:03","modified_gmt":"2016-12-16T22:43:03","slug":"zadar-sv-zoilo-kroz-povijesne-mijene-izlaganje-mr-don-zdenka-dundovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21432","title":{"rendered":"ZADAR: ‘SV. ZOILO KROZ POVIJESNE MIJENE’ \u2013 IZLAGANJE MR. DON ZDENKA DUNDOVI\u0106A"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

‘Sv. Zoilo kroz povijesne mijene’ naziv je izlaganja mr. don Zdenka Dundovi\u0107a, predsjednika Dru\u0161tva za povjesnicu ‘Zmajevi\u0107’ Zadarske nadbiskupije koje je odr\u017eao u crkvi sv. Dimitrija u Zadru u \u010detvrtak 15. prosinca, uo\u010di blagdana sv. Zoila kojeg Zadrani \u0161tuju od 7. st. U \u017eelji da se javnost upozna sa \u017eivotom tog najmanje poznatog sveca za\u0161titnika Zadra, predavanje je uvelo u blagdan sv. Zoila koji se ove godine nakon dugo vremena prvi put slavi sve\u010danim nadbiskupijskim spomenom. Sv. Zoilo je bio sve\u0107enik koji je pokorni\u010dki \u017eivio u 3. st. u Akvileji. Na starom prijepisu jednog martirologija iz 1596. g. pi\u0161e: ‘Zoilo je bio sve\u0107enik iz Akvileje koji je pokopao tijelo mu\u010denika Kr\u0161evana i mnogih drugih koji su trpjeli zbog svoje vjere i Krista<\/strong>‘. Po tom je \u010dinu u te\u0161kom vremenu progona prvih kr\u0161\u0107ana u doba Dioklecijana bio istinski odjelotvoritelj djela milosr\u0111a, mrtva pokopati.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Zoilo je \u017eivio kao ponizni pokornik u kolibi u mo\u010dvarnom kraju kod Akvileje. Umro je na glasu svetosti i pokopan je u crkvi u Akvileji gdje se brzo pro\u0161irio njegov kult. Nakon provale Huna i razaranja tog grada 452. g., Zoilove mo\u0107i su prenesene u biskupiju Udine gdje je bio \u010da\u0161\u0107en 6. velja\u010de, odakle se \u0161tovanje bilo pro\u0161irilo u Istru a i danas se \u0161tuje u sjevernoj Italiji. Zoilo je bio za\u0161titnik siroma\u0161nog stanovni\u0161tva<\/strong> Zadra, zvali su se varo\u0161ani, \u017eivjeli su u sredi\u0161tu grada unutar bedema. Bio je za\u0161titnik malenih i obespravljenih<\/strong>, u vremenu epidemija i te\u0161ko\u0107a za obi\u010dnog \u010dovjeka. \u201cKult svetaca gradskih za\u0161titnika u srednjovjekovlju jedan je od najupe\u010datljivijih oblika religioznosti gradskih komuna. Tijekom vremena taj komunalni izraz religioznosti s obzirom na sveta\u010dke kultove do\u017eivljavao je promjene\u201d rekao je Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Govore\u0107i o povijesnoj utemeljenosti Zoilovog \u0161tovanja<\/strong> u Zadarskoj nadbiskupiji, Dundovi\u0107 je zna\u010dajnima istaknuo stare kronike Bonifacija i Franje Grisogona koje navode da su 649. g. relikvije sv. Zoila i mu\u010denika Kr\u0161evana prenesene u Zadar. U mramornoj urni bile su polo\u017eene u crkvi sv. Marije Velike u Zadru koju je puk zvao crkvom sv. Roka, nasuprot dana\u0161nje gradske tr\u017enice. \u201cSvjedo\u010danstvo tomu je u relacijama brojnih zadarskih nadbiskupa Rimu od 11. st., kad je kult \u0161tovanja Zoila najvi\u0161e \u017eivio. Tada se u gotovo svakoj crkvi Zadra nalazila njegova slika, znak ljubavi zadarskog puka prema tom svecu\u201d rekao je Dundovi\u0107. Jedan od dokumenata je relacija Oktavijana Garzadorija, zadarskog nadbiskupa i apostolskog administratora za Dalmaciju, koji ka\u017ee da je \u2018u crkvi sv. Roka tijelo sv. Zoila, sve\u0107enika i ispovjednika vjere\u2019 (In ecclesia Sancti Rocchi est corpus Sancti Zoili presbiteri et confessoris. ASV, Congregazione del Concilio, Relationes diocesium, Jadrensis, Visitatio ad liminum Garzadori, 413A). Sv. Zoilo se slavio 23. prosinca, na dan kad je preminuo.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Uslijed mleta\u010dko-osmanlijskih sukoba, mleta\u010dka vlast u Zadru \u017eeli izgraditi nove gradske bedeme u obrani od Turaka pa je 1570. g. sru\u0161ena crkva sv. Marije Velike. Sarkofag sv. Zoila ostao je u njenoj pokrajnjoj kapeli do 1622. g., ugra\u0111en u jedan od \u010detiri oltara. Tada se, zabilje\u017eeno je u kronikama stolnog kaptola i Zadarske nadbiskupije, u velikom sve\u010danom ophodu od katedrale sv. Sto\u0161ije prema crkvi sv. Marije Velike i natrag, tijelo sv. Zoila prenijelo u katedralu. Relikvije sv. Zoila pohranjene su u oltar u zadarskoj katedrali 16. prosinca 1622. g.<\/strong> \u201cTo je bio veli\u010danstveni crkveni i veliki doga\u0111aj za cijeli grad, osobito va\u017ean za hrvatski puk koji se njemu utjecao, izlo\u017een mleta\u010dkoj vlasti. Od te se godine blagdan sv. Zoila po\u010deo slaviti na dan prijenosa sve\u010devog tijela, 16. prosinca. Glavno slavlje s velikim sve\u010danostima slavilo se 23. prosinca, o \u010demu svjedo\u010de i dokumenti\u201d rekao je Dundovi\u0107, pokazav\u0161i arhivske isprave tome u prilog. Tijelo sv. Zoila se \u010duvalo u dva dijela. U mramornom sarkogafu u kov\u010degu od \u010dempresovine su bile kosti sveca, a u srebrnom relikvijaru glava, sa spisima o autenti\u010dnosti relikvije. Prije prijenosa relikvije, nadbiskup Stella je proveo rekogniciju sve\u010devih mo\u0107i, odredio je trodnevni post i javne molitve a sarkofag je otvorio u prisutnosti gradskih vlasti i klera.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Mr. Dundovi\u0107 je govorio i o vezi\u00a0 Zoila sa sv. Kr\u0161evanom.<\/strong> Prema predaji, sv. Kr\u0161evan javio je u snu sv. Zoilu gdje se nalazi njegovo tijelo, koji je nakon \u0161to je mu\u010den bio ba\u010den u more. Kad ga je izvukao, na \u010dudesan na\u010din glava sv. Kr\u0161evana spojila se s njegovim tijelom. Zoilo je Kr\u0161evanovo tijelo sahranio u svojoj ku\u0107i, a poslije je preneseno u Akvileju gdje se \u010duvalo i \u0161tovalo svetog mu\u010denika do 452. g. kad su Akvileju razorili Huni. Dundovi\u0107 je upozorio da je neto\u010dan podatak u historiografiji, da je \u0161tovanje sv. Zoila bilo zabranjeno do 1714. g. \u201eSv. Zoilo se stalno slavio i njegov blagdan se obilje\u017eavao u katedrali i nakon prijenosa u katedralu. O tome svjedo\u010di kompendij svih ceremonija i liturgijskih funkcija u zadarskoj katedrali koje je marljivo popisao kanonik zadarskog kaptola Ivan Maria Ferrari 1716. g. Taj se dokument \u010duva u Znanstvenoj knji\u017enici u Zadru. Tu izrijekom donosi da se svakog 22. prosinca sve\u010dano pjeva Ve\u010dernja uo\u010di blagdana sv. Zoila, da se zvoni sa zvonika zadarske katedrale, \u00a0pjeva se na oltaru gdje je bilo smje\u0161teno tijelo sv. Zoila i slave se antifone maggiore. To je tada bio najuzvi\u0161eniji oblik moljenja \u010dasoslova prve Ve\u010dernje uo\u010di proslave sveca. To kazuje koliki je ugled u Zadru imalo \u0161tovanje sv. Zoila. Svirale su orgulje, pjevalo se i slavilo u prisutnosti zadarskog puka. Oltar sv. Zoila se sve\u010dano ure\u0161avao tepisonima sa sakralnim motivima \u0161to je davalo zna\u010daj svecu. Na svetkovinu 23. prosinca nadbiskup je slavio sve\u010danu misu na sve\u010devu oltaru s ka\u0111enjem, a ujutro se otvorila oltarna pala da bi svatko iskazao \u0161tovanje, pobo\u017enost i molitve sv. Zoilu\u201c rekao je Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Va\u017enost Zoilovog kulta u gradu Zadru potvr\u0111uje i liturgijska \u010dinjenica<\/strong>. Ako bi svetkovina sv. Zoila bila u nedjelju, tada se ubla\u017eio taj liturgijski sve\u010dani \u010din, ali se nije presko\u010dio. \u201eDanas u Crkvi, ako proslava \u00a0sveca pada u nedjelju, prebacuje se na ponedjeljak ili se te godine ne slavi taj svetac. U slu\u010daju sv. Zoila nije bilo tako, ipak se slavio\u201c istaknuo je Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je obrazlo\u017eio i za\u0161to je od kraja 17. st. mjesni kult sv. Zoila bio pod istragom rimske Kongregacije obreda koja je 21. o\u017eujka 1671. g. zabranila \u0161tovanje sv. Zoila kao ispovjedatelja vjere, confessor.<\/em> To je povezano i s povijesnim doga\u0111ajem, sklapanjem Zadarskog mira 1358. g.<\/strong> Mir je sklopljen s no\u0107i 16.\/17. prosinca, na dan prijenosa tijela sv. Zoila. \u201eTada su pakt sklopili zadarski varo\u0161ani i plemstvo da bi pomogli Ludoviku I. i njegovoj vojsci da u\u0111e u Zadar te bi se Zadar priklju\u010dio svojoj matici, hrvatskoj zemlji, nau\u0161trb mleta\u010dke vlasti u nastojanju da osvoji Zadar. To je razljutilo papu Klementa IV. koji je bio veliki suradnik Mleta\u010dke republike jer je ona od po\u010detka imala svog veleposlanika u Rimu koji je sura\u0111ivao s papom. Tako je bilo do 1797. g., do kraja Mleta\u010dke republike. Papa je tada zabranio puku i kleru da se \u010dasti sv. Zoilo. Puk to nije ispo\u0161tovao u svetoj pobo\u017enosti, unato\u010d mogu\u0107im kaznama. Puk je i dalje slavio sveca u kojem je na\u0161ao utjehu i za\u0161titnika\u201c rekao je Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eKoliko je Zoilo bio va\u017ean za hrvatski puk<\/strong> govori i \u010dinjenica da je zadarski nadbiskup Vicko Zmajevi\u0107 1713. g.<\/strong>, iste godine kad je do\u0161ao na stolicu zadarskih nadbiskupa, naredio vrijednom kanoniku zadarskog stolnog kaptola dr. Ivanu Tanzlingheru Zanottiju, bio je Nijemac podrijetlom ali je disao hrvatski unutar kaptolskog zbora, da ispita povijest \u0161tovanja sv. Zoila i dokumentirano mu predo\u010di o \u010demu se radi\u201c istaknuo je Dundovi\u0107, dodav\u0161i da su do dolaska Zmajevi\u0107a u Zadar, od mleta\u010dke vlasti 1409. g. u Zadru bila samo dvojica hrvatskih biskupa, iz Trogira. Biskupovali su samo godinu dana svaki, \u0161to govori o onda\u0161njim okolnostima.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eZmajevi\u0107, prvi hrvatski biskup u Zadarskoj nadbiskupiji nakon vladanja Mleta\u010dke republike u Dalmaciji i Zadru, bio je mudar, gledao je sve mogu\u0107nosti i opasnosti, nadire pravoslavlje koje \u017eeli episkopalnu potvrdu u Dalmaciji. Zmajevi\u0107 djeluje na nekoliko crkvenih frontova. On vra\u0107a kult sv. Zoila i Gospu od Zdravlja koja je tako\u0111er bila bitna za zadarski puk u gradu i izvan gradskih zidina. Nadbiskup Zmajevi\u0107 je htio osna\u017eiti vjeru hrvatskog puka. U politi\u010dkim i dru\u0161tvenim promjenama svjestan je da \u0161tovanje svetaca koji puku daju snagu vra\u0107a snagu mjesnoj Crkvi\u201c istaknuo je Dundovi\u0107, dodav\u0161i da je Mleta\u010dka republika tada htjela osporiti ingerenciju rimskog pape na Crkvu u Dalmaciji, preuzeti vlast u politi\u010dkom i crkvenom smislu, \u0161to je dijelom i uspjela. \u201eZmajevi\u0107 se tome odupirao. Kad se uspore\u0111uje korespondencija Zmajevi\u0107a s ostalim dalmatinskim biskupima u to vrijeme, vidi se kakav je duh pro\u017eimao tog istinskog rodoljuba i \u010dovjeka vjere\u201c rekao je Dundovi\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Kanonik Tanzlingher je temeljem starih spomenika Crkve u Akvileji i Zadru dokazao ispravnost \u0161tovanja sv. Zoila te je Kongregacija bogo\u0161tovlja dekretom od 14. travnja 1714. g. sve\u010dano potvrdila vi\u0161estoljetno \u0161tovanje sv. Zoila a u molitvi je svecu opet dodano ‘presveti ispovjednik’.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je izrazio \u017eelju da to izlaganje i blagdanska misa budu uvertitra u ponovno o\u017eivljavanje kulta va\u017enog za\u0161titnika Zadra, \u201edragog sveca, jednostavnog sve\u0107enika koji je u potpunosti \u017eivio svoje sve\u0107eni\u0161tvo u duhu skromnosti, poniznosti i duboke vjere na koju nas evan\u0111elje poziva. Vratimo mu \u010dast koja mu je oduvijek pripadala u zadarskoj katedrali i u gradu Zadru, na radost hrvatskog puka\u201c potaknuo je Dundovi\u0107, koji je u svom istra\u017eiva\u010dkom radu \u010desto nailazio na sv. Zoila kojeg osobito stalno spominje zadarski kaptol.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Slika sv. Zoila u sve\u0107eni\u010dkom ruhu<\/strong> s pogledom prema nebu koji dr\u017ei mu\u010deni\u010dki umrlo tijelo sv. Kr\u0161evana nalazi se u Stalnoj izlo\u017ebi crkvene umjetnosti u Zadru. Dundovi\u0107 smatra da \u0161tovanje sv. Zoila u Zadru mo\u017ee biti predmet istra\u017eivanja studenata crkvene povijesti i povijesti umjetnosti, jer je puno toga povezano sa \u0161tovanjem sv. Zoila. Od 1307. g. do po\u010deta 18. st. u Zadru nije bilo crkve koja nije imala sliku, palu, oltar ili neki umjetni\u010dki prikaz sv. Zoila, \u0161to potvr\u0111uje koliko je bio \u0161tovan.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Zadarski crkveni povjesni\u010dar mons. dr. Eduard Peri\u010di\u0107 navodi da je ta slika iz 1307. g. bila\u00a0 podignuta na oltar u zadarskoj crkvi sv. Kr\u0161evana. Po\u010detkom 18. st. podignuta je statua sv. Zoila koja je s drugim za\u0161titnicima resila glavni oltar u crkvi sv. Kr\u0161evana. Barokni oltar s bijelim mramornim kipovima zadarskih za\u0161titnika \u0160imuna, Kr\u0161evana, Sto\u0161ije i Zoila djelo su mleta\u010dkog kipara Alvisea Tagliapietra.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Slika sve\u010deva tijela bila je naslikana na \u0161krinji koja je sadr\u017eavala tijelo sv. Kr\u0161evana. Oltar u \u010dast Zoilu bio je podignut u crkvi sv. \u0160ime i njegova bista u zvoniku iste crkve. Stara Zoilova slika ukra\u0161avala je oltar u sakristiji crkve sv. Dimitrija, slika iz 1309. g. je bila u crkvi benediktinki sv. Marije, u crkvi sv. Nediljice, a jedna na staroj pali u crkvi sv. Barbare i sakristiji zadarske katedrale.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Na predavanju su gostovali i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 i dr. Dijana Vican, rektorica Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru sa suradnicima i drugi stru\u010dnjaci. Doga\u0111aj je organizirala Zadarska nadbiskupija i Teolo\u0161ko-katehetski odjel Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Sv. Zoilo kroz povijesne mijene’ naziv je izlaganja mr. don Zdenka Dundovi\u0107a, predsjednika Dru\u0161tva za povjesnicu ‘Zmajevi\u0107’ Zadarske nadbiskupije koje …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21432"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21432"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21432\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21458,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21432\/revisions\/21458"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}