{"id":21413,"date":"2016-12-13T14:08:25","date_gmt":"2016-12-13T13:08:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21413"},"modified":"2016-12-13T14:09:04","modified_gmt":"2016-12-13T13:09:04","slug":"zadar-stepinac-i-njegov-odnos-prema-pavelicu-izlaganje-mons-dr-ratka-perica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21413","title":{"rendered":"ZADAR: ‘STEPINAC I NJEGOV ODNOS PREMA PAVELI\u0106U’ \u2013 IZLAGANJE MONS. DR. RATKA PERI\u0106A"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

O temi ‘Stepinac i njegov odnos prema Paveli\u0107u\u2019 u dvorani sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u Zadru u \u010detvrtak 8. prosinca izlagao je dr. Ratko Peri\u0107, mostarsko-duvanjski biskup. Podaci u tom izlaganju rezultat su \u00a0velikog osobnog istra\u017eiva\u010dkog rada biskupa Peri\u0107a koji je \u010dlan Mje\u0161ovite komisije stru\u010dnjaka iz Katoli\u010dke i Srpske pravoslavne crkve. Komisija \u0107e na susretima do srpnja 2017. g. razmatrati ulogu bl. Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Biskup Peri\u0107 argumentirano je opisao izravne odnose izme\u0111u zagreba\u010dkog nadbiskupa Stepinca i Ante Paveli\u0107a, poglavnika NDH, u vremenu od 1941. do 1945. g. Deset osobnih susreta i dvadeset pisama bilanca je Stepin\u010deva nastojanja prema Paveli\u0107u. Kardinal Stepinac je intervenirao za svaki srpski, \u017eidovski i drugi dopis ugro\u017eenoga kojeg je dobio. Stepinac je napisao dvadeset pisama direktno na adresu Paveli\u0107a. Paveli\u0107 mu nije odgovorio ni na jedno. Jednom ili dva puta je odgovorio preko nekog ureda i rekao da nije istina \u0161to je napisano.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Mons. Peri\u0107 je opisao datume i situacije u kojima je Stepinac deset puta oti\u0161ao Paveli\u0107u. Svaki put, osim prvog puta kad je i\u0161ao \u010destitati na obnovljenoj dr\u017eavnosti, kardinal je i\u0161ao kako bi za nekoga intervenirao. Paveli\u0107 zauzvrat nikad nije do\u0161ao u Nadbiskupski dvor ni u zagreba\u010dku katedralu. \u201eStepinac je ostao na svom mjestu. Gdje god je bio, on je bio na svom mjestu. Zato \u0161to mu je savjest na svom mjestu. Stepinac je pokazao kako je velikodu\u0161an prema potrebnima koji su se njemu obra\u0107ali za pomo\u0107, a dostojanstven prema silnicima. Nije za njega bilo silnika. Stepinac je izravno po\u017eelio Paveli\u0107u: ‘Upravljajte u pravdi i istini, kao naj\u010dvr\u0161\u0107em temelju blagoslovljene budu\u0107nosti’. To je ostalo u Stepin\u010devoj rje\u010dniku i du\u0161i. Svaki put \u0107e do\u0107i, istina i pravda. Bez toga, sve je razbojni\u0161tvo, kako ka\u017ee sv. Augustin\u201c istaknuo je biskup Peri\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Na jedan od prigovora SPC-a da je Stepinac bio za NDH, hrvatsku dr\u017eavu, biskup je istaknuo Stepin\u010devu misao, \u201eza\u0161to bi bio zlo\u010din biti za hrvatsku dr\u017eavu\u201c. \u201eTo nije zlo\u010din nego izraz duboke domoljubne svijesti. Bori se za ne\u0161to \u0161to je vrijedno u ljudskom, rodoljubnom smislu. Stepinac je razlikovao dr\u017eavu od konkretnog re\u017eima. Stepinac je rekao: ‘Hvatska dr\u017eava je politi\u010dki cilj svih dobrih rodoljuba. Ali usta\u0161ki i komunisti\u010dki re\u017eim nisu dr\u017eava’. To je hrabro re\u0107i. To je rekao i na sudu. Pred komunistima je rekao, ja sam za hrvatsku dr\u017eavu\u201c rekao je mons. Peri\u0107, istaknuv\u0161i Stepin\u010deve rije\u010di \u201eNeka hrvatski narod iza\u0111e na slobodne izbore, pa neka izabere komunisti\u010dku Hrvatsku, ja \u0107u je priznati. Ja priznam ono \u0161to narod ho\u0107e\u201c. \u201eAko \u0107emo demokraciju, onda \u0107emo tako. Stepinac po\u0161tuje kako narod ka\u017ee. Ako narod plebiscitarno ho\u0107e to, ka\u017ee, ‘Bih bih ni\u0161tarija da ne \u017eelim hrvatsku dr\u017eavu’. Nije mogao jasnije ni razgovjetnije\u201c istaknuo je mons. Peri\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Stepinac je \u010destitao Paveli\u0107u na obnovi dr\u017eavne nezavisnosti nakon progla\u0161enja NDH 1941. \u201eNi\u0161ta se ne zalije\u0107e, ne trijumfira. Dostojanstveno. Ne zna kuda \u0107e sve oti\u0107i\u201c rekao je mons. Peri\u0107. Stepinac prvi put susre\u0107e Paveli\u0107a 16. travnja 1941. g. u Banskim dvorima. Razgovor je trajao petnaest minuta. Nadbiskup mu je po\u017eelio Bo\u017eji blagoslov u radu i naglasio \u201eda se Crkva ni dosad nije mije\u0161ala, niti se \u017eeli ubudu\u0107e mije\u0161ati, u aktivnu politiku\u201c. \u201eNaglasak je na aktivna. Aktivna zna\u010di: Poglavni\u010de, ja tebi ne\u0107u imenovati \u017eupane, a nemoj ti meni imenovati \u017eupnike. Me\u0111utim, Paveli\u0107 je ba\u0161 to htio. U crkvi sv. Marka na Gornjem gradu htio je imenovati li\u010dkog \u017eupnika. Stepinac ka\u017ee, ne mo\u017ee tako. Ovdje je nadbiskupska vlast koja ima kompetenciju imenovati. Ne\u0107emo se mije\u0161ati. Nemoj ti zadirati u moje, ne\u0107u ni ja u tvoje. Po\u0161tovat \u0107emo se. Jasno da ne mo\u017ee jasnije. Stepinac \u0107e jednako tako re\u0107i kralju, caru, Paveli\u0107u i Titu. Snaga Stepinca je da on ne nastupa sam. Nego ka\u017ee, iza mene je Crkva, papa, Bog, Bo\u017eji zakoni. Paveli\u0107 nastupa sam\u201c istaknuo je mons. Peri\u0107, naglasiv\u0161i da je Stepinac zauzeo crkveni stav Svete Stolice.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Po\u0161tuje legitimnog predstavnika dr\u017eave, ali je i odmah na po\u010detku upozorio Paveli\u0107a: \u201eAko bismo kada morali po pastirskoj du\u017enosti re\u0107i otvorenu rije\u010d, upozoriti, opomenuti, to \u0107emo u\u010diniti\u201c. \u201ePona\u0161a se kao nadbiskup pred zakonitim poglavarom, tko god bio, Paveli\u0107 ili Tito. Komunistima je rekao, ‘Vi ste za mene vlast od 8. svibnja. Dotad kad ste bili u \u0161umi, niste bili za mene vlast. Stepinac se pona\u0161a korektno. Ja sam nadbiskup, ovo je zakonita vlast. Sad je takva. Ja \u0107u se s vama rukovati, pozdraviti i obratiti se kad se budu tra\u017eila prava Crkve i vjernika. Tra\u017eit \u0107e to smiono\u201c istaknuo je biskup Peri\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Stepinac se 1941. g. osobno zauzeo kod Paveli\u0107a za brata ba\u010dkog episkopa Irineja \u010ciri\u0107a, Stevana, ministra prosvjete u Kraljevini Jugoslaviji kojeg su bolesnog usta\u0161e internirale u Koprivnicu. Ina\u010de je Stevan bio sklon Hrvatima. \u201e’Poglavnik na\u017ealost’, pi\u0161e Stepinac, ‘nije bio odvi\u0161e sklon da popusti. Na koncu mi je rekao da \u0107e ga dati otpremiti u Srbiju. Rekao sam mu, bolje i to, nego\u00a0 da pogine u logoru. Kasnije nisam vi\u0161e ni\u0161ta doznao kako je ta stvar zavr\u0161ila’. Stepincu nije ni\u0161ta javljeno niti mu je ikad i\u0161ta javljeno \u0161to se u\u010dinilo\u201c rekao je mons. Peri\u0107, istaknuv\u0161i da je Stepincu bilo zaprije\u010deno da \u0107e se njegovi interventi smatrati sabota\u017eom dr\u017eavne vlasti. \u201eTi ru\u0161i\u0161 dr\u017eavu \u0161to se bori\u0161 za Srbe, \u017didove. Koja svijest i savjest Stepin\u010deva! Stepinac ima savjest, mora odgovarati svojom savje\u0161\u0107u pred Bogom, papom\u201c rekao je predava\u010d.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Primiv\u0161i od beogradskog nadbiskupa Josipa Vuji\u010di\u0107a pismo da se zauzme za gornjo-karlova\u010dkog episkopa Savu Trlaji\u0107a u logoru, Stepinac se tri puta s papinim legatom Marconeom osobno zauzeo za njega kod Paveli\u0107a. \u201eTo pi\u0161e Vuji\u010di\u0107 jer zna da \u0107e stradati i njegovi katolici u Beogradu. Ide se osvetni\u010dki. Ako \u0107ete vi tako tretirati Trlaji\u0107a i mi \u0107emo va\u0161ih 15 000 katolika u Beogradu. Ratna vremena su luda vremena\u201c istaknuo je mons. Peri\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Stepinac je u Kra\u0161i\u0107u 1956. g. u sje\u0107anju na svoje pohode Paveli\u0107u napisao: \u201eTe\u0161ko je bilo meni i\u0107i \u010desto k Paveli\u0107u. No, kad je bila ve\u0107a stvar posrijedi, ja \u0107u i\u0107i. Ne\u0107u pisati, ne\u0107u spremati tajnike, generalnog vikara. Ne\u0107u i\u0107i ministru unutarnjih poslova, pravosu\u0111u, nego ja \u0107u i\u0107i direktno Paveli\u0107u. Vidite te odlu\u010dnosti, dobrohotnosti, plemenitosti\u201c poru\u010dio je biskup Peri\u0107. Podsjetio je na Stepin\u010dev zapis: \u201eZanimljivo je da Paveli\u0107 nikad nije bio u Nadbiskupskom dvoru od 1941. do 1945. g. Da je barem jedanput do\u0161ao, alaj bi komunisti u\u017eivali i koliko bi to bio za njih argument i za njihove la\u017ei\u201c. \u201ePaveli\u0107 je pazio da Stepinca ponizi koliko vi\u0161e mo\u017ee. Da ga ignorira. Nema ni\u0161ta te\u017ee u \u017eivotu, nego kad te netko ignorira. Taj je stav Paveli\u0107 zauzeo prema Stepincu. Kojeg cijeli svijet prizna, svi ga znaju. Samo ga on ne zna\u201c upozorio je biskup Peri\u0107. Istaknuo je kako je Stepinac u svakoj prigodi bio \u201ekulturan, fin, dostojanstven. Ima svoj stil, standard svoje forme. Ne preska\u010de ih, odr\u017eava to kod kralja, mar\u0161ala i poglavnika\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Biskup Peri\u0107 je istaknuo i govor Stepinca ispred crkve sv. Marka u Zagrebu, uz otvaranje hrvatskog sabora, kada je Stepinac poru\u010dio: \u201eNeka Hrvatski sabor donosi zakone po\u0161tene, koji se ne\u0107e kositi sa zakonom Bo\u017ejim. Da se osigura blagoslov Boga Stvoritelja. Jer pisano je, jedan je zakonodavac i sudac koji mo\u017ee spasiti i upropastiti. Neka donosi zakone pravedne. Gdje su jednake obveze, neka su jednaka i prava. Srbi, \u017didovi, Romi i Hrvati\u201c. \u201eKad se takva na\u0111e, ne mora svaki dan to ponavljati. Rekao je to na dan otvaranja Hrvatskog sabora. To je njegova ideja: jednaka prava, jednake du\u017enosti, svima. Za sve ljude i narode\u201c istaknuo je biskup Peri\u0107, dodav\u0161i da su tri karakteristike dobrog zakona: da je po\u0161ten, pravedan i mogu\u0107. \u201eKlju\u010dne rije\u010di Stepinca u govoru na prvi dan otvaranja Hrvatskog sabora: po\u0161tenje, pravda, zakon, iste du\u017enosti, ista prava, svijest odgovornosti, suradnja, Bo\u017eji sud, molitva, blagoslov. Kud \u0107e\u0161 vi\u0161e? To je projekt i program. Slu\u0161ajte Stepinca\u201c potaknuo je mons. Peri\u0107. U reakciji na taj Stepin\u010dev govor, Paveli\u0107 je rekao: ‘Ne\u0107e mene ovaj balavac u\u010diti politiku’. Nasuprot pisanju da je Stepianc jednom ili dvaput posjetio Paveli\u0107a, biskup je istaknuo da je Stepinac svaki mjesec i\u0161ao k njemu zauzimati se za ugro\u017eene.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Stepinac je 1942. g. intervenirao kod Paveli\u0107a za dvjesto pravoslavnih vjernika iz Pakraca koji su s pravoslavlja pre\u0161li na katoli\u0161tvo. Paveli\u0107eva vlast ih je pod optu\u017ebom suradnje s partizanima odvela u logor. Nadbiskup je za njih molio i upravu logora u Staroj Gradi\u0161ki. Stepinac je Paveli\u0107u 1944. predao i pojedina\u010dne molbe, uglavnom Hrvata komunista, \u010dasnika, slu\u017ebenika i molio pomilovanje za sve osu\u0111enike. U toj skupini bilo je jedanaest osu\u0111enih na smrt. \u201eStepinac je stalno govorio poglavniku, ne mo\u017ee se \u017eivjeti i vladati bez Boga, bez Bo\u017ejeg blagoslova, pravde i po\u0161tenja. Nikad nije propustio, da je imao na stolu, a da nije intervenirao\u201c istaknuo je mons. Peri\u0107, podsjetiv\u0161i na Stepin\u010dev zapis 1956. g.: \u201eHvala Bogu, ali mi ne znamo za mr\u017enju i zato opra\u0161tamo rado svima: Nijemcima, Talijanima, usta\u0161ama, partizanima. Svima, a neki su i iz na\u0161ih redova. Jedno trajno stoji, Gospod Bog nikad ne gubi bitku\u201c istaknuo je biskup\u00a0 Peri\u0107, naglasiv\u0161i kako je Stepinac u toj re\u010denci podvukao rije\u010d rado.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Kad je sve i\u0161lo kraju, Stepin\u010dev deseti i zadnji susret prije sloma NDH bio je 1945. g. Paveli\u0107 je pozvao Stepinca i rekao mu da je \u201etradicija da su zagreba\u010dki biskupi vr\u0161ili bansku \u010dast kad je izbila neka neprilika. Pa smatram da biste vi preuzeli i civilnu vlast u Hrvatskoj\u201c. Kako je kasnije zapisao, Stepinac je odmah tada \u201eu du\u0161i imao gotov odgovor. Ne. Pristati na to zna\u010dilo bi za nekoliko dana izgubiti \u017eivot. Naslijedio si Paveli\u0107a, zna\u010di i prije si bio s njim, odgovoran si za sve. Vje\u0161ala. Nije moj odgovor ‘Ne’ bio za to da bih se ja bojao smrti. Daleko od toga. Ali radi takve stvari, kad je ve\u0107 sve jasno bezizgledno, i\u0107i u smrt, a ostaviti dijecezu, kler, narod, \u010dinilo mi se nerazumo. Nerazborito. I onda, komu predati vlast\u201c. \u201eTime je nadbiskup sve sam protuma\u010dio, i kakav je bio njegov odnos prema Paveli\u0107u. Bio je s Isusom. Njegova na\u010dela mu je iznosio\u201c rekao je mons. Peri\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Na Paveli\u0107ev poziv hrvatskim biskupima da brane dr\u017eavu, sastao se u\u017ei odbor petorice \u010dlanova HBK i izdao deklaraciju o pravu hrvatskog naroda na dr\u017eavu osudiv\u0161i komunisti\u010dka nasilja. \u201eI svi su potpisali. Nakon potpisa, dvojica biskupa su pobjegla, jednog su zatvorili i slomili, drugog su slomili da ga nisu zatvorili. Jedan je Stepinac! On ne\u0107e biti slomljen ni za kraljevine, ni za endehazije, ni za komnuzima. To je njegova veli\u010dina. Stepinac je ostao sam na boji\u0161nici. Kao Krist pred Poncijem Pilatom. On ne bje\u017ei. On se ne lomi. Njega se zatvara, osu\u0111uje i u zato\u010deni\u0161tvu umire kao hrvatski heroj i katoli\u010dki mu\u010denik. On je i hrvatski nacionalni heroj. Nije samo katoli\u010dki svetac i bla\u017eenik. Kad ga se \u010dita pod nacionalnim vidom, nadma\u0161io je, ba\u0161 \u0161to je rekao 1934. g. s prozora, ‘Ne\u0107u se dati natkriliti u ljubavi prema hrvatskom narodu’\u201c istaknuo je biskup Peri\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Kad je Stepinac preko radija \u010duo da je 1957. g. na Paveli\u0107a u Argentini izvr\u0161en atentat, nadbiskup je rekao: \u201eBilo bi mi \u017eao da mu se zlo dogodi, makar se nismo u mnogome slagali. I ljutih mi je jada zadao. Bog sam mo\u017ee prosuditi. Ja ga vi\u0161e puta nisam mogao razumjeti. Kad sam mu i prigovorio, znao je re\u0107i, ‘Moja je savjest pred historijom mirna’\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eStepinac je dostojanstveno o\u010duvao sve ljudske norme, forme, manire, a pogotovo kr\u0161\u0107anske vrline u opho\u0111enju s poglavnikom. Jednako \u0107e s mar\u0161alom, poglavnikom, ako treba s Hitlerom i Staljinom. Dostojanstveno. Tu je njegova veli\u010dina. Nije on bezveze do\u0161ao u ‘Sacramentum caritatis’. U svojoj postsinodalnoj pobudnici, umirovljeni papa Benedikt XVI. 2010. g. spomenuo je Stepinca u 48. broju. Papa ka\u017ee, ‘Da navedemo sve koji su najdoslovnije, najveli\u010danstvenije proveli Sveto pismo u svom \u017eivotu. Papa nabraja, sv. Atanzaije, sv. Augustin, sveti ovaj, sveti onaj, bl. Alojzije Stepinac. Njega je papa uzvisio i dao mu mjesto. Tebi je mjesto u Sacramentum caritatis\u201c poru\u010dio je biskup Peri\u0107, zaklju\u010div\u0161i molbom za Stepin\u010dev zagovor.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O temi ‘Stepinac i njegov odnos prema Paveli\u0107u\u2019 u dvorani sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u Zadru u \u010detvrtak 8. prosinca izlagao je …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21413"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21413"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21413\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21431,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21413\/revisions\/21431"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21413"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21413"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21413"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}