{"id":21330,"date":"2016-12-08T16:04:00","date_gmt":"2016-12-08T15:04:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21330"},"modified":"2016-12-08T16:04:53","modified_gmt":"2016-12-08T15:04:53","slug":"sjemeniste-zmajevic-nadbiskup-petar-cule-svecana-akademija-uoci-bezgresne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21330","title":{"rendered":"SJEMENI\u0160TE ‘ZMAJEVI\u0106’: ‘NADBISKUP PETAR \u010cULE’ \u2013 SVE\u010cANA AKADEMIJA UO\u010cI BEZGRE\u0160NE"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Na sve\u010danoj akademiji uo\u010di svoje za\u0161titnice Bezgre\u0161ne, sjemeni\u0161tarci Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru u srijedu 7. prosinca u dvorani svog sjemeni\u0161ta izveli su scenski prikaz \u201eNadbiskup Petar \u010cule\u201c. Mons. Petar \u010cule je bio mostarsko-duvanjski biskup od 1942. do 1980. g. Komunisti\u010dka vlast ga pritvara u travnju 1948. g. i osu\u0111uje na 11 godina i 6 mjeseci strogog zatvora u Zenici. Biskup je upozoravao na etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje isto\u010dne Hercegovine od katoli\u010dkih Hrvata i selektivni progon isklju\u010divo katoli\u010dkog sve\u0107enstva. Digao je i glas protiv pokolja fratara u \u0160irokom Brijegu, Pastirskim pismom s biskupskog zasjedanja u Zagrebu 22. rujna 1945. g.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Tekst je napisao sjemeni\u0161tarac Zvonimir Rezo iz Mostara, temeljem stru\u010dnih radova o njegovom \u017eivotu objavljenih u Zborniku ‘Do\u0111i kraljevstvo tvoje’, \u0161to je bilo geslo mons. \u010cule. U jedanaest \u010dinova i izme\u0111u njih klavirsku pratnju sjemeni\u0161tarca Ivana Santinija, prikazano je kako kardinal Alojzije Stepinac u Zagrebu donosi vijest \u010culi da je NDH protiv njegovog imenovanja biskupom Mostarsko-duvanjske biskupije i apostolskim upraviteljem Trebinjsko-mrkanske biskupije (imenovao ga papa Pio XII., 15. travnja 1942. g.) jer vlast nitko nije o tome obavijestio. \u201eJe li se nas i\u0161ta pitalo kad su nevini ljudi ubijani u logorima?\u201c pita Stepinac. \u201eAko je Sveta Stolica tako odlu\u010dila, dr\u017eavna vlast se nema \u0161to mije\u0161ati. To ugro\u017eava autoritet Crkve\u201c ka\u017ee \u010cule. Za biskupa ga je u Mostaru 4. listopada 1942. g. zaredio vrhbosanski nadbiskup Ivan \u0160ari\u0107, uz Stepinca, zagreba\u010dkog nadbiskupa i Ramira Marconea, delegata Svete Stolice u Hrvatskoj.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Prikazano je kako oficiri UDBA-e dogovaraju uhi\u0107enja hrvatskih biskupa: \u201eNe smijemo dopustiti da oni s oltara pri\u010daju \u0161to ho\u0107e protiv nas i na\u0161e dr\u017eave. Je li nam to na\u0161a borba dala? Smatram da ih treba sve pohapsiti! Treba da maknemo ve\u0107e face: Stepinac, \u010cule i \u010cekada. Riba smrdi od glave\u201c. Kad se spremao za slu\u017eiti misu, \u010culu su uhitila dva milicajca \u201epod sumnjom za suradnju s okupatorima\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U predstavi se donosi i tekst presude da je \u010cule vodio borbu protiv NOP-a koju \u010dita sudac: \u201eJavno tu\u017eio\u0161tvo NRBiH Okru\u017enom sudu Mostar: U vezi \u010dl. 13 stav 1 Zakona o krivi\u010dnim djelima protiv naroda i dr\u017eave, podnosim optu\u017enicu protiv \u010cule Petra, sina pok. Jure i majke Jake, ro\u0111ene \u0160arac, ro\u0111en 1898. g. u Kru\u0161evu, srez Mostar, zavr\u0161io osam razreda nadbiskupske gimnazije u Travniku, teolo\u0161ki fakultet u Louvajnu, Belgija i Innsbrucku, Austrija… Nalazi se u istra\u017enom zatvoru od 22. aprila 1948. g. Optu\u017eeni \u010cule, zloupotrebljavaju\u0107i svoj polo\u017eaj visokog crkvenog funkcionera i vjerske osje\u0107aje naroda, aktivno se anga\u017euje na strani okupatora i usta\u0161ke vlade (uz povike Ubij usta\u0161u!, Dolje klerofa\u0161isti!) radi ostvarenja njihovih zlo\u010dina\u010dkih ciljeva uperenih protiv na\u0161eg naroda, daju\u0107i svojim primjerom podstrek podru\u010dnom sve\u0107enstvu za njihovo zlo\u010dina\u010dko djelovanje.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Optu\u017eujem Petra \u010culu \u0161to je u toku rata i neprijateljske okupacije stupio u politi\u010dku saradnju s neprijateljem pru\u017eaju\u0107i kroz to vrijeme pomo\u0107 okupatorima i njihovoj agenturi usta\u0161ama (uz povike Strijeljaj sme\u0107e usta\u0161ko!, ‘\u0110ubre biskupsko!)<\/em>. Pa je kao dosledni suradnik okupatora i Paveli\u0107eve dr\u017eave 9. aprila 1942. g. zakazao sjednicu svog biskupskog Ordinarijata i na istoj, radi o\u010duvanja autoriteta usta\u0161kih zakona i njihovog po\u0161tovanja od strane vjernika njegove biskupije, donio zaklju\u010dke kojim se nagla\u0161ava potreba anga\u017eovanja Ordinarijata i sve\u0107enstva u propagandi za po\u0161tivanje autoriteta usta\u0161ke vlasti i dr\u017eavnosti, sadr\u017ee\u0107i i obavezu borbe Ordinarijata i sve\u0107enstva protiv komunizma, tretiraju\u0107i ga kao najve\u0107eg neprijatelja svakog dru\u0161tvenog poretka, koje glasi: \u201eBudu\u0107i da je komunizam najve\u0107i neprijatelj svakog dru\u0161tvenog poretka, to \u0107e Ordinarijat i sve sve\u0107enstvo svim silama pobijati tog neprijatelja i suprotstaviti se njegovoj pogubnoj promid\u017ebi, u ma kojem obliku se ona pojavila.\u201c<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U predstavi je prikazan i kontakt \u010cule sa zatvorenicima, posjet du\u017enosnika UDBA-e koji mu se obra\u0107a s bagro klerofa\u0161isti\u010dka i ka\u017ee kako znaju da svaki dan slu\u017ei misu s poklopcem od konzerve i \u010da\u0161om. \u201eIli \u0107e\u0161 iza\u0107i iz ovog zatvora kao komunist ili ne\u0107e\u0161 iza\u0107i\u201c upozorava ga i zapovijeda stra\u017earu da ga odvede u samicu na sjevernoj strani, bez prozora i ikakvog pokriva\u010da, a zima je. U susretu sa zatvorenim hod\u017eom Kasimom Dobra\u010dom i pravoslavnim popom Nasti\u0107em, \u010cule ka\u017ee da je Partija osnovala sve\u0107eni\u010dko udru\u017eenje Dobri pastir pomo\u0107u kojeg \u017eeli kontrolirati crkvene institucije i da im se, na\u017ealost, pridru\u017eio velik broj. \u010cule je pu\u0161ten na uvjetnu slobodu 1955. g. Od 1958. g. nastavio je sa slu\u017ebom biskupa. U predstavi se izri\u010de i sadr\u017eaj pisma koje je \u010cule pisao predsjedniku Republike po otpu\u0161tanju iz strogog zatvora u kojem je proveo sedam i pol godina \u00a0a onda je konfiniran u samostanu Tolisa kod Ora\u0161ja.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Biskup u pismu ka\u017ee kako su u njegovom procesu povrije\u0111ena na\u010dela pravde a u zatvoru je s njim postupano nehumano. \u201eMoj proces u Mostaru 1948. g. bio je nespretna i \u0161tetna insenacija. Nespretna, jer se dala lako prozreti. \u0160tetna, jer kompromitira ugled sudstva, a po tome i same dr\u017eave. U Zenici sam iz Mostara preba\u010den u marvinskom vagonu. Iako nas je bilo dvadeset i putovali smo 24 sata, nismo imali nikakvih posuda za izvr\u0161enje fiziolo\u0161kih potreba. U Zenici sam bio smje\u0161ten sa sedmoricom drugih u \u0107eliju dugu preko 4 m, a \u0161iroku malo vi\u0161e od 2 m. Me\u0111u sedmoricom susobara dvojica su bili ubojice, jedan homoseksualac i sifilisti\u010dar. Pod konac 1949. g. uba\u010den mi je u sobu jedan ka\u017enjenik, koji je malo prije toga bio poludio i ostao tri mjeseca ne daju\u0107i nam mira ni po danu ni po no\u0107i\u201c pi\u0161e mons. \u010cule.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Podsje\u0107a da su mu dodijelili rad u ba\u010dvariji, a zbog ozljede palca desne ruke trebala je kirur\u0161ka intervencija. Prst mu nije zacijelio, ali poslovo\u0111a ga je silio da na ramenima prenosi te\u0161ke ba\u010dve i tovari u vagone te je pod tim teretom posrtao. Nakon \u010detrdeset dana u ba\u010dvariji preba\u010den je u najstro\u017eu izolaciju, gdje su mali zatvorski prozori bili do polovice i daskama zakovani, da bude \u0161to manje svjetla. Najte\u017ei period bila mu je 1951. g. Svezan u lancima gonjen je u Srijemsku Mitrovicu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Prigodom nesre\u0107e u Slavkovcima izba\u010den je iz vagona sa slomljenom lijevom nogom, i\u0161\u010da\u0161enim desnim kukom, s modricama po nogama i rebrima. U sudaru je svezan lancem le\u017eao na zemlji tri sata, dok nisu do\u0161li radnici iz stanice i raskovali lanac na rukama. Neizlije\u010den, nakon dva mjeseca vra\u0107en je iz Mitrovice u Zenicu s osmoricom sve\u0107enika, jednim pravoslavnim popom i hod\u017eom. Po dolasku u Zenicu, stra\u017ear ih je u holu staklare poredao uza zid i naredio da sa slomljenim nogama stoje i gledaju u zid.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Zimski kaput nije imao \u010detiri godine. \u0160etnje i kupanja nisu imali \u0161est mjeseci te je te\u0161ko obolio. S temeperaturom od 40 stupnjeva bio je bez lije\u010dni\u010dke njege, izgubio je 15 kg i dobio tuberkulozu plu\u0107a. Kroz pet godina bio je li\u0161en svog brevijara i krunice, oduzeta mu je i medaljica Majke Bo\u017eje koju je nosio na vratu ispod ko\u0161ulje. To mu je vra\u0107eno 1953. g., kad postupak postaje bolji.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Biskup \u010cule u pismu predsjedniku isti\u010de i stradanje njegove biskupije. Pogibija \u0161ezdeset sve\u0107enika zna\u010di gubitak tre\u0107ine sve\u0107enika u biskupiji kojoj je nanesena i velika materijalna \u0161teta. Eksproprirano je zemlji\u0161te predvi\u0111eno za gradnju katedrale u Mostaru, s velikom koli\u010dinom materijala slo\u017eenog za gradnju crkve. Zaklju\u010dno mons. \u010cule ka\u017ee: \u201eMrtvi se ne mogu uskrisiti, pretrpljene patnje ne mogu se nadoknaditi, uni\u0161teno zdravlje ne mo\u017ee se restituirati, godine nepravedno provedene u zatvoru ne mogu se povratiti. Ja to i ne tra\u017eim. Ne tra\u017eim ni da se kazne oni, koji su mi krivicu nanijeli. Ja im svima opra\u0161tam\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Po povratku u Hercegovinu, nakon devet godina, digao je biskupiju na noge, aktivno sudjelovao na Drugom vatikanskom koncilu kad se razmatralo da li uvesti ime sv. Josipa u kanon mise. Mons. \u010cule, kao veliki \u0161tovatelj sv. Josipa kojem je i posve\u0107ena biskupija, govorio je za\u0161to bi ga trebalo uvesti. Kad su neki biskupi po\u010deli negodovati, papa je rekao: \u201eBra\u0107o, smirite se da \u010dujemo biskupa mu\u010denika\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Kasnije je biskup do\u0161ao u sukob s fratrima koji su mu odbili poslu\u0161nost. Slu\u010daj je do\u0161ao do Svete Stolice i do danas nije razrije\u0161en. Biskup \u010cule je rekao da je vi\u0161e propatio zbog tog slu\u010daja, nego \u0161to je propatio u zatvoru! Nakon trideset godina, 1980. g. blagoslovio je novoizgra\u0111enu mostarsku katedralu, \u0161to mu je bio cilj otkad je postao biskupom. Tada ga papa Pavao VI. imenuje naslovnim giufitanskim nadbiskupom, kao \u010dast za osobito zaslu\u017ene ljude u Crkvi. Preminuo je kao biskup emeritus 29. srpnja 1985. g. Pokopan je u kripti sv. Josipa u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Na kraju su svi prisutni izmolili molitvu: \u201eGospodine Bo\u017ee svemogu\u0107i, biskup Petar \u010cule dao nam je trajno svjedo\u010danstvo kako \u017eivjeti u vjeri, ufanju i ljubavi. Molimo te, da po tim krepostima koje su resile njegov \u017eivot, da\u0161 i nama milost da ga uskoro mo\u017eemo zvati Slugom Bo\u017ejim, te tako po njegovom zagovoru primati brojne milosti\u201c. Na akademiji su sudjelovali obitelji sjemeni\u0161taraca, prijatelji i ravnatelji \u0161kola koje sjemeni\u0161tarci poha\u0111aju, redovnice i sve\u0107enici.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Prigodnu rije\u010d uputio je rektor sjemeni\u0161ta Ante Dra\u017eina. Od sedamnaest sjemeni\u0161taraca u Zmajevi\u0107u, \u0161est ih je iz Mostarsko-duvanjske a jedan iz Trebinjsko-mrkanske biskupije. Predstava koju je pripremao duhovnik sjemeni\u0161ta don Stanislav Wielinski izraz je podr\u0161ke Crkvi u BiH po glasu njihovog nekada\u0161njeg neustra\u0161ivog i hrabrog pastira.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na sve\u010danoj akademiji uo\u010di svoje za\u0161titnice Bezgre\u0161ne, sjemeni\u0161tarci Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru u srijedu 7. prosinca u dvorani svog …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21330"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21330"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21360,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21330\/revisions\/21360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}