{"id":21073,"date":"2016-11-30T14:06:21","date_gmt":"2016-11-30T13:06:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21073"},"modified":"2016-11-30T14:12:30","modified_gmt":"2016-11-30T13:12:30","slug":"ugljan-vrhovna-uprava-i-poglavarica-druzbe-kceri-milosrda-u-pohodu-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=21073","title":{"rendered":"UGLJAN: VRHOVNA UPRAVA I POGLAVARICA DRU\u017dBE K\u0106ERI MILOSR\u0110A U POHODU HRVATSKOJ"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u010cetrnaest redovnica Vrhovne uprave Dru\u017ebe K\u0107eri Milosr\u0111a iz vi\u0161e zemalja svijeta predvo\u0111ene vrhovnom poglavaricom te Dru\u017ebe, M. Cristinom Orsillo, od utorka 29. studenog u pohodu je mati\u010dnoj ku\u0107i svoje Dru\u017ebe na Kor\u010duli. U trodnevnom pohodu Kor\u010duli sestre \u0107e posjetiti zna\u010dajna mjesta utemeljiteljice vezane uz povijest Dru\u017ebe i njihovu duhovnost: sveti\u0161te bl. Marije Petkovi\u0107 u Blatu, Pri\u017ebu gdje su pisane konstitucije Dru\u017ebe i Babinu gdje je bl. Petkovi\u0107 otvorila prvu \u0161kolu na imanju svog oca i gdje je pou\u010davala djecu. Kor\u010dula je zavr\u0161ni dio njihovog boravka u Hrvatskoj koji je po\u010deo 15. studenog, a zavr\u0161it \u0107e 2. prosinca. Vrhovne vije\u0107nice Dru\u017ebe dva su tjedna radile na svom dokumentu Op\u0107i plan odgoja, Ratio formationis Dru\u017ebe k\u0107eri milosr\u0111a Tre\u0107eg samostanskog reda sv. Franje. Do 29. studenog taj su posao obavljale i boravile su u samostanu sv. Jeronima i duhovnom centru K\u0107eri Milosr\u0111a na Ugljanu. Susret je organizirala vrhovna uprava Dru\u017ebe. Me\u0111u vrhovnim vije\u0107nicama je i s. Mirjam Gad\u017ea iz Hrvatske, tre\u0107a od \u010detiri savjetnice vrhovne predstojnice Orsillo na slu\u017ebi u Rimu. Na susretu sudjeluje i s. Emila Barbari\u0107, predstojnica Hrvatske provincije Krista Kralja. Redovnice prido\u0161le u Hrvatsku do\u0161le su iz cijele Dru\u017ebe, iz Ju\u017ene Amerike, Argentine, \u010cilea, Paragvaja, Perua, Italije i Hrvatske provincije Krista Kralja. Uz hrvatsku provincijalku Barbari\u0107, na susretu sudjeluju i s. Aurora Mercado, provincijalka iz Argentine i s. Elvira Caseres, provincijalka iz Paragvaja.<\/p>\n

Dokument plana redovni\u010dke formacije na kojem su redovnice radile ima uvodni dio i \u0161est poglavlja koja prate razvoj pastorala zvanja, ulazak, kandidaturu, postulaturu, novicijat, juniorat i polaganje do\u017eivotnih zavjeta. Taj jedinstveni dokument za cijelu Dru\u017ebu datirao je od 1993. g., ali dolaze novi dokumenti Crkve, dogodila se beatifikacija utemeljiteljice Petkovi\u0107, vi\u0161e se prou\u010davaju njeni spisi, pa ga je trebalo aktualizirati. \u201eNovost dokumenta je \u0161to vi\u0161e ne\u0107e biti posebno podru\u010dje koje govori o trajnoj formaciji. Prije je bilo kao da se trajna formacija doga\u0111a na kraju, kao zasebna faza, kad se polo\u017ee do\u017eivotni zajveti. Me\u0111utim, od po\u010detka treba razmi\u0161ljati o trajnoj formaciji osobe. Crkva promi\u010de da se od po\u010detka, svaki period u razvoju zvanja shvati kao trajna formacija onih koji su pozvani. Trajna formacija nije izdvojena, kasnija faza, nego cjelo\u017eivotni rad\u201c rekla je s. Emila Barbari\u0107 u osvrtu na rad dokumenta koji u radnoj verziji ima 75 stranica. Obra\u0111uje i sredstva kojima se redovnice slu\u017ee u zvanju, crkvene dokumente o redovni\u010dkom \u017eivotu. Postoje\u0107i plan formacije je trebalo revidirati, uskladiti, dodati potrebno. On je va\u017ean dokument za trajnu formaciju koja ne zna\u010di samo vrijeme po\u010detne formacije: postulantat, novicijat, juniorat, nego formacija traje od ulaska u Dru\u017ebu do kraja \u017eivota redovnice.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Susret je dio cjelokupnog programa pripreme ususret proslavi stote godi\u0161njice djelovanja Dru\u017ebe K\u0107eri Milosr\u0111a 2020. g. Geslo tog pripremnog hoda je ‘Tkalje milosr\u0111a i ljubavi Bo\u017eje u svijetu’. \u201eBili smo ponosni na Godinu milosr\u0111a koje je i u nazivu na\u0161e Dru\u017ebe. S druge strane, imamo veliku odgovornost prema imenu, na koji na\u010din ga opravdati. Vrhovni i provincijalni kapituli su se bazirali na tome kako karizmu milosr\u0111a \u0161to bolje aktualizirati u dana\u0161njem vremenu. U porukama bl. Marije Petkovi\u0107 sve je milosr\u0111e. Kad slu\u0161ate papu Franju, na\u0161a utemeljiteljica je bila prethodnica njegovih rije\u010di, poruka i poziva. Sestre ka\u017eu, kao da papa Franjo \u010dita njene spise. Najva\u017enije je da budemo svjedokinje Bo\u017ejeg milosr\u0111a i ljubavi u pravom smislu rije\u010di. U Boga polagati sve svoje pouzdanje. Njegova providnost bdije nad nama, tako je bilo od po\u010detka Dru\u017ebe\u201c rekla je s. Emila i podsjetila kako je bl. Petkovi\u0107 protuma\u010dila njihovo ime: ‘Mi smo K\u0107eri Milosr\u0111a, \u0161to zna\u010di da smo ro\u0111ene iz Bo\u017ejeg milosr\u0111a, iz njegovog milosrdnog srca, za vr\u0161enje djela milosr\u0111a u ovom bijednom svijetu’. Utemeljiteljica je napisala puno tekstova i \u017eelja je Dru\u017ebe objaviti ih, \u0161to je veliki posao.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eSve je aktualno, kao da bl. Petkovi\u0107 s nama danas \u017eivi. Posebno je kad \u010dujete sestre strankinje kako govore o utemeljiteljici. Sestre idu tako radosno u ku\u0107u maticu na Kor\u010dulu, na izvore Dru\u017ebe. Vidi se na njima \u010de\u017enja. Kad je bilo upitno da li da ode u Blato, jedna sestra Paragvajka je rekla, ‘Kako \u0107u do\u0107i tako blizu, a ne oti\u0107i u ku\u0107u maticu Dru\u017ebe. Najvi\u0161e sam za to nastojala do\u0107i u Hrvatsku’. Kad strankinje tako govore o Hrvatici utemeljiteljici, onda smo ponosne\u201c rekla je s. Emila. U dokument na kojem su radile redovnice su stavile i brojne citate bla\u017eenice Petkovi\u0107. \u201e\u010casna majka Cristina nam je dala za razmi\u0161ljanje misao utemeljiteljice: ‘K\u0107eri moje, budite takve osobe da znate upravljati sa svim duhovima i karakterima osoba. Jer svaka je osoba razli\u010dita i svaka je Bo\u017eji dar’. Stavila nam je na srce tu razli\u010ditost. Ne mo\u017eemo biti uokvireni, sve jednake. Moramo gledati \u0161to mo\u017ee jedna, \u0161to druga, \u0161to ne mo\u017ee, da se dopunjavamo razli\u010dito\u0161\u0107u. Utemeljiteljica je tu pedagogiju namijenila predstojnicama i u\u010diteljicama, odgojiteljicama. Ali to svatko treba pro\u010ditati. Ima toliko ljudskoga, Bo\u017ejeg i kr\u0161\u0107anskog u bl. Mariji Petkovi\u0107. I to je govorila u ono vrijeme, kad je sve trebalo biti uniformirano. Kako je napredna bila. Bila je jako zahtjevna, govorila da treba raditi na sebi od mraka do no\u0107i, bdjeti nad sobom\u201c rekla je s. Emila, istaknuv\u0161i da se na ljudskom odgoju gradi kr\u0161\u0107anski, onda za posve\u0107eni \u017eivot, redovnica treba biti cjelovita osoba.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Redovnice su na osobit na\u010din povezane s Ugljanom jer je najve\u0107i broj misionarki Dru\u017ebe, desetak sestara, rodom s otoka Ugljana. Prvotno nije bilo predvi\u0111eno da se dvotjedni radni susret odr\u017eava na Ugljanu, ali sad su jako sretne zbog izmjene plana. Ugljan je odabran zbog ve\u0107e blizine Zagrebu, jer su sestre na svetkovinu Krista Kralja sudjelovale u \u0160estinama na blagoslovu njihove ku\u0107e za starije sestre. \u201e\u010casna majka Cristina je rekla da su mnoge sestre vezane ba\u0161 za Ugljan, iako ga nikad prije nisu vidjele. Zato \u0161to je s otoka Ugljana, iz te \u017eupe, Preka i Kali, najve\u0107i broj misionarki oti\u0161ao u Ju\u017enu Ameriku. Iz Preka pet sestara, s Ugljana tri, iz Kali dvije. Sestre ka\u017eu, da one nisu bile tako otvorene, tko zna bi li Dru\u017eba ikad pre\u0161la na drugi kontinent. One su s njima \u017eivjele. Nekima je bila u\u010diteljica na\u0161a majka Marija Goretti Krznar. S. Daroslava koja je gradila Ugljan bila je u\u010diteljica kandidaticama. Sve im je blisko. Poglavarica Cristina je \u017eivjela sa s. Angelijanom, sje\u0107aju se s. Smiljke Stani\u0107, s. Bogoljube Stani\u0107, Ljudevite Gregov, Anselme Mar\u010deli\u0107, s. Andite. S. Adelina Franov je jo\u0161 u \u010cileu. U zadnji tren smo odlu\u010dili da susret bude na Ugljanu i sad su toliko sretne da su vidjele mjesto koje je dalo najvi\u0161e misionarki Dru\u017ebe u Ju\u017enoj Americi. Va\u017eno je biti otvoren Bo\u017ejoj providnosti\u201c rekla je provincijalka Barbari\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Istaknula je kako je s. Alicia sad na susretu rekla da neke ugljanske misionarke nikad nisu imale kontakt s roditeljima nakon \u0161to su oti\u0161le u Ameriku, niti su pismo pisale niti ikakvu komunikaciju. \u201eTo je bila velika \u017ertva. Jedna sestra je poznavala s. Janju rodom iz Sinja. Nikad se vi\u0161e nije vratila u Hrvatsku. ‘Nekad sam je vidjela kako pla\u010de. Rekla je, ‘Samo da mi o\u010di jo\u0161 jednom vide na\u0161e more’. Nisam to tada razumjela. Imamo i mi more, ali nije tako lijepo. Sad kad sam prvi put vidjela va\u0161e more, shvatila sam, pa ta je sestra imala pravo \u0161to pla\u010de’\u201c prenijela je s. Emila.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Dru\u017eba K\u0107eri Milosr\u0111a osobito je razvijena u Ju\u017enoj Americi jer je hrvatski franjevac, misionar o. Leonard Ruskovi\u0107, pozvao utemeljiteljicu Petkovi\u0107 da po\u0161alje sestre tamo u misije. U prvoj grupi je oti\u0161lo \u0161est sestara, a kroz \u010detiri godine trideset sestara misionarki. God. 1940. oti\u0161la je i bl. Petkovi\u0107. Dogodio se Drugi svjetski rat i Petkovi\u0107 je ostala tamo dvanaest godina, radila, otvarala \u0161kole. \u201ePostoje \u0161kole u svakoj provinciji, sestre su puno radile i u bolnicama. Sada u \u0161kolama u Ju\u017enoj Americi Dru\u017eba ima 10 000 djece, od vrti\u0107a, osnovne i srednje \u0161kole. U Argentini imamo i fakultet, odgojna djelatnost je jako razvijena. U nekim \u0161kolama ima 1300 u\u010denika. Najmanja \u0161kola ima 350 u\u010denika, u jednom selu u \u010cileu. Imamo siroti\u0161ta, u jednom u Peruu je sto djevoj\u010dica, od jedne godine dok ne zavr\u0161e \u0161kolu ili se ne udaju. Skoro sve sestre Dru\u017ebe radile su u tom siroti\u0161tu, u njemu je nekad bilo 250 djevoj\u010dica. Potrebe su jako velike. Imamo dje\u010dake i djevoj\u010dice, negdje su zajedno negdje samo djevoj\u010dice, \u0161kole u Peruu, \u010cileu. U Argentini imamo tri \u0161kole, u Paragvaju pet. Paragvaj ima dosta sestara i zvanja\u201c rekla je s. Emila. U hrvatskoj provinciji i u Paragvaju su trenutno po tri novakinje, u Argentini i Italiji po jedna. Argentina ima oko pedeset redovnica Dru\u017ebe, Paragvaj devedeset, \u010cile i Peru svaki po \u010detrdeset, Italija trideset sestara.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U svijetu Dru\u017eba ima oko 350 redovnica i pedeset samostanskih ku\u0107a, u Ju\u017enoj Americi i Europi. Hrvatska provincija Krista Kralja ima 25 zajednica u kojima \u017eive 162 sestre. \u0160esnaest ku\u0107a je u\u00a0vlasni\u0161tvu sestara, a ostale zajednice \u017eive u \u017eupnim ku\u0107ama ili karitasovim domovima. Hrvatsku provinciju \u010dine mati\u010dna ku\u0107a Dru\u017ebe u Blatu, provincijalno sred\u0161te u Zagrebu, Zadar, Nin, Zemunik, Ugljan, Split, \u0160estine, Ivani\u0107 grad, Marinci, Plo\u010de, Dubrovnik, Cavtat, Pula, \u010cakovec, Valpovo, Novska, Osijek, Uskoplje u BiH, Subotica, Bre\u017eice u Sloveniji, Hagen i Hengersberg u Njema\u010dkoj i Vancouver. Vrhovna poglavarica, argentinka Cristina Orsillo, izabrana je na tu slu\u017ebu ovoga kolovoza, zamijeniv\u0161i u toj slu\u017ebi s. Emilu Barbari\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eI proteklih godina je u Hrvatskoj bilo susreta vrhovne uprave Dru\u017ebe s provincijskim upravama. Odabrana je Hrvatska jer sestre \u017eele posjetiti kolijevku Dru\u017ebe na Kor\u010duli, da do\u0111u na izvore gdje je sve zapo\u010delo. Mo\u017eda je nama to uobi\u010dajeno, ali one to do\u017eive kao osvje\u017eenje, ohrabrenje, sna\u017ean poticaj i pe\u010dat na sve \u0161to \u017eive. Mnoge nikad nisu bile u Hrvatskoj pa im je kad do\u0111u to poseban do\u017eivljaj. I duhovni centar na Ugljanu sa svojom ljepotom i prirodom im je veliko iznena\u0111enje i radost\u201c rekla je s. Mirjam Gad\u017ea, istaknuv\u0161i da sestre stalno preispituju jesu li vjerne svojim izvorima. \u201eIdemo na integralnu formaciju, cjelovitog \u010dovjeka, da ne zapostavimo nijedan segment. Susret je bilo vrednovanje gdje smo na tom putu, koje podru\u010dje poja\u010dati. Zaklju\u010dili smo da su sva podru\u010dja jednako va\u017ena. Ljudska formacija je va\u017ena kao i duhovna. Na \u010demu graditi duhovnu formaciju, ako nema ljudske? Na to ide karizmatska, poznavanje karizme i duhovnosti Dru\u017ebe\u201c rekla je s. Mirjam. Sestrama je u radu na dokumentu na Ugljanu tjedan dana stru\u010dno pomagao i p. Carlos Salto iz Argentine, profesor na Antonianumu u Rimu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eGodina milosr\u0111a je zavr\u0161ila, ali za nas kao K\u0107eri Milosr\u0111a, Godina milosr\u0111a traje trajno. Pozvani smo nastaviti \u0161to su papa Franjo i Crkva poticali sve vjernike. To je su\u0161tina na\u0161e karizme. Susret na Ugljanu i Godina milosr\u0111a jo\u0161 su sna\u017eniji poticaj da \u017eivimo karizmu Bo\u017ejeg milosr\u0111a i ljubavi. Na\u0161a utemeljiteljica bl. Marija Petkovi\u0107 je to sve anticipirala prije devedeset godina\u201c rekla je s. Mirjam. Sestre su sudjelovale i u uvo\u0111enju u novo liturgijsko vrijeme do\u0161a\u0161\u0107a na obredu paljenja prve adventske svije\u0107e u crkvi sv. \u0160ime u Zadru, gdje je bila primjetna njihova vedrina, polet i radost. nakon obreda mons. Josip Lenki\u0107, upravitelj sveti\u0161ta sv. \u0160ime i generalni vikar Zadarske nadbiskupije, redovnicama je predstavio lik i \u0161tovanje tog proroka i \u0161krinju sv. \u0160imuna.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"7\"<\/a>\"44\"<\/a>\"29\"<\/a>\"65\"<\/a>\"formatrici_nov2016_2\"<\/a>\"5\"<\/a>\"6\"<\/a>\"9\"<\/a>\"22\"<\/a>\"8\"<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cetrnaest redovnica Vrhovne uprave Dru\u017ebe K\u0107eri Milosr\u0111a iz vi\u0161e zemalja svijeta predvo\u0111ene vrhovnom poglavaricom te Dru\u017ebe, M. Cristinom Orsillo, od …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21073"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21073"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21073\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21098,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21073\/revisions\/21098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}