{"id":20426,"date":"2016-10-28T17:36:37","date_gmt":"2016-10-28T16:36:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=20426"},"modified":"2016-10-28T17:55:36","modified_gmt":"2016-10-28T16:55:36","slug":"zadar-croatia-benedictina-hrvatsko-kraljevstvo-petar-kresimir-iv-i-ordo-sancti-benedicti-doc-dr-tomislav-galovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=20426","title":{"rendered":"ZADAR: ‘CROATIA BENEDICTINA: HRVATSKO KRALJEVSTVO, PETAR KRE\u0160IMIR IV. I ORDO SANCTI BENEDICTI’ – doc. dr. Tomislav Galovi\u0107"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eCroatia Benedictina: Hrvatsko Kraljevstvo, Petar Kre\u0161imir IV. i Ordo Sancti Benedicti\u201c naziv je predavanja doc. dr. Tomislava Galovi\u0107a s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu koje je odr\u017eao na znanstvenom kolokviju ‘950. obljetnica spomena samostana sv. Marije u darovnici kralja Petra Kre\u0161imira IV. (1066.-2016.) u \u010detvrtak 27. listopada u crkvi sv. Marije u Zadru. Dr. Galovi\u0107 je opisao razloge povezanosti kralja i benediktinskog reda te izlo\u017eio presjek njegovog povijesnog djelovanja u Hrvatskoj. Razdoblje Hrvatskog kraljevstva za Petra Kre\u0161imira IV. naju\u017ee je povezano s redom sv. Benedikta, a naziv Croatia Benedictina odgovara upravo razdoblju Hrvatskog kraljevstva za Petra Kre\u0161imira IV. na \u010dijem je \u010delu bio od 1058. do 1074. g. To je na\u0161 prvi vladar za kojeg je u suvremenim izvorima potvr\u0111ena titula kralja Hrvatske i Dalmacije, rekao je dr. Galovi\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eObljetnica benediktinki je va\u017ena jer je to izravna poveznica s po\u010decima hrvatske dr\u017eave i s po\u010decima Hrvatskog Kraljevstva. Imamo redovnike koji jedini unutar hrvatske povijesti vuku direktno vertikalu od na\u0161ih po\u010detaka do danas. Drugo sve nam je propalo. Propala nam je kne\u017eevina, kraljevstvo, politi\u010dke struje su se mijenjale na ovim podru\u010dljima i tko je ostao? Ostale su \u010dasne sestre benediktinke\u201c istaknuo je dr. Galovi\u0107, naglasiv\u0161i da se od do danas sa\u010duvanih jedanaest isprava kralja Petra Kre\u0161imira IV., \u010dak deset njih odnosi izravno na benediktinski red. \u201eIz tih isprava izvla\u010dimo hrvatsku politi\u010dku povijest, ne crkvenu. To samo za sebe dovoljno govori. Osnivanje mu\u0161kog i \u017eenskog benediktinskog samostana u Biogradu n\/m za vrijeme Petra Kre\u0161imira IV. govori da on na krilima papinske reforme, koju kasnije zovemo grgurovska ili gregorijanska reforma, plovi na tom reformnom planu, on to prihva\u0107a. Hrvatska je tada i kasnije za vrijeme Zvonimira na vrhuncu na\u0161e kulturne, politi\u010dke i crkvene povijesti. Nakon toga dolazi veliki pad\u201c rekao je dr. Galovi\u0107. Uz to, objava kraljeve darovnice benediktinkama 25. prosinca 1066. g. u \u0160ibeniku ujedno je prvo pojavljivanje imena tog grada u povijesnim izvorima.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Procjenjuje se da je na hrvatskim prostorima postojalo vi\u0161e od sto mu\u0161kih i oko pedeset \u017eenskih benediktinskih samostana. Od pedeset \u017eenskih sad ih je aktivna petina (Cres, Krk, Rab, Pag, Zadar, \u0160ibenik, Trogir i Hvar), a od sto mu\u0161kih, opstao je samo jedan, na \u0106okovcu na Pa\u0161manu. Najvi\u0161e ih se formiralo u Dalmaciji od 11. do 13. st. To su mu\u0161ki samostani sv. Ivan, Trogir; sv. Ivan, Medulin; sv. Marija, Ro\u017eat pokraj Dubrovnika; sv. Marija, Mljet; sv. Mihovil, Kotor; sv. Jakov, Dubrovnik; sv. Nikola pokraj \u0160ibenika te \u017eenski samostani u Biogradu, Splitu, Trogiru, Zadru, Dubrovniku itd. Tijekom 12. i 13. st. benediktinci dolaze u panonsku Hrvatsku (Rudina pokraj Po\u017eege, Podborje i Bijela pokraj Daruvara, Nu\u0161tar, Bano\u0161tor, Grgurevci). Narod ih naziva crnim fratrima zbog crnog habita s ko\u017enim remenom, \u0161kapularom i kukuljicom. U 14. st. odlaze i izvan hrvatskog podru\u010dja i osnivaju samostane u Pragu, \u0160lesku i Krakovu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eRed sv. Benedikta u hrvatskoj povijesti, kulturi, znanosti i umjetnosti zauzima istaknuto mjesto i nezamjenjivu ulogu u pro\u0161losti hrvatskog naroda. Opatije i samostani benediktinaca u Srednjem vijeku imaju klju\u010dnu ulogu u razvitku europske pismenosti i nadasve \u0161irenja evan\u0111elja na ovim prostorima\u201c istaknuo je dr. Galovi\u0107, dodav\u0161i da je uz poslu\u0161nost, siroma\u0161tvo i \u010disto\u0107u, njihov \u010detvrti redovni\u010dki zavjet obveza stalnog boravka u jednom samostanu. \u017divot \u0161utnje, molitve i fizi\u010dkog rada nadogra\u0111uju intelektualnim radom i razvojem \u0161kolstva, unaprje\u0111uju poljodjelstvo i obrtni\u0161tvo te unose romani\u010dki stil gradnje u graditeljstvo.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eUpravo benediktinskoj ulozi u \u0161irenju prvotno latinske, a zatim usporedno glagoljske i \u0107irili\u010dnepismenosti me\u0111u Hrvatima, zahvaljujemo razvitak takve kulture na ta tri jezika i tri pisma u Srednjem vijeku. Benediktinci su izvori\u0161te hrvatske trojezi\u010dne i tropismene kulture u Srednjem vijeku. Jedinstvenost trojezi\u010dnosti i tropismenosti koju su benediktinci latina\u0161i i glagolja\u0161i pokazali u svom djelovanju, nakon njih ne\u0107e u takvom obliku biti ponovljena u radu niti jednog od kasnijih crkvenih redova i jedinstvena je u europskoj crkvenoj povijesti\u201c naglasio je dr. Galovi\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Prema historigorafiji, benediktinci su u na\u0161e krajeve prvotno do\u0161li iz frana\u010dkih samostana, \u0161to se zaklju\u010duje prema imenima opata benediktinaca u nas. To su najstariji samostani ve\u0107 za vrijeme kneza Trpimira. Zatim iz Montecassina, zadarska linija benediktinaca, \u0161to dokazuju izravne veze s talijanskim samostanima. Zatim benediktinske samostane osnivaju doma\u0107i redovnici i redovnice koje su Bo\u017ejim duhom pozvane osnivati samostan: Ri\u017einice pokraj Solina i sv. Marije u Solinu, Sv. Ivan Evan\u0111elist u Biogradu, Sv. Kuzma i Damjan na Pa\u0161manu, Sv. Petar u Selu, mu\u0161ki i \u017eenski benediktinski samostan u Splitu, opatija sv. Lucije na Krku, opatija sv. Ivana Krstitelja u Povljima na Bra\u010du te brojni samostani u Istri, poput sv. Mihovila koji je me\u0111u najstarijima na ovom podru\u010dju.<\/p>\n

Dr. Galovi\u0107 je istaknuo da je Biograd svoj politi\u010dki i kulturni procvat do\u017eivio upravo za vrijeme Petra Kre\u0161imira IV. U crkvenom pogledu od iznimnog je zna\u010denja \u0161to je taj kralj izravno utemeljio dva benediktinska samostana u Biogradu, te su upravo u njegovim ispravama prvi podaci o Biogradskoj biskupiji i ime jednog biogradskog biskupa. Mu\u0161ki benediktinski samostan sv. Ivana Evan\u0111eliste ve\u0107 je postojao i imao redovnike, no formalno je osnovan u velja\u010di 1060. g. i naziva se u samostanskoj fundacijskoj listini kraljevskim samostanom. Predava\u010d je naveo i isprave koja konkretno zemlji\u0161ta kralj Petar Kre\u0161imir IV. daruje benediktinskim samostanima na zadarskom podru\u010dju.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Glede vremenskog konteksta, druga polovica 11. st. u politi\u010dkom i crkvenom smislu je va\u017eno razdoblje za ranosrednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo, rekao je dr. Galovi\u0107. Tada dolazi do pro\u0161irenja njegovih granica na kopnu i moru te utemeljenja ili obnove brojnih samostana. Predava\u010d je opisao i Kartular \u017eenskog benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru. Pisan je beneventanom, a sadr\u017ei prepisana trideseti i \u010detiri dokumenta, od najstarijeg iz 1066. g. do najmla\u0111eg iz 1236. g. te dva zapisa iz 12.\/13. i 13.\/14. st. Budu\u0107i da gra\u0111a u kartularu, ispisana na trideset i \u0161est listova razli\u010dite veli\u010dine, nije pisana kronolo\u0161kim redom nego raznoliko, smatra se da je kartular pisan u nekoliko navrata. Kasniji dijelovi kartulara pisani su karolinom i goticom. Sadr\u017ei trinaest isprava iz vremena hrvatske narodne dinastije (1066.-1096.), inventar samostanskih pokretnih i nepokretnih dobara, a na zadnjim listovima kartulara je zapisan dvoglasni tropirani Sanctus \u0161to je najstariji primjer vi\u0161eglasnog pjevanja u Hrvatskoj.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Za prou\u010davanje djelovanja benediktinskog reda u Hrvatskoj kapitalno je djelo don Ivana Ostoji\u0107a u tri sveska ‘Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim na\u0161im krajevima’. Dr. Galovi\u0107 je naziv svog predavanja Croatia Benedictina posudio upravo od Ostoji\u0107a, jer njemu u komunizmu nije bilo dozvoljeno tako nasloviti taj svoj \u017eivotni rad.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Klju\u010dno razdoblje za benediktinski red su 11. i 12. st. Dr. Galovi\u0107 smatra da su do nestanka mu\u0161kih benediktinskih samostana dovele promijenjene dru\u0161tvene okolnosti, pojava dominikanaca i franjevaca kao prosja\u010dkih redova.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201ePojavom ta dva reda, \u010dini se da dolazi do promjene duhovnosti, te\u017ee su se pojedinci odlu\u010divali pristupiti redu \u00a0sv. Benedikta pa su u\u0161li u te. U vrijeme Petra Kre\u0161imira IV., to je rano povijesno razdoblje, drugih redova nemamo, osim benediktinskog i razli\u010ditih vidova pustinja\u0161tva. Zato tolika suradnja Petra Kre\u0161imira s benediktincima. Pustinja\u0161tvo tada nije institucionalno organizirano, a onda ne mo\u017ee ni kralj slu\u017ebeno djelovati. Institucija je Crkva, samostan, kao zajednica vjernika. S benediktincima se zato mogao lak\u0161e ostvariti odnos i na institucionalnoj razini\u201c rekao je dr. Galovi\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eCroatia Benedictina: Hrvatsko Kraljevstvo, Petar Kre\u0161imir IV. i Ordo Sancti Benedicti\u201c naziv je predavanja doc. dr. Tomislava Galovi\u0107a s Odsjeka …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20426"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20426"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20426\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20442,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20426\/revisions\/20442"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20426"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20426"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20426"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}