{"id":19400,"date":"2016-08-25T12:19:31","date_gmt":"2016-08-25T11:19:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=19400"},"modified":"2016-08-26T12:34:34","modified_gmt":"2016-08-26T11:34:34","slug":"rava-predstavljanje-knjige-riznica-glagoljaske-kulture-i-hrvatske-pismenosti-otoka-rave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=19400","title":{"rendered":"RAVA: PREDSTAVLJANJE KNJIGE \u201eRIZNICA GLAGOLJA\u0160KE KULTURE I HRVATSKE PISMENOSTI OTOKA RAVE\u201c"},"content":{"rendered":"

\"14086352_10154489859349700_319608278583737300_o\"<\/a>Predstavljanje knjige u \u010detiri sveska ‘Riznica glagolja\u0161ke kulture i hrvatske pismenosti otoka Rave’ kao vrijedni duhovni, znanstveni i kulturni doga\u0111aj odr\u017eano je u nedjelju 21. kolovoza na trgu Kole\u0161\u0107e u Veloj Ravi. To novo djelo u izdanju biblioteke Monumenta glagolitica Archidioecesis Iadertinae u nakladi Stalne izlo\u017ebe crkvene umjetnosti Zadar i Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, suvremenog \u010ditatelja i znanstvenog istra\u017eiva\u010da upoznaje s ravskim glagoljskim zapisima starijima od \u010detiri stolje\u0107a. Urednici izdanja su Blaga Bun\u010duga, Josip Fari\u010di\u0107 i Pavao Kero.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

O knjizi su govorili mons. dr. Pavao Kero, dr. sc. Grozdana Franov \u017divkovi\u0107, prof. dr. Josip Lisac i prof. dr. Josip Fari\u010di\u0107. Na 1500 stranica obra\u0111eni su razli\u010diti dokumenti koji potvr\u0111uju bogatu glagolja\u0161ku pro\u0161lost Rave, otkrivaju\u0107i kulturno blago koje su sve\u0107enici i puk tog otoka kao rizni\u010dari sa\u010duvali tijekom stolje\u0107a. Objavljeni su faksimili originala matica, transliterirani i transkribirani tekstovi \u0161to je u\u010dinila dr. Franov \u017divkovi\u0107 i prate\u0107e znanstvene studije. Naslovi svezaka su Glagoljske mati\u010dne knjige \u017eupe Uznesenja BDM na Ravi, 1613. – 1830., Glagoljska madrikula bratov\u0161tine sv. Roka, 1764. – 1892. i Glagoljska kopija iz Libra Kvaterna, 1769. – 1849., Fatevi\u0107ev zbornik duhovnog \u0161tiva, 1617. i Sva\u0161tice (Miscellanea). Prvi svezak sadr\u017ei glagoljske matice kr\u0161tenih i vjen\u010danih, 1613. – 1828., umrlih, 1613. – 1830., Maticu krizmanih, 1613. \u2013 1635. i Ventarij od du\u0161, 1657. \u2013 1809., kao dragocjen izvor podataka o broju stanovnika i prezimena na Ravi od 17. do 19. st. Drugi svezak pokazuje istaknutu ulogu bratov\u0161tina kao stale\u0161ko-strukovnih udruga vjernika, \u0161to potvr\u0111uju razni glagoljski kodeksi \u2013 madrikule, knjige ra\u010duna, zapisnici godi\u0161njih skup\u0161tina.<\/p>\n

\"14107853_10154489865334700_8108230286041438315_o\"<\/a>U Ravi su nekad djelovale bratov\u0161tine Sv. Roka, Sv. Sakramenta i Vele Gospe, a sa\u010duvana su Madrikula Sv. Roka i neki ra\u010duni drugih bratov\u0161tina u glagoljskoj kopiji iz Kvaterana crkve Vele Gospe na Ravi. Madrikulu i Kvateran su pisali ravski kapelani kurzivnom glagoljicom, dijelom i latinicom, a ima zapisa i na talijanskom koji je u knjizi preveden na hrvatski jezik. Tre\u0107i svezak donosi propovijedi, apokrifne pri\u010de, legende i druge duhovne tekstove koje je za svoje sve\u0107eni\u010dke slu\u017ebe u Ravi (1613.-1628.) iz vi\u0161e starijih predlo\u017eaka marljivo prepisivao pop glagolja\u0161 Mikula Fatevi\u0107, prijatelj, apostol i \u0161iritelj knjige. Kasnije zapise unosili su Tome Bungurov i Mikula Pilicari\u0107.<\/p>\n

\"14124281_10154489878549700_2518738157108713485_o\"<\/a>Fatevi\u0107ev zbornik je biser hrvatske glagolja\u0161ke knji\u017eevnosti i \u010duva se u Arhivu HAZU-a u Zagrebu. Biblioteka Monumenta priprema izdavanje i Ber\u010di\u0107eva glagoljskog zbornika koji je u vlasni\u0161tvu Ruske nacionalne knji\u017enice u Petrogradu. \u010cetvrti svezak donosi glagoljski rukopis Nota od mis koje je govorio pop Ivan Bobi\u0107 u Ravi iz 1799. g. i priloge Govor otoka Rave (Vedran \u017du\u017eak), Ravsko crkveno pjevanje (Izak \u0160pralja) s notnim zapisima nekih napjeva i dijelova mise, Otok Rava u zadarskom notarijatu druge polovice 14. i po\u010detkom 15. st. (Ser\u0111o Dokoza), Zemlji\u0161ni posjed franjevaca tre\u0107oredaca sa \u0160kolji\u0107a na otoku Ravi (Kristijan Juran), Ravska rodoslovlja (Grozdana Franov \u017divkovi\u0107), Knjiga godova 18. i 19. st. i Obi\u010dajnik \u017eupe Rava. Poja\u0161njavaju\u0107i jezi\u010dne osobitosti ravskih glagoljskih rukopisa u knjizi, Ivica Vigato pi\u0161e da su oni riznica kulturolo\u0161kih, jezi\u010dnih informacija o Ravljanima i otkivaju \u0161to je \u010dinilo \u017eivot malog \u010dovjeka.<\/p>\n

\"14114843_10154489859034700_7392727349592918283_o\"<\/a>Istaknuv\u0161i kako su kr\u0161\u0107anska vjera i katoli\u010dke institucije osiguravali stalnost i sigurnost i u burnim vremenima politi\u010dko-dru\u0161tvenih prevrata na Ravi, dr. Fari\u010di\u0107 je rekao da su duhovni pastiri otoka, me\u0111u kojima mnogi rodom Ravljani, ostavili brojna svjedo\u010danstva o vi\u0161estoljetnom hodu Ravljana s Kristom, pod za\u0161titom Gospe, sv. Roka i sv. Petra. \u201eU glagoljskim mati\u010dnim knjigama mogu se pratiti demografska kretanja, rodnost i smrtnost, vjen\u010dane veze i razvoj svake ravske obitelji, probleme s kojima su se suo\u010davali siroma\u0161ni te\u017eaci i ribari, doma\u0107ice i odgajateljice; u madrikulama spoznati zajedni\u010dku skrb o slabima i nemo\u0107nima putem bratov\u0161tina, u knjigama godova i kvateranu komemoriranje predaka putem zadu\u017ebina\u201c rekao je dr. Fari\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da su Ravljane vodili sve\u0107enici nadahnjivani bogatim duhovnim \u0161tivom, a liturgijska slavlja su oboga\u0107ivali jednostavnim, melodioznim pu\u010dkim pjevanjem.<\/p>\n

\"14124435_10154486915249700_509947003689606638_o\"<\/a>Dr. Franov \u017divkovi\u0107 je istaknula da su glagoljske mati\u010dne knjige prvorazredan izvor za prou\u010davanje povijesti stanovni\u0161tva, jezika i glagoljskog kurzivnog pisma te sadr\u017ee i druge podatke relevantne za prou\u010davanje svakodnevnice tada\u0161njih ljudi, nastajanja prezimena, dru\u0161tveno-gospodarske veze sa susjednim i udaljenijim naseljima, kroz vjen\u010danje ili posao na otoku. \u201eIz matica se mogu i\u0161\u010ditati dru\u0161tveno-ekonomski polo\u017eaj obitelji, seoskih glave\u0161ina ili obrtnika, njihove prijateljske i dru\u0161tvene veze, najvi\u0161e kroz kumstva. U maticama su zapisane razne ljudske sudbine, npr. izvanbra\u010dna djeca\u201c rekla je dr. \u017divkovi\u0107. Istaknula je veliku ulogu sve\u0107enstva u \u017eivotu oto\u010dana jer su bili s njima u neposrednom doticaju i sami su \u010desto potjecali iz sredine u kojoj su djelovali.<\/p>\n

\"14067945_10154489859399700_8321421517356311958_o\"<\/a>\u0160kolovanju sve\u0107enika pridavala se velika pa\u017enja, a ste\u010dena znanja sve\u0107enici nisu samo reproducirali, nego i prepisivali tu\u0111a, kompilirali razli\u010dita i pisali svoja. Ravski \u017eupnici su opismenjivali stanovni\u0161tvo i organizirali prvu \u0161kolu na otoku. Uz vo\u0111enje evidencije \u017eupljana, mati\u010dne knjige imale su i prakti\u010dnu vrijednost: na temelju njih su izdavane razne potvrde, npr. o slobodnom bra\u010dnom stanju za vjen\u010danje, ro\u0111enju ili kr\u0161tenju te o rodoslovljima obitelji. Rukopisi u ravskim glagoljskim kodeksima su uredni i \u010ditljivi te je dr. \u017divkovi\u0107 navela njihove osobine uz imena sve\u0107enika koji su ih pisali.<\/p>\n

\"14124526_10154489859574700_6299829431246398929_o\"<\/a>Dr. Kero je u knjizi objavio popis i kratki \u017eivotposi za 64 sve\u0107enika koji se spominju u ravskim glagoljskim kodeksima. \u201eTi su sve\u0107enici svojim radom, marnim bilje\u017eenjem i pisanjem knjiga, ostavili u ba\u0161tinu podatke o svom vremenu. Tako danas znamo kako se u Ravi nekad \u017eivjelo, \u010dime su se Ravljani bavili na otoku i kako se umiralo. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni vrijednih glagoljskih kodeksa i drugih pisanih tragova. Hvala im\u201c rekao je dr. Kero. Od 1613. do 1873. g. iz Rave su rodom bila 33 sve\u0107enika.<\/p>\n

\"14047381_10154489860974700_2485036293655247158_o\"<\/a>Otok Rava prvi put se spominje u dokumentima 1289. g., a prvi spomen crkve na Ravi je 1354. g. Uz Ravljane, koji su goste nesebi\u010dno i bogato po\u010dastili agapeom i domjenkom, u doga\u0111aju su sudjelovali i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, dr. Dijana Vican, rektorica Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, dr. don Elvis Ra\u017eov, pro\u010delnik Teolo\u0161ko-katehetskog odjela Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, mr. don Zdenko Dundovi\u0107, predsjednik Dru\u0161tva za povjesnicu Zadarske nadbiskupije ‘Zmajevi\u0107’ te ravski \u017eupnik o. Franjo Kowal, studentski kapelan Zadarske nadbiskupije.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"14054408_10154489859279700_1125259690605450038_o\"<\/a>\"14054577_10154489878529700_8343696873148874419_o\"<\/a>\"14086204_10154489860664700_8656080899676696193_o\"<\/a>\"14103021_10154489859494700_381592298345705833_o\"<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predstavljanje knjige u \u010detiri sveska ‘Riznica glagolja\u0161ke kulture i hrvatske pismenosti otoka Rave’ kao vrijedni duhovni, znanstveni i kulturni doga\u0111aj …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19400"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19400"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19423,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19400\/revisions\/19423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}