1. Antun Kani\u017eli\u0107, DI u jednoj svojoj pjesmi veli: \u201eSlavno Sina veli\u010danstvo, slavno Majke dostojanstvo\u201c; i dodaje kako \u201eSin sa svitom vlada, a Marija vlada s Njime\u201c. I zaklju\u010duje budu\u0107i da \u201eSina i Njegovu Majku slave rajski dvori\u201c neka je \u201etrajna \u201eslava Sinu i Njoj!\u201c Mariji, dakle, na nebo uznesena, koju smo proslavili prije tjedan dana pripada mjesto uz Krista Kralja i Gospodara nad Gospodarima. Stoga zemaljska Crkva nakon uznesenja slavi blagdan Kraljice mira i svemira (Regina mundi). Pu\u010dka pobo\u017enost izra\u017eava tu vjeru zadnjom desetkom slavne krunice: \u201eKoji te je, Djevice, na nebu okrunio\u201c. Simbolizam zlatne krune, kakvu stavljamo na Gospine kipove i slike, tek je zemaljska slika onog dostojanstva koje Mariji daje Bog na nebesima. Poku\u0161ajmo malo prohodati ve\u0107 utrtom stazom izvje\u0161\u0107a i razmi\u0161ljanja o ovoj temi vjere na\u0161e. Prelistajmo najprije neke biblijske stranice koje govore ili najavljuju Mariju kao \u201ekraljicu neba i zemlje\u201c.<\/p>\n
Kada prorok Miheja govori o Mesijinom ro\u0111enju, on ga najavljuje kao \u201ekneza mira koji \u0107e rasprostrijeti svoju vlast sve do krajeva zemlje\u201c. A nju \u201ekoja ima roditi toga Kneza\u201c on opisuje kao \u201eVladarica-majku\u201c (Mih 5, 3). U vrijeme kralja Davida u Jeruzalemu se iskazivalo osobitu \u010dast kraljici-majci, napose pri ustoli\u010denju novoga vladara. U tom vidu nastao je i Psalam 45. kao svadbena pjesma s proro\u010dkom najavom mesijanskoga Kralja koji \u0107e biti \u201enajljep\u0161i od sinova ljudskih\u201c. Njega \u0107e Jahve \u201epomazati uljem radosti kao nikoga od tvojih drugova\u201c i dati \u201ebo\u017eansko prijestolje kroz vjekove\u201c. U ritmu psalma opisana je i kraljica-majka: \u201eS desne ti je kraljica u zlatu ofirskom\u201c \u0161to se odnosi na Mariju kojoj kao \u201eKraljici-Majci pripada biti s desna\u201c u nebeskim dvorovima.<\/p>\n
2. Navje\u0161taj arkan\u0111ela Gabrijela koji smo slu\u0161ali u ve\u010dera\u0161njem evan\u0111elju zapravo je poruka Mariji da \u0107e roditi Kralja kojem \u0107e \u201eBog dati prijestolje oca njegova Davida, i on \u0107e vladati nad domom Jakovljevim dovijeka, a njegovu kraljevstvu ne\u0107e biti kraja\u201c (Lk 1, 32). U ovom tekstu objavljeno je i ono \u0161to ve\u010deras slavimo i spominjemo: Marija je Kraljica-Majka u kraljevstvu svoga Sina Isus Krista, \u010dijem kraljevstvu nema kraja. Uz ove biblijske stranice zanimljiva je i ota\u010dka predaja koja je Mariju naziva \u201eKraljicom\u201c. Tako pisac Efrem veli da je ona \u201eMajka Kraljeva\u201c, a Ivan Solunski pro\u0161iruje taj naslov u \u201eveliku Gospodarica \u010ditavoga svemira\u201c. U jednoj molitvi Ildefonz Toledski moli: \u201eO Gospo, Majko Gospodina mojega i moja Gospodarice, obra\u0107am ti se sa \u017eeljom biti sluga Tvoj\u201c. Ivan Dama\u0161\u010danin u himnu Marijinog uznesenja kli\u010de: \u201eTisi, oKraljiceiGospodarice, prava Bo\u017eja Majka, bilauznesenaukraljevskenebeskeodaje\u201d(PG 96).<\/p>\n
Ne\u0161to sli\u010dno sveti Bonaventura zaklju\u010duje pa veli: \u201eAko je dostojno da Sin iska\u017ee Majci \u010dast, dostojno je da joj udijeli kraljevsko prijestolje.\u201c Lauretanske litanije, koje se pojavljuju prvi put oko 1200. Godine ispovijedaju da je \u201eMarija Kraljica svih nebesnika: an\u0111ela, patrijrha, proroka, apostola i svih svetih\u201c. A to potvr\u0111uju i brojni \u201ehimni\u201c u \u010dast Kraljice nebeske kao napr. \u201eZdravo Kraljice\u201c, \u201eAve Regina caelorum\u201c, \u201eRajska kruno, rajska slavo, an\u0111eoska Djevo zdravo\u201c (iz 12. st.), te \u201eRegina caeli laetare\u201c – Kraljice neba, raduj se (uskrsna antifona iz 13. st.). Petar Kanizije lijepom sintezom sabrao je razloge za ove Marijine naslove kao \u201ekraljice\u201c. Ona je najprije, veli on, \u201eporijeklom od Davidove loze\u201c, a njezin Sin je \u201eKralj nad kraljevima i Gospodar nad gospodarima\u201c. Zbog toga je ona \u201es desna Sinu na nebeskom prijestolju uzdignuta iznad svih an\u0111ela i ljudi\u201c.<\/p>\n
3. Tradicija i Predaja o Kraljici-Gospodarici nije nikada bila osporavana. U 20. stolje\u0107u potvr\u0111ena je u spisima U\u010diteljstva Crkve. Tako je Pio XII. nakon dogme o Marijinom uznesene okru\u017enicom \u201eAd caeli Reginam\u201c uspostavio blagdan Kraljice svemira, koji danas slavimo (22. kolovoza). Teolo\u0161ke razloge toga blagdana on je ovako obrazlo\u017eio: Kao \u0161to se Krist naziva \u201enovim Adamom i na\u0161 Kraljem, na sli\u010dan na\u010din (modo analogo) govori se da je Marija Kraljica koja je kao Gospodarica s Kristom sve obnovila\u201c. Ona \u201edostojanstvom nadilazi stvorene stvari, pa joj i pripada prvo mjesto iznad svih stvorova\u201c. Liturgijski spomen Bla\u017eene Djevice Marije Kraljice ustanovio je papa Pio XII. 1955. Nju, dakle, najponizniju od svih stvorenja, neznatnu slu\u017ebenicu Gospodnju u\u010dinio je kraljicom neba i zemlje.<\/p>\n
Zbog toga joj je ve\u010deras s arkan\u0111elom Gabrijelom ponavljamo \u201eZdravo Marijo milosti puna\u201c. Kraljice mira i kraljice Jadrana, moli za nas! Svjesni njezine va\u017ene uloge u povijesti spasenja molit \u0107emo je neka \u010duva roditelje i odgojitelje, biskupe i sve\u0107enike, mlade i stare, kao i sve odgovorne u dru\u0161tvu i dr\u017eavi. \u201eAh, ne oglu\u0161i se, usli\u0161aj Djevo, ponizne molbe smjerni nam glas..\u201c Njezinoj za\u0161titi i zagovoru povjeravamo sve. Jer, ona znade najbolje sve na\u0161e nevolje. Neka svima u\u010dvrsti nadu i oja\u010da me\u0111usobnu ljubav kako bismo ustrajali u pradjedovskom zavjetu vjernosti Kristu i Katoli\u010dkoj Crkvi. Neka ustane i pohiti k nama na Stanove \u201eko zora \u0161to nam donosi dan; i neka nam vrati molitvu i Krista, u srca na\u0161a i u na\u0161 stan\u201c. Amen.<\/p>\n
mons. \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n
Zadar – Stanovi, 22. kolovoza 2016<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"