{"id":19246,"date":"2016-08-16T08:54:29","date_gmt":"2016-08-16T07:54:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=19246"},"modified":"2016-08-16T08:55:34","modified_gmt":"2016-08-16T07:55:34","slug":"svetkovina-uznesenja-marijina-na-belafuzi-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=19246","title":{"rendered":"SVETKOVINA UZNESENJA MARIJINA NA BELAFU\u017dI U ZADRU"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Povezanost bl. Alojzija Stepinca i sv. Ivana Pavla II. usporediva s evan\u0111eoskim navje\u0161tajem susreta Marije i Elizabete tema je propovijedi zadarskog nadbiskupa \u017delimira Pulji\u0107a u koncelebriranom slavlju koje je na svetkovinu Uznesenja Marijina u ponedjeljak 15. kolovoza predvodio u sveti\u0161tu Gospe Maslinske u \u017eupi Uznesenja BDM na Belafu\u017ei u Zadru. U zadnje dvije godine puno se govorilo i pisalo, informiralo i dezinformiralo o procesu kanonizacije bl. Alojzija Stepinca, rekao je nadbiskup, te je susret Marije i Elizabete prispodobio s hrvatskom situacijom: \u201eKao \u0161to je mlada Marija po\u0161la u pohode svojoj staroj rodici Elizabeti, tako je prije osamnaest godina, u listopadu 1998. g., jedan 78-godi\u0161nji starac, sv. Ivan Pavao II., do\u0161ao u pohode mladoj zemlji Hrvatskoj, domovini mu\u010denika Alojzija Stepinca.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Kao \u0161to je susret Marije i Elizabete pun simbolike i zna\u010denja za povijest spasenja, tako je i drugi pastoralni pohod Hrvatskoj sv. Ivana Pavla II. obilje\u017een znakovitim zbivanjima kojih se uvijek rado sje\u0107amo. Vrhunac tog pohoda bio je beatifikacija na\u0161eg di\u010dnog sina u Gospinom nacionalnom sveti\u0161tu u Mariji Bistrici, za \u0161to osobito zahvaljujemo Mariji, na\u0161oj vjernoj odvjetnici i zagovornici, koju od milja i po\u0161tovanja nazivamo ‘kraljicom Hrvata’\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da je Marija bila zagovornica i velikom zagreba\u010dkom nadbiskupu Alojziju \u201ekoji je u najte\u017ee vrijeme rata i pora\u0107a mogao hrabro stati na braniku vjere i neustra\u0161ivo se su\u010deliti s ‘ognjenim Zmajem od sedam glava i deset rogova’, kako ka\u017ee knjiga Otkrivenja\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eU tom ognjenom Zmaju prepoznaju se najopasnije ideologije 20. st. poput nacizma, fa\u0161izma i komunizma s kojima se bl. Alojzije hrabro i juna\u010dki hrvao. Kad je za vrijeme rata osu\u0111ivao zlodjela nacista, usta\u0161a i fa\u0161ista, komunisti su prepisivali i \u0161irili njegove propovijedi. A kad je poslije rata upravio svoju kritiku na stra\u0161na komunisti\u010dka zlodjela, proglasili su ga ‘neprijateljem naroda’ i osudili na \u0161esnaest godina robije i gubitak gra\u0111anskih prava. Pre\u017ealosni proces, kako ga je nazvao papa Pio XII, bio je po\u010detak ‘zavr\u0161etka’ bezbo\u017ene komunisti\u010dke i ateisti\u010dke ideologije\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, sa \u017ealo\u0161\u0107u ustvrdiv\u0161i da je \u201etaj zavr\u0161etak predugo trajao i ko\u0161tao puno ljudskih \u017eivota: od Bleiburga, Macelja i brojnih Jazovki do najnovijih \u017ertava Domovinskog rata. Dobro je \u0161to je na zahtjev Stepin\u010devog ne\u0107aka, na temelju zakona poni\u0161tena sramotna presuda koja sa saborskom deklaracijom daje pozitivne naznake kako se na\u0161e dru\u0161tvo, sporo ali postupno, suo\u010dava s pro\u0161lo\u0161\u0107u opakih ideologija. No, pravi sud, zapravo ‘vrhunaravnu presudu’ o Alojzijevim herojskim krepostima i mu\u010deni\u010dkom trpljenju za Bo\u017eje Kraljevstvo, izrekla je Crkva 3. listopada 1998. po sv. Ivanu Pavlu II.\u201c istaknuo je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Bo\u017eju milost koju je Elizabeta prepoznala u Mariji, nadbiskup je usporedio s milostima i zaslugama koje je Ivan Pavao II. prepoznao u osobi hrvatskog bla\u017eenika Stepinca. \u201eKao \u0161to je starica Elizabeta Duhom Bo\u017ejim nadahnuta prepoznala milost susreta, pa izrekla divne pohvale na Marijin ra\u010dun, tako je starac Wojtyla, u svojoj 78. godini \u017eivota, do\u0161ao u Mariju Bistricu re\u0107i pohvalne rije\u010di o na\u0161em kardinalu Stepincu. Osobiti \u0161tovatelj BDM, kojoj je sve predao i po svom papinskom geslu Totus tuus, ‘Sav tvoj, Marijo’, do\u0161ao je u na\u0161e nacionalno Gospino sveti\u0161te proglasiti bla\u017eenim Slugu Bo\u017ejega Alojzija.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Veli\u010danstveni obred bio je pun simbola koji pokazuju veli\u010dinu i zna\u010denje tog doga\u0111aja. Najprije, tu je neplanirana, ali dogo\u0111ena datumska podudarnost progla\u0161enja bla\u017eenim (3. listopada 1998.) s danom obrane pred komunisti\u010dkim sudom u Zagrebu (3. listopada 1946.). Tada je Stepinac osudio ideologiju komunizma i najavio njezin kraj. Sutradan, nakon progla\u0161enja u Mariji Bistrici, sv. Ivan Pavao II. je po\u0161ao u prasveti\u0161te Gospe od Otoka u Solin. U Solinu su na\u0161i vjerski i narodni korijeni gdje je 1976. g., prije \u010detrdeset godina, po\u010dela Velika devetnica na\u0161ih narodnih okupljanja koja su ozna\u010dila po\u010detak pada bezbo\u017ene ideologije komunizma. To je drugi veliki simbol tog pastoralnog pohoda Hrvatskoj\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107, podsjetiv\u0161i da je, govore\u0107i o odlikama kardinala Stepinca, papa rekao da su \u201evjera u Boga, po\u0161tivanje \u010dovjeka, ljubav prema svima, pra\u0161tanje i jedinstvo s Petrovom Stolicom bile prepoznatljive crte tog neustra\u0161ivog pastira. Njemu je bila dra\u017ea tamnica nego sloboda, i to samo zato da bi obranio slobodu Crkve i njeno jedinstvo. Nije se stra\u0161io okova, kako ne bi bilo okovano evan\u0111elje\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eZahvalni smo velikom Ivanu Pavlu II. za rije\u010di kojima je ocrtao karakter tog hrabrog biskupa 20. st. Dobro je \u0161to ima kod nas i u inozemstvu onih koji osporavaju Stepin\u010devu veli\u010dinu, pa nam daju mogu\u0107nost da ga bolje prou\u010davamo i upoznamo, jo\u0161 vi\u0161e ga volimo i njemu se molimo. Nekad nam treba te svijesti da prou\u010davamo svoje, bolje poznajemo, po\u0161tujemo i\u00a0 volimo. Treba li nam netko drugi, izvana i sa strane do\u0107i i re\u0107i o veli\u010dini na\u0161ih svetaca, poput sv. Nikole Taveli\u0107a ili Leopolda Bogdana Mandi\u0107a, \u0161to se moglo vidjeti i za vrijeme nedavnog dolaska sve\u010deva tijela u Hrvatsku\u201c upitao je mons. Pulji\u0107, potaknuv\u0161i na dublje upoznavanje po\u017ertvovne Stepin\u010deve osobe koji je ostao vjeran Petrovoj stolici i neizmjerni je dar hrvatskom narodu i Crkvi. Nesagledivo lo\u0161e bi bile posljedice da je Stepinac popustio komunisti\u010dkim pritiscima o odvajanju Crkve u Hrvatskoj od Rima, upozorio je mons. Pulji\u0107, pohvaliv\u0161i Stepin\u010devu hrabrost i vjernost Petrovom nasljedniku i po cijenu gubitka vlastitog \u017eivota.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Nadbiskup je sve ohrabrio da ne strahuju od opasnosti u \u017eivotu, \u0161to je \u017eivotom svjedo\u010dio i Stepinac. \u201eNa putu smo sigurni, jer imamo Majku Mariju koja nas prati. Po apostolu Ivanu postali smo njena djeca. Ne treba se stra\u0161iti nevolja ni problema, jer Marija je tu da nas pomogne i za\u0161titi\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, potaknuv\u0161i vjernike da zahvale za brojne darove koje Gospa pru\u017ea tijekom povijesti u osobnom, obiteljskom, narodnom i \u017eivotu Crkve. Po\u017eelio je da Marija, koja je uz Isusa u sredi\u0161tu Crkve i u sredi\u0161tu na\u0161e povijesti, bdije i \u010duva obitelji, djecu i mlade te da nam pomogne dostojno \u017eivjeti pradjedovski zavjet vjere. Ona je dragocjena kruna vjernih vladara u hrvatskoj pro\u0161losti na koje smo ponosni, rekao je nadbiskup, jer su hrvatski vladari Mariji u \u010dast dizali oltare i crkve, svoju sada\u0161njost i budu\u0107nost njoj povjeravali uz molitvu ‘Brani Gospo, i nadalje narod svoj!’.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201ePo toj smo vjeri bili prepoznatljivi diljem Europe i svijeta. S tom odano\u0161\u0107u i povjerenjem \u017eelimo proslaviti i Marijino slavno uznesenje na nebo\u201c istaknuo je mons. Pulji\u0107. \u201eKao \u0161to Isusu, koji je umro na kalvariji i grob mu tre\u0107i dan ostao prazan, nije trebala grobnica ni natpis ‘Ovdje po\u010diva’, ni njegovoj Majci Mariji nije trebao grob ni natpis, jer kad je blago usnula, du\u0161om i tijelom bila je uznesena na nebo, u vje\u010dni \u017eivot.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Svetkovina Uznesenja je slavlje dana kad je Marija s ovog svijeta pre\u0161la k Ocu i Sinu. Uz dan ne\u010dije smrti tugujemo i \u017ealimo zbog gubitka i rastanka s dragom osobom. Dan Marijinog uznesenja na nebo ispunja nas osobitom rado\u0161\u0107u pa zbog toga kli\u010demo, molimo i pjevamo, zahvalni Bogu zbog njene proslave, zagovora, pomo\u0107i i za\u0161tite\u201c naglasio je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Posebnost ovogodi\u0161nje proslave na Belafu\u017ei je procesija sve\u0107enika i puka nakon mise koju je predvodio mons. Pulji\u0107. Inicijativom belafu\u0161kog \u017eupnika mr. don Darija Ti\u010di\u0107a, prvi put nakon 68 godina odr\u017eana je procesija ulicama tog gradskog predjela nakon \u0161to je komunisti\u010dka vlast 1948. g. bila zabranila odr\u017eavanje procesije. Za vrijeme procesije moljena su slavna otajstva krunice.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Mu\u0161karci su u procesiji nosili drevnu sliku Gospe s Djetetom iz 1350. g., rad tempere na drvu, poznatog mleta\u010dkog slikara Paola Veneziana, oki\u0107enu i zlatnim zavjetnim darovima, u zahvalnosti brojnog puka za dobro\u010dinstva primljena po zagovoru Gospe maslinske. Uz vi\u0161e tisu\u0107a vjernika, u sve\u010danosti je sudjelovala i Gradska limena glazba Zadar.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povezanost bl. Alojzija Stepinca i sv. Ivana Pavla II. usporediva s evan\u0111eoskim navje\u0161tajem susreta Marije i Elizabete tema je propovijedi …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19246"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19246"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19246\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19266,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19246\/revisions\/19266"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}