{"id":19085,"date":"2016-05-27T13:50:38","date_gmt":"2016-05-27T12:50:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=19085"},"modified":"2016-07-08T14:24:37","modified_gmt":"2016-07-08T13:24:37","slug":"bibinje-don-petar-spanic-znanstveni-kolokvij-povodom-100-godisnjice-smrti-istaknutog-prof-pastoralne-teologije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=19085","title":{"rendered":"BIBINJE: DON PETAR \u0160PANI\u0106 – ZNANSTVENI KOLOKVIJ POVODOM 100. GODI\u0160NJICE SMRTI ISTAKNUTOG PROF. PASTORALNE TEOLOGIJE U ZADRU"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Znanstveni kolokvij o zaslu\u017enom bibinjskom sve\u0107eniku i pastoralnom teologu don Petru \u0160pani\u0107u povodom stote godi\u0161njice njegove smrti (1916.-2016.) odr\u017ean je u ponedjeljak 23. svibnja u crkvi Sv. Roka u Bibinjama. Organizatori kolokvija su \u017eupa sv. Roka Bibinje i Dru\u0161tvo za povjesnicu Zadarske nadbiskupije ‘Zmajevi\u0107’. Na kolokviju su izlagali izv. prof. dr. Ante Brali\u0107 o temi ‘Dru\u0161tveno-politi\u010dke prilike u Bibinjama i zadarskom kraju u vrijeme don Petra \u0160pani\u0107a’, mons. dr. Pavao Kero ‘Obitelj \u0160pani\u0107’, dr. Ante Gveri\u0107 ‘Don Petar \u0160pani\u0107 (1841. \u2013 1916.) \u2013 \u017eivot i djelovanje i mr. don Ante Sori\u0107 ‘Don Petar \u0160pani\u0107 u kontekstu Pastoralne teologije na Centralnom bogoslovnom sjemeni\u0161tu u Zadru.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Don Petar \u0160pani\u0107 (1841. \u2013 1916.), rodom Bibinjac, bio je izuzetna li\u010dnost u dalmatinskom crkvenom, znanstvenom, dru\u0161tveno-politi\u010dkom i kulturnom \u017eivotu svoga vremena. Bio je istaknuti profesor kolegija Pastoralna teologija na Centralnom bogoslovnom sjemeni\u0161tu u Zadru generacijama sve\u0107enika iz cijele Dalmacije. Bio je i \u017eupnik Lukorana, vjerou\u010ditelj u \u017eenskoj \u0161koli sv. Marije u Zadru, nadzornik nastave vjeronauka u Zadru, crkveni zastupnik pri Kotarskom \u0161kolskom vije\u0107u. Bio je dugogodi\u0161nji zatvorski kapelan, du\u0161ebri\u017enik tamnica kod Okru\u017enog i Prijavnog suda u Zadru od 1883.\u00a0 do 1901. g. Za tu je slu\u017ebu odlikovan vite\u0161kim kri\u017eem Reda Franje cara. Bio je i \u010dlan uprave Javne dobrotvornosti, karitativne ustanove u Zadru, \u010dlan zaklade Bakmasz, upravitelj zaklade Zmajevi\u0107, za\u010dasni kanonik metropolitanskog kaptola, apostolski protonotar i ispovjednik.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Mr. Sori\u0107 je govorio o postanku Pastoralne teologije koja se kao teolo\u0161ka grana pojavljuje 1774. g. na be\u010dkom dvoru. God. 1777. pastoralna teologija postaje samostalna katedra, ravnopravna drugim teolo\u0161kim granama. Nastaje u ambijentu be\u010dkog dvora, dvoje velikih Habsburgovaca, Marije Terezije i cara Josipa. Sori\u0107 je naveo razloge zbog kojih nastaje pastoralna teologija. \u201ePrvi je da je Monarhija htjela obnoviti bogoslovne studije. Htjela ih je oja\u010dati jer su sve vi\u0161e ja\u010dale deisti\u010dke i druge filozofske ideje nau\u0161trb Katoli\u010dke Crkve. Drugo, Monarhija je htjela preko bogoslovskih studija, preko toelogije, imati ve\u0107u kontrolu nad odgojem sve\u0107enika i naroda, jer je sve\u0107enik bio odgojitelj. Monarhija je htjela od sve\u0107enika u\u010diniti ne samo duhovnika, nego i dr\u017eavnog \u010dinovnika\u201c rekao je Sori\u0107, podsjetiv\u0161i da je sve\u0107enik do Drugog svjetskog rata bio sve u \u017eupi: lije\u010dnik, pisao je pisma, tuma\u010dio i radio poljoprivredu i nove zahvate u razli\u010ditim dru\u0161tvenim granama.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eCarski dvor je htio da pastoralna teologija bude sredstvo preko kojeg \u0107e sve\u0107enik odgajati narod u duhu filozofije austrijske politike. Sve\u0107enik nije vi\u0161e bio samo pastoralni radnik nego dr\u017eavni \u010dinovnik. Pri nastanku patoralne teologije u 18. st., njen je glavni cilj bio da sve\u0107enik odgaja narod. Sve\u0107enik je subjekt, a vjernici laici su objekt. To je bilo prisutno do 20. st., do velikog teologa Karla Rahnera i Drugog vatikanskog koncila, osobito dokumenata Lumen Gentium i Gaudium et spes, kad se pastoralna teologija mijenja. Sve\u0107enik vi\u0161e nije subjekt a laik objekt, nego sve\u0107enici i laici \u010dine jedinstvo u izgra\u0111ivanju Crkve kao zajednice\u201c rekao je Sori\u0107, istaknuv\u0161i da je pastoralna teologija teolo\u0161ka teorija, znanost o crkvenoj praksi, o onome \u0161to sve\u0107enik i laik pastoralno djeluju u svakodnevnom crkvenom \u017eivotu. Sori\u0107 je opisao i djelovanje Centralnog bogoslovnog sjemeni\u0161ta (CBS) u Zadru gdje je nastava po\u010dela 9. listopada 1826. g. Njega su kroz \u010detverogodi\u0161nji studij poha\u0111ali svi sve\u0107enici iz Zadra, Dalmacije i \u0161ire.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eAko jedan grad i biskupija imaju studij teologije, to zna\u010di da je tu \u017eari\u0161te budu\u0107ih sve\u0107enika. Tu se odgajaju u dr\u017eavnom i crkvenom smislu oni koji \u0107e preuzeti rad po \u017eupama. Na CBS-u u Zadru predmeti su se predavali na latinskom jeziku, osim pastoralne teologije i jo\u0161 dva\u201c rekao je Sori\u0107. Obavezni predmeti su bili Stari i Novi zavjet, Crkvena povijest, Kanonsko pravo, Dogmatika, Moralka, Staroslavenski i Hrvatski jezik, Katehetika, Retorika i pastoralna teologija. Pou\u010davalo se crkveno pjevanje, arapski, kaldejski i sirijski jezik. \u201eBiti profesorom na CBS-u u Zadru bilo je vrhunac karijere visoko-obrazovanog dalmatinskog sve\u0107enstva i biti na vrhuncu karijere. Ve\u0107ina profesora su postali biskupima, npr. 62. zadarski nadbiskup je Grgur Raj\u010devi\u0107 (1891.-1899.). Upravo Raj\u010devi\u0107a kao profesora naslje\u0111uje don Petar \u0160pani\u0107. \u0160pani\u0107a nakon umirovljenja 1904. g. naslje\u0111uje Nikola Truta.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Prve dvije godine don Petar je bio asistent na CBS-u u Zadru. Slu\u017ebenim dekretom od 8. velja\u010de 1871. g. preuzima pastoralnu teologiju kao katedru. Postaje samostalni profesor pastoralne teologije u Zadru. \u201eBili su strogi kriteriji za postati profesorom na CBS-u. Don Petar nije zavr\u0161io postdiplomski studij, a bio je profesor. To je nevjerojatno, zna\u010di da su nagra\u0111ene njegove du\u0161ebri\u017eni\u010dke aktivnosti\u201c rekao je Sori\u0107, istaknuv\u0161i da je \u0160pani\u0107 radio po vrijednoj literaturi i ud\u017ebenicima. Bio je usmjeren na odgoj mladih sve\u0107enika da ih \u0161to bolje pripremi za pastoral. \u201eDon Petar u\u010di budu\u0107e mlade sve\u0107enike \u00a0kako se dijele sakramenti, kako da prilaze gre\u0161niku koji dolazi na ispovijed, prakti\u010dno djeluje. Don Petar je bio pravedan po svojim kriterijma\u201c rekao je Sori\u0107. Usporedio je ocjene studenata iz \u0160pani\u0107evog kolegija istaknuv\u0161i da se podudaraju s onima iz moralne, biblijske teologije. To zna\u010di da su studenti bili jednako dobri ili lo\u0161i u razli\u010ditim kolegijama, kod raznih profesora, bez odstupanja.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Sori\u0107 je citirao don Bla\u017ea Karavani\u0107a koji je za \u0160pani\u0107a rekao kako se nije nikoga bojao, na vrijeme bi svakome rekao \u0161to ga ide. Pi\u0161e da je don Petar kao profesor znao pobuditi u mladim bogoslovima \u017eelju i ljubav prema nauci, iako je bio u poodmakloj dobi. Kad predava\u010d govorio je s osobitim zanosom, od srca srcu. \u201eZato nas ubrzo pridobije. Bio je sve\u0107enik prema Srcu Isusovu. Bio je pedantan. Jako smo cijenili tog \u010dovjeka. Cijeli dalmatinski episkopat duboko je \u017ealio njegov istup iz slu\u017ebe\u201c podsjetio je Sori\u0107 na Karavani\u0107eve misli o don Petru.<\/p>\n

\"7\"<\/a>Dr. Gveri\u0107 je rekao kako su Bibinje u \u0160pani\u0107evo vrijeme bile malo, zapu\u0161teno mjesto pred Zadrom. Bili su vrata Zadra, narodi su dolazili s istoka. Uvijek su sa\u010duvale svoju autonomnost i specifi\u010dnost iako su bile u sjeni glavnog grada Dalmacije, \u0161to je Zadar bio do 1918. g.\u00a0 U 19. st. stanovni\u0161tvo je po\u010delo rasti a Bibinje napredovati. Doba je formiranja nacionalne svijesti. \u201eDana\u0161nja fizionomija nacionalne svijesti od preko sto godina rezultat je gibanja krajem 19. i po\u010detkom 20. st. To su formirali prije svega don Marko Sikiri\u0107, dugogodi\u0161nji bibinjski \u017eupnik i bibinjski intelektualci tog vremena\u201c rekao je Gveri\u0107. Mogu\u0107nosti za obrazovanje nije bilo, ali djeca su se mogla \u0161kolovati za sve\u0107enike.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eU doba Petra \u0160pani\u0107a u Bibinjama su trojica njegovih sumje\u0161tana sve\u0107enici: Ante Fuzul, Miho Leva\u010di\u0107 i Marko Sikiri\u0107. Sva trojica su bili i bibinjski \u017eupnici, od 1859. do 1919. g. Njih trojica su \u0161ezdeset godina bili \u017eupnici u kontinuitetu. Od don Marka Sikiri\u0107a nije bilo sve\u0107enika rodom iz Bibinja, sve do fra Grge Sikiri\u0107a; od 1858. do 1925. g., kad je ro\u0111en fra Grgo. Fra Grgo se zaredio 1952. g.\u201c rekao je Gveri\u0107, istaknuv\u0161i da je don Petar pripadao zadnjoj, predindustrijskoj generaciji \u00a0\u010diji su se pojedinci \u0161kolovali te\u0161kom mukom.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Gveri\u0107 je opisao i tada\u0161nje crkvene prilike. Zadar je upravni centar austrijske pokrajine Dalmacije ali istodobno i metropolitansko, crkveno sredi\u0161te Dalmacije. Pod Zadarskom nadbiskupijom su tada bile sufraganske biskupije u \u0160ibeniku, Splitsko-makarska, Hvarska, Dubrova\u010dka i Kotorska biskupija. U doba \u0160pani\u0107eva \u017eivota bila su \u010detiri zadarska nadbiskupa. To je doba obilje\u017eila borba za glagoljicu koja je po\u010dela svom \u017eestinom 1880. g., kad je papa Leon XIII. priznao pravo glagoljanja u Dalmaciji i \u0161ire. \u201eU to doba borba za glagoljicu ulazi u sferu politike. Odre\u0111ene grupacije i politi\u010dke stranke poku\u0161avaju tu na\u0161u crkvenu specifi\u010dnost poistovjetiti s narodnom specifi\u010dno\u0161\u0107u, da je iskoriste u svojim politi\u010dkim borbama za ujedinjenje hrvatskih zemalja, Dalmacije i prekovelebitske Hrvatske\u201c istaknuo je Gveri\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Gveri\u0107 je opisao i djelovanje \u0160pani\u0107a na CBS-u kojeje u Zadru djelovalo sto godina (1821.-1921.). Bio je centar gdje su nastajali kadrovi sve\u0107enika koji su sudjelovali u \u017eupama i pronosili i nacionalnu svijest. Petar \u0160pani\u0107 je ro\u0111en 25. sije\u010dnja 1841. g. od oca \u0160ime ‘od Molata’ i majke Ivanice ro\u0111. Sikiri\u0107. Krstio ga je don Jure Bo\u017euli\u0107 30. sije\u010dnja. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 10. rujna 1865. g. Nakon re\u0111enja, od 1. kolovoza 1866. g. imenovan je \u017eupnikom Lukorana. Bio je \u017eupni pomo\u0107nik, kapelan u katedrali sv. Sto\u0161ije. U \u017eenskoj pu\u010dkoj i gra\u0111anskoj \u0161koli sv. Marije u Zadru bio je vjerou\u010ditelj od 1868. g. do 1875. g. Nije poha\u0111ao poslijediplomski studij. Vrlo mlad je postao profesor Pastoralke, puno je privatno u\u010dio.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Od 20. listopada 1869. g. suplent je Pastoralne teologije na CBS-u u Zadru. Stalni profesor postaje 8. velja\u010de 1871. g. Isticana je revnost kojom obavlja povjerene slu\u017ebe. Slu\u017ebu profesora je obavljao trideset i pet godina. Umirovljen je 30. rujna 1904. g. Godinu dana prije svog umirovljenja, 1903. g. odbio je mjesto rektora Zavoda sv. Jeronima u Rimu. \u201eTo je va\u017ean podatak. To je doba previranja jer je Papa Leon XIII. taj Zavod rezervirao samo za sve\u0107enike iz hrvatskog govornog podru\u010dja. Na to su se digle diplomacije Vatikana i velikih zemalja. U tom politi\u010dkom \u017ervnju dalmatinski biskupi nude \u0160pani\u0107u da bude rektor\u201c rekao je Gveri\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u0160pani\u0107 je umro nakon kratke bolesti, 25. travnja 1916. g. Tri dana je le\u017eao na samrti, a ispovijedao je \u010detiri dana prije svoje smrti. O njegovoj smrti izvijestile su mnoge novine u Dalmaciji, ne samo u Zadru, nego i \u0160ibeniku i Splitu. To je dokaz koliko je bio poznat, zna\u010dajan i kako je obilje\u017eio svoje vrijeme, rekao je Gveri\u0107. Sprovod je bio 27. travnja. Zadu\u0161nicu je u crkvi sv. Frane slu\u017eio \u0160pani\u0107ev u\u010denik, zadarski nadbiskup Vinko Puli\u0161i\u0107. \u201eNa sprovodu se vidjelo koliko je pokojnik bio \u010da\u0161\u0107en i ljubljen radi svojih vrlina i kreposti. Svi sve\u0107enici iz grada i okolice, redovni\u0161tvo, bogoslovi, neki zastupnici u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vije\u0107u, predstavnici zadarske op\u0107ine i dr\u017eavnih vlasti, austrijskog namjesni\u0161tva, Bibinjci sa \u017eupnikom su bili u velikoj povorci\u201c rekao je Gveri\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u0160pani\u0107 je prema oporu\u010dnoj \u017eelji pokopan u grobnici zadarskih sve\u0107enika na Gradskom groblju u Zadru. Njegova oporuka se nalazi u arhivi \u017eupe Bibinje a napisao ju je godinu dana prije svoje smrti. Imao je prili\u010dnu u\u0161te\u0111evinu, 40 400 kruna. Usporediv\u0161i tada\u0161nje i sada\u0161nje pla\u0107e u\u010ditelja, to bi mogla biti protuvrijednost od 1 300 000 kn, rekao je Gveri\u0107. \u201e\u017divio je siroma\u0161no, a kao profesor imao je dobra primanja. Iznos od u\u0161te\u0111evine je rasporedio: 16 400 kruna raznim socijalnim i karitativnim institucijama u gradu, \u017eupi Bibinje za svoj sprovod, mnogim samostanima, crkvama, za misije, kotorskom biskupu, crkvi Gospe Lurdske u Rijeci.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Drugim ve\u0107im iznosom, 24 000 kruna, ustanovio je stipendiju za \u0161kolovanje dvojice mladi\u0107a za sve\u0107enika. Htio je da jedan bude iz njegove obitelji, a ako se takav ne na\u0111e, neka bude iz Bibinja. Drugi neka bude iz Bukovice, Kotara ili s otoka\u201c prenio je sadr\u017eaj oporuke Gveri\u0107. Opisao je \u0160pani\u0107a kao skromnog i pobo\u017enog \u010dovjeka, principijelnog. Svi su ga do\u017eivljavali kao milu i ugodnu osobu. \u201eVrijedan bez oholosti, ponizan bez podlosti, \u010dedan bez malodu\u0161ja, rodoljub bez hvalisanja. U svojoj skromnosti nikad se nije htio isticati u javnosti i nije se bavio politikom. Bio je odlu\u010dan, dosljedan. Nije volio \u010dasti i visoke polo\u017eaje. Novac za nj nije bio privla\u010dan\u201c istaknuo je Gveri\u0107 \u00a0\u0160pani\u0107ev opis njegovih suvremenika. Sjeverna obala kao dio starog sela u Bibinjama nosi ime don Petra \u0160pani\u0107a, a ju\u017ena obala nosi ime don Marka Sikiri\u0107a, oba zna\u010dajna bibinjska sve\u0107enika.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Dr. Brali\u0107 je rekao da je Pu\u010dka \u0161kola u Bibinjama osnovana 1873. g. Istaknuta je uloga u\u010ditelja Tome Buli\u0107a, prava\u0161ke orijentacije. U Bibinjama je 1909. g. osnovan ‘Hrvatski sokol’ koji je 1913. g. imao 62 \u010dlana, najvi\u0161e nakon zadarskog i arbana\u0161kog. Opisao je i djelovanje Stranke prava u Dalmaciji od 1894. g. koja se ubrzo podijelila na liberalnu opciju udru\u017eenu s Narodnom strankom u orijentaciji prema jugoslavenstvu i klerikalni dio s osloncem na sve\u0107enstvo i u\u010diteljstvo s istaknutom ulogom don Ive Prodana u zalaganju za hrvatsku dr\u017eavnu ideju. Za Bibinje je tada najva\u017enija osoba don Marko Sikiri\u0107 (1858.-1919.) koji je bio i \u010dlan Mjesnog odbora Stranke prava 1909. g. Brali\u0107 je opisao i predizborne aktivnosti koje su bile prava borba za Carevinsko vije\u0107e 1907. g. i Op\u0107inske izbore u Bibinjama 1911. g. kad je uvedeno op\u0107e pravo glasa za mu\u0161karce. Zemunik koji je bio izborno mjesto za Bibinje bilo je mjesto naj\u017ee\u0161\u0107e borbe u sukobu s talijanskom vla\u0161\u0107u.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Na kolokviju je kao \u017eivi potomak iz don Petrove obitelji osobito bila pozdravljena 97-godi\u0161nja Vesna \u0160toki\u0107, k\u0107i don Petrova brata Mihovila \u0160pani\u0107a, s potomcima. O tom je obiteljskom stablu govorio dr. Pavao Kero. Istaknuo je kako im je u razgovoru u jednoj \u0161etnji kao sjemeni\u0161tarcima tada\u0161nji nadbiskup Mate Garkovi\u0107 rekao: \u201eBio je jedan profesor, don Petar. Bio je u\u010den, pametan, razborit i umro je na glasu svetosti. Skroman, ponizan, dan prije nego je legao u krevet je ispovijedao. Bio je jako marljiv\u201c. Prisutnima se obratio i \u017eupnik Bibinja mr. don Zdenko Mili\u0107. U glazbenom dijelu programa sudjelovale su klape Bibinje i Garofuli.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstveni kolokvij o zaslu\u017enom bibinjskom sve\u0107eniku i pastoralnom teologu don Petru \u0160pani\u0107u povodom stote godi\u0161njice njegove smrti (1916.-2016.) odr\u017ean je …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19085"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19085"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19085\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19119,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19085\/revisions\/19119"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19085"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19085"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19085"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}