{"id":18638,"date":"2016-06-06T21:36:17","date_gmt":"2016-06-06T20:36:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18638"},"modified":"2016-06-06T21:38:50","modified_gmt":"2016-06-06T20:38:50","slug":"ljubac-znanstveni-kolokvij-zupa-ljubac-u-prostoru-i-vremenu-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18638","title":{"rendered":"LJUBA\u010c: ZNANSTVENI KOLOKVIJ ‘\u017dUPA LJUBA\u010c U PROSTORU I VREMENU’ (2)"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Znanstveni kolokvij \u201e\u017dupa Ljuba\u010d u prostoru i vremenu\u201c odr\u017ean u \u017eupnoj crkvi sv. Martina u Ljup\u010du u \u010detvrtak 2. lipnja koji \u0107e rezultirati i objavom Zbornika radova, predstavio je niz znanstveno utvr\u0111enih i povijesnih podataka o tom mjestu u op\u0107ini Ra\u017eanac na krajnjem sjeverozapadu Ravnih kotara u Zadarskoj \u017eupaniji koje je bilo strate\u0161ki va\u017ena obrambena utvrda za tursko-mleta\u010dkih ratova. \u017dupa sv. Martina je utemeljena 1851. g. \u201eDa bi ba\u0161tinu sa\u010duvali od zaborava, o njoj treba znati, prou\u010davati je i bilje\u017eiti\u201c rekao je doma\u0107i sin, zadarski bogoslov Ivan Jordan koji je opisao materijalnu ba\u0161tinu \u017eupe. Rano kr\u0161\u0107anstvo na tom podru\u010dju je arheolo\u0161ki nalaz udaljen niti dva kilometra od sredi\u0161ta mjesta, velika dvojna bazilika iz 4. st.\u00a0 na prostoru stare Ljube. Uz posadu u obrambenoj utvrdi, kmetovi su obra\u0111ivali plodno ljuba\u010dko polje.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Ljuba\u010d se prvi put spominje u ispravi hercega Andrije 1. srpnja 1205. g. kojom se odre\u0111uju granice grada Nina, zatim u dvjema ispravama kralja Bele IV. iz 1242. g. kad se odre\u0111uju granice grada Zadra i potvr\u0111uju ninske granice. Ljuba\u010d nikad nije pripadao Ninskoj biskupiji, unato\u010d prostornoj blizini, nego je uvijek bio pod jurisdikcijom zadarskog nadbiskupa. Ljuba\u010d je 1851. g. pripao Ra\u017eana\u010dkom dekanatu. \u017dupna crkva u stilu dalmatinske romanike od \u010distog bijelog mramora nalazi se u sredi\u0161tu mjesta. Podignuta je 1712. g., obnovljena i pro\u0161irena 1812. g. Na pro\u010delju je zvonik rimskog oblika s dva zvona, koje Ljup\u010dani zovu mu\u0161ko i \u017eensko zvono. Na jedan na\u010din se zvoni kad umre mu\u0161karac, a na drugi kad umre \u017eena.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Glavni oltar u \u017eupnoj crkvi je djelo zadarskih klesara G. Cassania i D. Gasparinia, iz 1911. g., u stilu mediteranskog baroka. Na oltaru je kip sv. Martina biskupa iz tirolske radionice Ulrich-Groden koji je zbog svoje veli\u010dine i bogato pozla\u0107ene dekoracije raritet u Hrvatskoj. U \u017eupnoj riznici su i dva mo\u0107nika s ostacima od osamnaest svetaca, tri kanonske tablice u srebru, tri srebrna procesionalna kri\u017ea, srebrni kadionik, Ritual Rimski Bartola Ka\u0161i\u0107a i Madrikula sv. Josipa iz 1776. g. pisana glagoljicom. Na dva pokrajna oltara u crkvi su kip okrunjene Bogorodice, naslovljen Maloj Gospi koja je zavjetni blagdan u \u017eupi i kip Presvetog Srca Isusova. Zadnji put crkva je obnovljena 2010. g. za vrijeme \u017eupnika Ante Ivan\u010deva, a pro\u0161le godine, dobro\u010dinstvima \u017eupljana nabavljene su nove klupe, prozori i vrata te sjedi\u0161te za predsjedatelje slavlja.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U Ljuba\u010dkim Stanovima se nalazi romani\u010dka crkva sv. Ivana Krstitelja, podignuta u zavjet Bla\u017ea i Ante Maru\u0161i\u0107a 1895. g. Izgra\u0111ena je na temeljima stare srednjovjekovne crkve, a obnovljena je 1998. g. za vrijeme \u017eupnika, doma\u0107eg sina Nikice Du\u0161evi\u0107a. Ispod oltarne menze se nalazi starohrvatski pleter, a oko crkve ostaci temelja crkve sv. Marije Magdalene. Na lokaciji Ljubljana su ostaci dviju samostanskih crkava: sv. Marcele koja je imala najmanje tri oltara i koludri\u010dke crkve sv. Marije koju je nadario Ljudevit de Matafari oporukom iz 1421. g. Odredio je da se svi prihodi od njegovih posjeda u Viso\u010danima dvadeset godina od njegove smrti ula\u017eu u popravak te crkve.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U Ljup\u010du je kod mora bio samostan Pustinjaka sv. Pavla s crkvom sv. Mihovila Arkan\u0111ela, sru\u0161en 1320. g. Samostan sv. Antuna Pustinjaka na brdu s crkvom sv. Klementa postojao je do 1380. g., a kod mora samostan Kri\u017eono\u0161a sv. Jelene s crkvom sv. Nikole, do 1316. g. \u010cetvrti, samostan vitezova templara na brdu, herceg Andrija I. navodi na karti 1205. g. rije\u010dima ‘Hospitalci sv. Ivana, u mjestu koje se zove Ljuba’. U Ljup\u010du je jako aktivan i nagra\u0111ivan Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi koji broji 175 \u010dlanova.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Prije prodora Osmanlija na \u0161iri zadarski teritorij krajem 16. i po\u010detkom 17. st. podru\u010dje je bilo podijeljeno na pet distrikta: Zadarski, Novigradski, Vranski, Ninski i Ljuba\u010dki, rekao je dr. Tado Or\u0161oli\u0107. Ljuba je imao status mleta\u010dke komune\/grada kao i Novigrad i Nin. Provalom Osmanlija, plja\u010dkanjem i paljenjem Ljuba\u010d prestaje biti distrikt. Klju\u010dni doga\u0111aj u povijesti Ljup\u010da je sredina 17. st.; 1646. i 1657. g. staro mjesto s tvr\u0111avom i crkvama sv. Marcele i sv. Marije je zapaljeno i sru\u0161eno. Tada nestaje ‘srednjovjekovni Ljuba\u010d’ i s njime okolni zaseoci, Gradina i Plemi\u0107i. Prognani Ljup\u010dani pred Turcima naselili su se u Pagu gdje i danas postoji Ljuba\u010dka ulica. Sredinom 17. st. Ljuba\u010d naseljava stanovni\u0161tvo iz Podgorja i Dobropoljaca te se gradi naselje na dana\u0161njoj lokaciji Ljup\u010da, kao fortifikacijska zidina, utvrda za obranu. Povijesna jezgra Ljup\u010da je iznad morske hridi. Stanovni\u0161tvo se bavilo sto\u010darstvom i poljoprivredom, po Ljuba\u010dkom polju podizale su se obiteljske zadruge. Danas je usmjereno i na turizam. \u0160kola postoji od 1925. g. a djecu je pou\u010davao sve\u0107enik.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U prou\u010davanju Ljup\u010da va\u017ean izvor su i povijesne karte koje potvr\u0111uju sve navode povjesni\u010dara, rekao je dr. Josip Fari\u010di\u0107. Da je Ljuba\u010d bio zna\u010dajan potvr\u0111uje njegov prikaz na najstarijoj poznatoj karti Matea Pagana u Veneciji u 16. st. Ljuba\u010d je nazna\u010den i na karti zadarske regije, Camocio 1571. g., karti Bo\u017ee Bonifa\u010di\u0107a 1573. g. i karti Ninske biskupije 1675. g. Prikazan je na rukopisnoj pomorskoj karti sredinom 16. st. Distrikt Ljuba se spominje i na karti isto\u010dne obale Jadrana krajem 16. st.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Zna\u010daj Ljup\u010da potvr\u0111uje prikaz njega kao prometnog pravca na karti Janssona 1620. g. iz Amsterdama. Da je bio va\u017ena to\u010dka u komunikaciji prometnog pravca Zadar-Novigrad i kopno-otok Pag (i utvrda na Pagu se naziva Ljuba) potvr\u0111uje prikaz Ljuba\u010dkog zaljeva i tjesnaca, izme\u0111u Paga i Rtine, na Coronellijevoj karti 1688. g. Ljuba Vecchia je i na karti Josipa Ante Grandisa 1781. g. Prvu modernu kartu u 20. st., iz Milana 1824. g., izradili su Engleska ratna mornarica i Napuljsko kraljevstvo. Ona prvi put daje realni prikaz ljuba\u010dkog prostora. S pribli\u017eno 500 stanovnika vjernih tradiciji svojih predaka, u Ljup\u010du je u prosjeku godi\u0161nje 2 500 sun\u010danih sati.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eCrkva je bila sredi\u0161te mjesta, uz nju se ra\u0111a i \u017eivi\u201c rekla je Du\u0161evi\u0107, Ljubajka, kako se nazivaju \u017eene rodom iz Ljup\u010da, predstavljaju\u0107i svakodnevicu svojih predaka, o \u010demu je saznala iz razgovora s najstarijim stanovnicima Ljup\u010da koji su time zaboravu oteli na\u010din nekada\u0161njeg \u017eivota. U Ljup\u010du se susre\u0107u bukova\u010dki i primorski utjecaj, iako je izgradio i svoj vlastiti. Nekad je u jednoj ku\u0107i koje su krasile kvadri, slike svetaca, \u017eivjelo i pedeset osoba iz tri generacije. Puk je bio vrijedan te je obra\u0111ivao zemlju i na tzv. prizidama, i danas vidljivim ostacima ogra\u0111ene zemlje na brdu gdje su sadili kulturi u \u017eelji da iskoriste svaki dio za obradu. Poznati je kupus ljuba\u010dka rudica.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Od crkvenih obi\u010daja, Du\u0161evi\u0107 je istaknula tzv. kri\u017earsku procesiju na Uza\u0161a\u0161\u0107e Gospodinovo. Procesija nije i\u0161la ulicama samo kroz centar mjesta, nego je izlazila kroz polje izvan sredi\u0161ta mjesta. Tada je bio i blagoslov polja. Na nekoliko tzv. glavica, prirodnih uzvisina koje bi \u017eupljani okitili cvije\u0107em, stao bi sve\u0107enik, navijestio evan\u0111elje i blagoslovio polja. I sada na vrhu brda postoji jedna od tih glavica koja se zove kri\u017earska glavica. Procesiju na Uza\u0161a\u0161\u0107e puk je zvao Kri\u017ei.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstveni kolokvij \u201e\u017dupa Ljuba\u010d u prostoru i vremenu\u201c odr\u017ean u \u017eupnoj crkvi sv. Martina u Ljup\u010du u \u010detvrtak 2. lipnja …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18638"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18638"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18638\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18666,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18638\/revisions\/18666"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}