{"id":18616,"date":"2016-06-06T21:13:20","date_gmt":"2016-06-06T20:13:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18616"},"modified":"2016-06-06T21:15:10","modified_gmt":"2016-06-06T20:15:10","slug":"ljubac-znanstveni-kolokvij-zupa-ljubac-u-prostoru-i-vremenu-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18616","title":{"rendered":"LJUBA\u010c: ZNANSTVENI KOLOKVIJ – ‘\u017dUPA LJUBA\u010c U PROSTORU I VREMENU’ (1)"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a>\u201e\u017dupa Ljuba\u010d u prostoru i vremenu\u201c tema je znanstvenog kolokvija odr\u017eanog u \u017eupnoj crkvi sv. Martina u Ljup\u010du u \u010detvrtak 2. lipnja. \u010cetrnaest stru\u010dnih izlaga\u010da, me\u0111u kojima jedanaest istaknutih profesora sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, opisalo je povijest i sada\u0161njost Ljup\u010da temeljem njegovih karakteristika kroz stolje\u0107a iz podru\u010dja arheologije, povijesti, geografije i etnologije. Cjelodnevni doga\u0111aj koji je moderirao prorektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru dr. Josip Fari\u010di\u0107 organizirali su Sveu\u010dili\u0161te u Zadru i \u017eupa sv. Martina Ljuba\u010d. Uvodnu rije\u010d uputio je i ljuba\u010dki \u017eupnik dr. don Jerolim Lenki\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Ljup\u010dani su samozatajni ljudi iz \u010dijeg je lokaliteta Plemi\u0107i rodom istaknuti hrvatski renesansni pjesnik Juraj Barakovi\u0107 te se trude \u010duvati svoju ba\u0161tinu. Mjesto ima veliku dijasporu u Americi, Australiji i Njema\u010dkoj koja redovito poma\u017ee potrebe\u00a0 \u017eupe i u trajnoj povezanosti s doma\u0107ima ljeti pohode svoje korijene. Izlaga\u010di su brojnim podacima na ponos darovali doma\u0107e mje\u0161tane koji su goste zahvalno po\u010dastili domjenkom, predstaviv\u0161i sljede\u0107e teme: Najraniji tragovi \u017eivota na podru\u010dju Ljup\u010da (Dario Vujevi\u0107), Arheolo\u0161ki tragovi anti\u010dke kerami\u010dke radionice kod Ljup\u010da (Mato Ilki\u0107), Ranokr\u0161\u0107anski nalazi iz okolice Ljup\u010da (Ante Ugle\u0161i\u0107), Srednjovjekovni spomenici na podru\u010dju Ljup\u010da (Karla Gusar), Numizmati\u010dki nalazi s podru\u010dja Ljup\u010da (Mato Ilki\u0107 i Mate Perica), Problematika srednjovjekovne ljuba\u010dke povijesti (Ser\u0111o Dokoza), Pregled pro\u0161losti Ljup\u010da od 17. do 20. st. (Tado Or\u0161oli\u0107), \u017dupa Ljuba\u010d (Ivan Jordan, bogoslov rodom iz Ljup\u010da), Glagoljica \u017eupe Ljuba\u010d (Pavao Kero), Ljuba\u010d na starim geografskim i pomorskim kartama (Josip Fari\u010di\u0107), Geografske osnove razvitka Ljup\u010da (Damir Maga\u0161 i Denis Rado\u0161) i Obi\u010daji u Ljup\u010du (Marija Du\u0161evi\u0107, urednica portala Narodni list, rodom Ljup\u010danka).<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Prvi spomen Ljup\u010da je 1205. g. pod vla\u0161\u0107u vite\u0161kog reda hospitalaca. Toponim Ljuba\u010d se spominje prvi put 1188. g. Hrvatski plemi\u0107 Pavao, sin Petra, prodaje zemlju u Ljubi, Ljup\u010du. Sa\u010duvani Zadarski katastar od kraja 15. st. kojeg je sa\u010dinila Venecija po\u010detkom 15. st. pokazuje sve posjede i prihode koji pripadaju komuni\/vlasti i iz podru\u010dja Ljup\u010da. Ljuba\u010d je bio me\u0111u pet najva\u017enijih onda\u0161njih sredi\u0161ta: Zadar, Vrana, Nin, Novigrad i Ljuba\u010d. U distriktu Ljuba\u010d su \u010dlanovi reda ivanovaca \u2013 hospitalci koji su vodili posebnu brigu o hospicijima, bolnicama. Bili su me\u0111u kri\u017earima koji su i\u0161li osloba\u0111ati Kristov grob te im je papa za to dodjeljivao posjede.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Krajem 12. st. ivanovci i templari naseljavaju Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo u doba Bele III. Ivanovci naseljavaju Ljuba\u010d, na \u010delu reda je receptor, a templari Vranu, 1165. g. Bio je dogovor da ivanovci zaposjednu posjede koje su prije imali templari kad ih je papa kao red ukinuo. Hrvatski plemi\u0107i Mogorovi\u0107i sredinom 13. st. dobili su posjed u Ljup\u010du, a tu su posjede imali i Frankopani, \u0160ubi\u0107i i Matafari, iz \u010dije obitelji potje\u010du i dva zadarska nadbiskupa. U ud\u017ebenicima povijesti Ljuba\u010d se spominje po svom dokumentu Popis du\u017enosti i prava seljaka prema gospodarima u srednjovjekovnoj hrvatskoj dr\u017eavi.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Postojan jo\u0161 iz doba najstarijih kultura paleolitika, Ljuba\u010d obiluje obalnim i podmorskim nalazi\u0161tima u uvali Plemi\u0107i i Ljuba\u010dkoj vali, gdje je nedavno otkriven i prapovijesni nasip za lov ribe. U uvali su prona\u0111eni brojni artefakti, pe\u010dat, amfore, tegule, ulomci keramike, cigle, utezi za tkala\u010dki stan, radioni\u010dki otpad, \u0161to potvr\u0111uje tvornicu iz anti\u010dkog vremena koja je proizvodila cigle i gospodarski komlepks. U jednom grobu je bila uljanica iz 1. st. U Ljuba\u010dkoj uvali je najve\u0107i sa\u010duvani gat u sjevernoj Dalmaciji gdje je u nasipima na\u0111eno prapovijesno kamenje. Nevjerojatno je kako se nasip sa\u010duvao u izvornom obliku, u svom drvu i kamenu, unato\u010d izlo\u017eenosti raznih utjecaja u toj zoni plime i oseke. Ta dva lokaliteta potvr\u0111uju kako su Ljup\u010dani oduvijek bili dobri obrtnici i ribari. U Ljuba\u010dkoj uvali bio je niz rimskih vila, a na lokalitetu Podvr\u0161je ve\u0107e rimsko naselje. Glav\u010dine u Podvr\u0161ju su jedan od najzna\u010dajnijih lokaliteta ranog kr\u0161\u0107anstva gdje je 1939. g. otkriven lokalitet tzv. dvojne crkve iz 4. st. Ina\u010de je poznato desetak takvih na prostoru nekada\u0161nje provincije Dalmacije.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Ispod podnice ju\u017ene crkve je prona\u0111en tzv. oratorij gdje se prva kr\u0161\u0107anska zajednica okupljala na molitvu. To je jedan od najstarijih oratorija na zadarskom podru\u010dju. Taj lokalitet je dao najcjelovitiju kamenu plastiku. Tu su prona\u0111eni polukru\u017ena apsida, krstionica najprije kao kri\u017eni a potom oktogonalni krsni zdenac, kamene prozorske re\u0161etke, ograda sveti\u0161ta, baldahin, pluteji, pilastri koji prikazuju kalvariju, dio stupi\u0107a koji pripadaju menzi. Prona\u0111en je i sarkofag, a uz tu crkvu i groblje s 530 grobova, me\u0111u kojima jedan s urezanim kri\u017eem na plo\u010di. Uz jedan u Kru\u0161evu to je jedini takav grob na zadarskom podru\u010dju.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>U grobovima su na\u0111eni kop\u010da iz 6.\/7. st., fibula iz 6.\/7. st. koje su nosili sve\u0107enici, pa je mogu\u0107e rije\u010d o grobu sve\u0107enika, zlatne nau\u0161nice iz 7. st., zlatnik Konstantina V. Kopronima i pe\u010datnjak bizantskog cara Mauricija Tiberija (582.-602.). Me\u0111u srednjovjekovnim spomenicima su grobni humci Du\u0161evi\u0107a Glavica, groblje iz 7. i 8. st. (9 grobova), Jokina Glavica (18 grobova) i prapovijesni humak Matakova Glavica koja se koristila i u antici i u srednjem vijeku, \u0161to je jedinstveno u Dalmaciji.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Utvrda na rtu Ljuba\u010dke kose pretpostavlja se da je nastala u doba Bizanta. Na toj je lokaciji na\u0111eno i najvi\u0161e numizmati\u010dkih nalaza, a bila je me\u0111u najva\u017enijim liburnskim gradinama i fortifikacijama u srednjem vijeku. Najvi\u0161e novca je prona\u0111eno iz najstarijeg razdoblja, od 4. st. pr. Kr. do zavr\u0161etka stare ere. Tu su nalazi iz rimskog razdoblja, srednjeg vijeka i ranog novog vijeka. U Ljuba\u010d je dospio novac iz Sjeverne Afrike, Egipta, keltski novac, iz Ju\u017ene Italije. Dvije kovanice gr\u010dko-ilirskog novca su jedini takav nalaz u sjevernoj Dalmaciji. Republikanska rimska moneta je drugi takav nalaz na podru\u010dju cijele sjeverne Dalmacije.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Prona\u0111en je i predcarski novac, iz Kartage, od rimskog cara Augusta i do kasne antike, novac Kolomana i iz dinastije Ludovika I. An\u017euvinca, komunalni novac iz 13. st. U Dalmaciji su samo u Ljup\u010du prona\u0111ene dvije kovanice kraljice Ivane I. (1343.-1382.) i Renata (1435.-1442.). Tu su i kovanice iz Napuljskog kraljevstva, Akvileje, Padove, Verone, Austrije, Kotora i mangir iz Turskog carstva, kovanice Mleta\u010dke republike i srednjeg vijeka. Po svemu tome se mo\u017ee pratiti opticaj novca kroz stolje\u0107a, \u0161to potvr\u0111uje Ljuba\u010d kao frekventno trgovinsko i prometno podru\u010dje tijekom povijesti.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201e\u017dupa Ljuba\u010d u prostoru i vremenu\u201c tema je znanstvenog kolokvija odr\u017eanog u \u017eupnoj crkvi sv. Martina u Ljup\u010du u \u010detvrtak …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18616"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18616"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18616\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18637,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18616\/revisions\/18637"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18616"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18616"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18616"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}